Verovatno ste primetili da sa većom pažnjom pratite jedan broj naloga korisnika na Fesbuku i/ili Tviteru kada oni podele neki status (bez linka ili sa linkom). Vremenom, lako procenjujete čije statuse samo prelistate/prođete bez naročitog usredsređivanja, dok nečije statuse pažljivo pratite.
Oblast koja opisuje načine dostizanja relevantnosti korisnika društvenih medija (pojedinca ili kompanije) načinom odabira sadržaja za deljenje naziva se priređivanje sadržaja (content curation).
Zašto je značajno priređivanje sadržaja kada koristite društvene mreže?
Kada podelite neki sadržaj preko vašeg naloga na nekoj društvenoj mreži, vi ste praktično iz nekog razloga izabrali taj sadržaj iz desetine ili stotine miliona drugih sadržaja – da biste ga podelili sa svojim prijateljima i pratiocima. Deljenjem nekog sadržaja preko društvene mreže vi ste priredili određeni sadržaj za svoje prijatelje i pratioce.
Da li ste nekada sebi postavili sledeća pitanja:
- Kako ste došli do odluke da preko vašeg naloga na nekoj društvenoj mreži podelite konkretan sadržaj?
- Da li ste odabrali određeni sadržaj na osnovu emocije – jednostavno vam se dopalo to što ste videli, čuli, pročitali?
- Da li ste podelili određeni sadržaj zato što ste pretpostavili da će se to dopasti vašim prijateljima i pratiocima?
- Da li na vašem nalogu na nekoj društvenoj mreži delite neke linkove zbog toga što mislite da su (vama) važni, bez obzira da li će se to dopasti vašim prijateljima i pratiocima?
- Koliko često u statusu pre linka objasnite zašto ste podelili baš taj sadržaj?
Odgovori na prethodna pitanja predstavljaju početak sistemskog posmatranja online nastupa pojedinca i kompanije u kontekstu korišćenja priređivanja sadržaja za ostvarivanje određenih (poslovnih) ciljeva.
Zašto postoji problem opisivanja oblasti priređivanja sadržaja?
Na ovom blogu postoje tekstovi na temu priređivanja sadržaja od 2010. g., i ima više tekstova do kojih se može doći preko tagova Priređivanje sadržaja i News Curation.
Kada se kod nas preko Gugla traži termin priređivanje sadržaja, dolazi se do određenog broja tekstova, od kojih bi izdvojio (priredio) tekst “Što je “content curation” i zašto svi pričaju o njemu?” iz oktobra 2014. g., koji je delimično preneo i sajt Marketingmreža.rs.
Ako se pomenuta Gugl pretraga (i prethodni pasus u ovom tekstu) koristi kao primer načina funkcionisanja priređivanja sadržaja, može se videti sledeće:
- Od oko 59.400 rezultata za frazu “priređivanje sadržaja” (11.04.2015.), u ovom tekstu odabrao sam samo jedan link do autorskog teksta – linkovao sam naziv teksta bez njegovog dodatnog opisivanja.
- Nisam pominjao linkove u rezultatima pretraživanja do svojih tekstova jer sam ih posredno ranije linkovao preko tagova “Priređivanje sadržaja” i “News Curation”.
- Linkovao sam još jedan izvor koji je preneo pomenuti autorski tekst na ovu temu.
Na osnovu prethodnih navoda može se zaključiti:
- Izabrani link u tekstu na veb sajtu/blogu predstavlja jedan od načina priređivanja sadržaja – Strategija linkovanja važna i poznata oblast praktično od pojave veba.
- Prenošenje teksta sa jednog sajta na drugi veoma često se negativno posmatra kao kopiranje sadržaja, i ono predstavlja jedan od najvećih problema medijskog online biznisa praktično od pojave veba.
Kodeks dobre poslovne prakse u online izdavaštvu u Srbiji upravo definiše koliki je dozvoljeni obim sadržaja koji se sa jednog sajta može prirediti preuzimanjem na drugi sajt (uz linkovanje samog sadržaja i vođenje račina o autorskim pravima nad sadržajima) – “…preporučena profesionalna praksa je da se preuzima do jedna polovina teksta uz pozivanje na stranicu izvornog medija gde se nalazi kompletan tekst.”
- U prethodnom pasusu nalazi se još jedan oblik priređivanja sadržaja koji sadrži link do dokumenta, njegov kratak opis i citat iz samog teksta u kontekstu opisivanja razloga linkovanja pomenutog sadržaja.
Znači, jedan od najvećih problema definisanja oblasti priređivanja sadržaja se vezuje upravo za problem nedozvoljenog preuzimanja sadržaja sa drugih veb sajtova.
Taj problem dodatno komplikuje definisanje važnosti pojma priređivanje sadržaja kada se on postavi u oblast definisanja novih odnosa između novinarstva i društvenih medija – priređivanje sadržaja je jedan od najvažnijih načina online distribucije vesti preko društvenih medija.
Na sve ovo dolazi dodatna problematika definisanja samog načina korišćenja društvenih medija, gde je priređivanje sadržaja jedan od najvažnijih činilaca komunikacije preko društvenih medija.
Čitava ova “papazjanija” je dovela do toga da se čak i na engleskom govornom području u 2015. g. (7 godina nakon promovisanja termina Content Curation) pojavljuju veoma značajni tekstovi koji opisuju značaj i aktuelne načine korišćenja priređivanja sadržaja.
Korisnička, kompanijska percepcija: Priređivanje sadržaja kao osnova online komunikacije
Kada se posmatra struktura online komunikacije, najjednostavnije posmatrano svaki pojedinac na nivou korišćenja društvenih medija dolazi u jednu ili više situacija:
- Posmatranje onoga što se dešava na vebu (društvenim medijima).
- Deljenje (priređivanje) nekih sadržaja svojim prijateljima i pratiocima
- Ulaženje u dijalog sa ostalim korisnicima
Kao što se može videti, priređivanje sadržaja predstavlja jednu od osnovnih komponenti online komunikacije.
U tekstu “Anatomija vođenja online dijaloga” iz 2011. g. detaljno je objašnjeno strukturiranje online komunikacije i opisano uspostavljanje dijaloga u kontekstu poslovne primene veba.
Novinarska, kompanijska percepcija: Priređeni sadržaji kao ravnopravna vrsta sadržaja na vebu
Na osnovu prethodno opisanih primera može se zaključiti da priređivanje sadržaja postoji na vebu od kada postoji veb. Intenzivnom primenom društvenih mreža u poslednjih pet godina važnost kreiranja statusa koji donose vidljivost online sadržaja praktično je izjednačila važnost kreiranja sadržaja i njihove distribucije (promocije) – priređivanjem tih sadržaja.
Na primeru najposećenijih veb sajtova može se videti kolika se pažnja posvećuje kreiranjem načina ostvarivanja uspešnog plasiranja sopstvenih online sadržaja preko ruštvenih mreža, a ova oblast već godinama predstavlja jedan od dva najefikasnija načina uvećanja posećenosti veb sajta (pored vidljivosti na pretraživačima).
U tekstu o trendovima novinarstva na mom blogu iz 2010. g. priređivanje sadržaja je objašnjeno upravo u kontekstu novinarske percepcije kreiranja i plasiranja vesti, i navedeni su problemi koji prate ovu oblast sa aspekta kopiranja sadržaja.
U tekstu “Novinarstvo i Mediji 3.0 – Prestanak ignorisanja stvarnosti” priređivanje sadržaja je navedeno u kontekstu savremene percepcije definisanja vrsta online sadržaja – na nivou informativnih, promotivnih i prodajnih sadržaja, gde se proces priređivanja sadržaja može svrstati u bilo koju od navedenih vrsta online sadržaja, u odnosu na ciljeve distribucije/promocije posmatranog sadržaja koji se priređuje.
Novinarska, korisnička percepcija: Priređivanje sadržaja kao način filtriranja tražene tematike na vebu
U gomili informacija kojima smo bombardovani na različite načine preko veba i danas se dešava da nam često promaknu realno nama važne informacije i vesti zbog načina kako danas većina korisnika dolazi do vesti.
Bez obzira što je to nekima i dalje čudno, većina korisnika se danas informiše na osnovu vesti na koje “naleti” preko društvenih mreža.
Do pojave društvenih medija, većina online korisnika je surfovala po veb sajtovima i tako dolazila do informacija. Ovaj način informisanja (i vreme u kojem je on bio dominantan) se naziva destinacioni veb, i u istoimenom tekstu na mom blogu možete pročitati više o karakteristikama ovog načina dolaženja do informacija i zašto se to vreme završilo pojavom društvenih medija.
Mi od 2008. g. praktično živimo u vremenu kontekstualnog veba, kada korisnici dolaze do informacija u odnosu na kontekst onoga što traže ili rade na vebu. U tekstu “Megatrend: Kontekstualni Web – Društveno filtriranje Interneta” iz 2009. g. detaljnije je objašnjena važnost filtriranja informacija na vebu obzirom na sve veće količine online sadržaja.
Kako je priča o hiper-inflaciji vesti i danas aktuelna svuda u svetu, u nedavno objavljenom tekstu se objašnjava način aktuelnog pronalaženja i konzumacije , kao i preporuke Stiva Rubela u kontekstu “pametnog” korišćenja veba za dolaženje do potrebnih informacija, u kontekstu povećanja znanja o medijskoj pismenosti u doba ogromne količine online medija.
Medijska percepcija: Priređivački mediji (Curation Media) su vrsta agregacionih medija
Agregacioni mediji su vrsta online medija koja prikuplja originalne, autorske vesti iz drugih izvora i prikazuje ih na jednom mestu (veb sajtu, veb platformi, mobilnoj aplikaciji i sl.). Dodatno o agregacionim medijima kao jednoj od vrsti savremenih online medija možete pročitati u tekstu “Online mediji krajem prve dekade 21. veka” iz 2009. g.
Društvene mreže kao što su Fejsbuk i Tviter predstavljaju danas najpopularniju vrstu agregacionih medija, jer preko ovih platformi milioni ljudi svaki dan biraju koje će vesti pročitati iz različitih izvora.
Agregatori vesti kao što su News.google.com ili Naslovi.net, Vesti.rs prikupljaju na jednom mestu sve vesti iz online medija koje prate ovi agregatori.
Kada medij odabira koje će vesti iz drugih izvora predstaviti na svom mediju, i kada su te priređene vesti dominantne u mediju (nema sopstvenih autorskih vesti, ili ih je mali broj) – to su priređivački mediji. Veliki broj medija koji produkuje sopstvene sadržaje ima sekcije gde priređuje sadržaje iz drugih medija.
Preporuka: Pročitajte tekst “Šta su priređivački mediji?“
Određeni nalozi na društvenim mrežama kvalitetom priređivanja sadržaja dolaze u situaciju da postanu priređivački mediji.
Na žalost, najveći broj priređivačkih medija praktično kopira sadržaje iz drugih medija i time često krši kodeks poslovne prakse online izdavača – jer se kopiraju čitavi tekstovi, veoma često bez linkovanja izvora. Ovakvi mediji mogu biti tuženi zbog kršenja autorskih prava.
Kada se na propisan i kvalitetan način priređuju sadržaji u nekom online mediju, tada dobijaju svi – mediji odakle je preuzet sadržaj za priređivanje dobijaju dodanu posećenost, a korisnici dolaze na medije koji relevantno dele online sadržaje od interesa korisnika.
Kako kvalitetno i zakonito prirediti online sadržaj?
U tekstu “The Art of a Curated Post” detaljno je objašnjeno kako treba kreirati kvalitetne priređivačke sadržaje, a data je i infografika koja ovaj proces još bolje opisuje (slika u ovom tekstu).
Struktura priređenog sadržaja bi u osnovi trebalo da ima sledeće elemente:
- Autorski priređen naslov – Naslov koji se posebno kreira u kontekstu razlog zašto je konkretan sadržaj priređen. Razlog za priređivanje određenog sadržaja ne mora da bude npr. ceo tekst, već samo jedan deo koji zavređuje pažnju korisnika kojima se sadržaj deli. Naravno, naslov može ostati isti kao i originalni, ali je preporuka da se naslov promeni kod priređivanja sadržaja.
- Originalna slika uz priređeni sadržaj – Veoma često osobe koje priređuju neki sadržaj koriste slike iz originalnog izvora, ali je mnogo bolje koristiti sopstvene slike, odnosno slike za koje posedujete autorska prava. Ako originalni izvor sadržaja ima kvalitetne slike koje imaju dozvolu za dalju distribuciju – deljenje, tada možete iskoristiti i te slike.
- Opis priređenog sadržaja – Najbolja praksa pokazuje da opis priređenog sadržaja treba dodatno da opiše razlog zašto je određeni sadržaj priređen, sa eventualnim opisom samog sadržaja. Dobro je dodatno izdvojiti kratak citat iz originalnog sadržaja, opet u kontekstu razloga njegovog priređivanja.
- Link do originalnog sadržaja – Ovo je obavezno ako želite da kreirate legalno priređene sadržaje.
- Poziv na akciju – U zavisnosti od razloga priređivanja sadržaja, moguće je korisnike dodatno pozvati da urade određenu akciju na stranici gde se nalazi opis priređenog sadržaja (priređeni post/curated post).
Vrste priređivačih sadržaja
- Prepričavanje sadržaja: Najjednostavniji način priređivanja sadržaja je prepričavanje postojeće teme iz nekog medija.
- Agregacija sadržaja: Priređivanje sadržaja na osnovu navođenja informacija iz relevantnih izvora na odabranu temu.
- Destilacija sadržaja: Najvažniji segmenti priče/ideje iz relevatnih izvora priređeni na jednom mestu.
- Drugačiji ugao posmatranja (elevation): Drugačiji pristup temu, pronalaženje važnijih tema citiranjem i priređivanjem postojećih sadržaja, koji dokumentuju napisano.
- Mashup: Spajanje različitih medijskih izvora i medijskih formata da bi se kreirao drugačiji sadržaj na istu temu, ili novi/drugačiji ugao posmatranja teme.
- Hronologija: Organizovanje sadržaja iz različitih izvora u odnosu na istorijski razvoj događaja.
Pogledajte infografike iz oblasti priređivanja sadržaja.
Pročitati ovaj tekst: “Towards a Better Definition of Curation in Journalism”
Šta je priređivanje sadržaja (Content Curation)? Detaljan prikaz i primeri,