fbpx

Kada će se konačno definisati stručne spreme II?

Update 28.09.2010.: Predlog okvira kvalifikacija na srpskom jeziku

Update 29.06.2011.: Savet: Nemojte prelaziti sa strukovnih na akademske studije!

Update 23. juli 2011.: Zaštitnik građana: Ministarstvo prosvete obavešteno o problemima sa neusaglašenošću stručnih sprema

Prethodni tekst na temu definisanja struče spreme doživeo je veliko interesovanje (preko 400 komentara), obzirom da se zasnivao na predlogu definisanja okvira kvalifikacija Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO) iz maja 2009. g. NSVO je 23.04.2010. g. izašao sa novim predlogom okvira kvalifikacija koji predtavlja verovatne izmene okvira kvalifikacija u odnosu na predložene izmene Zakona o visokom obrazovanju.

Praktično, jedina vidljiva izmena predloga okvira kvalifikacija u odnosu na prošlogodišnji predlog NSVO jeste uvođenje strukovne master diplome (dve godine specijalističkih strukovnih studija).

Na ovaj način postaje još jasnije da ako se završavaju osnovne strukovne studije, nije potrebno prebacivati se na akademske studije da bi se dobila titula mater, već će se moći ići do titule strukovnog mastera u onim institucijama koje imaju akreditovan (koje će imati) ovaj sistem studija. Najpametnije je sačekati dok se ne pojave željene studije koje će se veoma verovatno veoma brzo akreditovati nakon usvajanja nove verzije Zakona.

Veoma je bitno napomenuti da prethodno dobijena kvalifikacija diplomiranog inženjera ne mora da se prebacuje u titulu master, sem u slučaju ako osoba ne želi da upiše doktorske studije.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 9.1/10 (11 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: -1 (from 3 votes)
Kada će se konačno definisati stručne spreme II?, 9.1 out of 10 based on 11 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 07/05/2010, RSS

1,240 odgovora na Kada će se konačno definisati stručne spreme II?

  1. Ja kao diplomirani inženjer FON-a, po starom programu, ovih dana imam veliku dilemu da li da dam još novca i položim master rad da bih na FONu uzeo i master diplomu. Sa jedne strane ne vidim uopšte svrhu master diplome pored te moje dipl.ing a sa druge strane imam kolege koji su iako dipl.ing ipak dopunili master diplomom.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Ja sam primetio da se u praksi vise ceni titula dipl. ing. i nisam imao potrebu da uzimam master, mislim da svi koji su u struci dobro znaju o cemu se radi kada vide titulu. Menjanje stare titule dipl. ing. u master ima smisla ako se zeli raditi u inostranstvu, posebno u zemljama gde se govori engleski.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Marko says:

    kako ce se razlikovati diplomirani po starom koji je izjednacen sa masterom i ovaj po novom koji je izjednacen sa bacelorom .Pa to ce biti haos jer fakulteti starim diplomiranim nece davati nikakva master diplome niti uverenja o jednakom statusu

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Bilja says:

    Molim Vas da mi odgovorite jer sam vec izludela 😀 ne znam sta da radim… zavrsila sam Visoku Tehnicku skolu strukovnih studija, smer hemijska tehnologija, sada sam trenutno na specijalistickim studijama u istoj skoli… radim u Fabrici lekova, imam sansu da budem rukovodilac laboratorije (sef) ali me pitaju da li imam VII stepen, njima nije jasno sta su sad te moje specijalizacije i kazu da zavrsim tehnoloski fakultet u novom sadu da bi imala VII stepen, Da li cu tada imati isti broj bodova kao sa specijalistickim studijama?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
    • Goran Bajic says:

      Postovana nemoras ici na tehnoloski fakultet,cim zavrsis specijalisticke studije automcki imas VII stepen studija.Na birou ce ti tako upisati u radnu knjizicu.A sledece godine ce naj verovatnije biti i master studije.
      Pozzzz

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Bilja says:

    opet ja… 😀 zanima me da li je to isto??? da li cu gubiti vreme, ako imam isti broj bodova sa specijalizacijama i sa fakultetom u ns-u?

    HVALA U NAPRED!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Zainteresovani posmatrac says:

    @ Bilja

    Po poslednjim informacijama, sa zavrsenim specijalistickim studijama vi bi trebali imati VII stepen strucne spreme.

    Kao i diplomu drugog stepena visokog obrazovanja.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Preza says:

    Bez namere da vredjam:
    Uzas! Izjednaciti nekog ko je zavrsio spec strukovne studije na visokoj skoli i nekoga ko je zavrsio Elektrotehnicki, Gadjevinski, Arhitektonski, Masinski fakultet…
    Svi odlicno znaju kako se zavrsava vecina tih visokih skola sa isturenim odeljenjima po selima i varosicama sirom Srbije! Ja znam da bi voleli da budu izjednaceni, ali da li je to pravedno? I da li se uopste to moze porediti, a kamoli izjednacavati?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -2 (from 2 votes)
  8. Đole says:

    Ja mislim da je prvo najbitnije raskrstiti sa starim načinom rangiranja studija (ako ništa drugo, onda barem u formalnoj komunikaciji). Dakle, nema više “6., 7. ili 8. stepen”, već “I, II, ili III nivo visokog obrazovanja” sa stepenovanjem u okviru nivoa. To je prvi korak ka konačnom prihvatanju novog načina rangiranja i sistematizacije, odnosno Zakona o visokom obrazovanju.

    S tim u vezi, Biljo, nema šta Vi sa njima da se objašnjavate oko sedmog stepena, već se samo pozovite na novi Zakon i stvari bi trebalo da budu rešene.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  9. Đole says:

    @Preza:

    Hajde da izbegnemo ovu vrstu polemike, jer će se ona najverovatnije pretvoriti u prepirku. 🙂

    Istina je to što ste rekli za raznorazne visoke strukovne škole, međutim ja isto tako znam i dosta ljudi koji su studirali po desetak godina i na kraju “na mišiće” nekako smandrljali studije na fakultetu sa tragikomičnim prosekom. Da li ovo znači da ti ljudi zaista vrede/znaju više od nekoga ko je završio neku visoku strukovnu školu, u roku, sa solidnim ocenama? Može, ali i ne mora da znači (a ovo potonje je verovatnije).

    Sve u svemu, Zakon je takav kakav je, a sutra će samo tržište (odnosno, poslodavci) odrediti kakav im kadar treba. Na kraju krajeva, i studije i diploma stečena na Megatrendu su PO ZAKONU jednake sa studijama i diplomama stečenim na Ekonomskom Fakultetu u Beogradu ili Kragujevcu, samo je pitanje kako poslodavci gledaju na jedne, a kako na druge. O ovome je, inače, gospodin Varagić i pisao u jednoj temi…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  10. Bg says:

    @ Preza

    Ja Vas potpuno podrzavam i to ce veoma brzo svi shvatiti, ali isto tako nebi pdcenjivao Vise-Visoke strukovne skole, i oni imaju neku vrstu visokog obrazovanja, samo je pitanje kolike su im mogucnosti.

    Da ne sirim pricu, jer su pojedinci imali zestoku polemiku samnom na predhodnom blogu. Bas iz tog razloga nebih dublje komentarisao strukovne studije vec cu prepustiti i sacekati da dodje do izmena zakona o visokom obrazovanju i tada ce mo suceljiti stavove.

    Moje misljenje je opste poznato sto se tice strukovnih studija u odnosu na akademske i ja ne zelim da odstupim ni pedalj od toga.

    Samo moram napomenuti da se za specijalisticke strukovne studije ne dobija nikakva diploma sa bodovima (240espb) vec se dobija SERTIFIKAT o zavrsenoj specijalizaciji (zavisno sta ste specijalizirali). Specijalisticke strukovne studije imaju vrednost (60 espb) i koji je nezavisan dokument od diplome. Hocu da kazem da kada podnosite dokumenta za posao vi donosite diplomu o stecenom obrazovanju i sva ostala dokumenta koja vam mogu biti od pomoci pa tako i taj sertifikat koji moze da vam pomogne ali i nemora, sve je u zavisnosti sta ste specijalizirali i kome podnosite dokumenta na uvid. Tako npr. ako ste zavrsili specijalisticke strukovne studije medicine to vam nece puno pomoci ako trazite posao u masinskoj industriji i obrnuto.

    Ovo sam samo dao jedan banalan primer, to da su spec.struk.studije bitne i nebitne to ce se uveriti oni koji ih zavrsavaju, s toga se ne mogu porediti sa akademskim studijama (najmanje cetvorogodisnje). Neko ce odmah reci pa mi mozemo ici i na MBA studije, a ja kazem da te studije zvanicno ne postoje kod nas u zakonu i nadam se da nece ni proci skupstinsku proceduru s obzirom da su predlozene, jer tada bi nastao jos veci haos u akademskom i strukovnom svetu. Izgubio bi se smisao akademske titule bilo koje vrste, koja kao sto i sami znate ima imperativ u svakoj normalnoj drzavi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  11. Đole says:

    @Bg:

    So we meet again… 😀

    Ja isto mislim da se specijalističke strukovne studije, generalno, tretiraju kao Postgraduate Certificate ili Postgraduate Diploma, mada se ovo drugo više odnosi na kurseve u okviru Master studija…

    Evo linkova:

    http://en.wikipedia.org/wiki/Postgraduate_diploma

    http://en.wikipedia.org/wiki/Postgraduate_certificate

    Videćemo šta će izmene Zakona doneti, ali koliko mogu da čujem od jednog drugara koji je prilično upućen u celu priču, ove dopune zakona će definitivno biti usvojene, tako da će postojati taj famozni “strukovni master” koji mnogi priželjkuju.

    Jedino zbog čega mi je žao je što mnogi taj “strukovni master” priželjkuju ne zbog dodatnih znanja, već isključivo zbog zvanja. Ovde se mogu složiti sa Bg-om, jer kada se u obzir uzme ono što je Preza rekao na temu završavanja raznoraznih visokih strukovnih škola onako “brzopotezno” kroz kojekakva isturena odeljenja, dolazimo do toga da će se broj Mastera i brzina proizvodnje istih praktično udvostručiti, a tada će tek nastati haos.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  12. Eldoradogt says:

    Milio bih vas da ne unosite zabunu ljudima. Specijalisticke strukovne studije nisu nikakav kurs niti kakva slicna glupost, vec su to zvanicne studije bas kao i master, a da li na njima pise 60 ili 120 bodova to uopste nije relevanto jer su to studije 2 stepena visokog obrazovanja (mogu biti jednogodisnje ili dvogodisnje kao i master) i za isto se dobija iskljucivo diploma na ne tamo nekakav sertifikat. To tvrdim izricito jer sam ja zavrsio pomenute studije na drzavnom fakultetu. Diploma je dvojezicna u potpunosti usaglasena sa svim postojecim standardima i upisuje se regularno u radnu knjizicu kao i sve ostale studije. Ako niste znali sertifikati se ne upisuju u radnu knjizicu jer kursevi nisu formalno obrazovanje. Ovo je formalno obrazovanje, nemojte da sirite netacne informacije!

    MBA studije prema ocekivanom se upravo pronalaze u Masteru (appl.) kao sto to mozete videti na gornjoj slici. Nemojte ni da sumnjate da li ce ovo zaziveti jer se na usvajanje ceka vec jako dugo.

    Pozdrav svima

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.3/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 4 votes)
  13. Bg says:

    @ Eldoradogt

    Da li mozete da nam pojasnite sta pise na tom-toj SERTIFIKATU-DIPLOMI koju ste dobili i sta Vam je upisano u radnoj knjizici ???
    Kako kazete zavrsili ste specijalisticke strukovne studije na drzavnoj skoli. Da li mozemo da znamo o kojoj se Visokoskolskoj ustanovi radi ?

    Skenirajte Vas dokument koji potvrdjuje da ste zavrsili specijalisticke studije (izbrisite ime i prezime i broj protokola pod kojim se vodi) i posaljite profesoru Varagicu kako bi taj Vas dokumen postavio na ovom blogu.

    Sve vase price ne drze vodu to Vam ja odgovorno tvrdim. Sertifikat dobijate u svakom slučaju.

    MBA studije nece postojati kod nas jer je mala verovatnoca da to peodje skupstinsku proceduru.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  14. Eldoradogt says:

    @BG
    Predstavljao sam se vec na nekoliko mesta na ovom forumu pa cu to uraditi ponovo.
    Bajric Edin, Diploma Univerziteta u Novom Sadu, Fakultet tehnickih nauka. Profesor Varagic je rukovodilac na programu koji sam zavrsio pre vise od godinu dana. Danas sam na MBA studijama, stranog univerziteta u Beogradu pred zavrsetkom. Rado cu nastaviti drugu godinu spec. studija na istom programu na FTN kada se usvoji strukovni master program. Situacija je takva da se MBA studije po programu iz godine kada sam ja upisao, tretiraju kao akademske.

    Zvanje na programu specijalistickih studija na elektronskom poslovanju je “strukovni inzenjer menadzmenta – specijalista elektronskog poslovanja”.
    Preporucujem studije svima koje interesuje ova tematika, kako one okupljaju najvece strucnjake iz ove oblasti na jednom vrlo ozbiljnom akademskom mestu
    Toliko od mene.
    EB

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 1 vote)
  15. Đole says:

    @Eldoradogt:

    Meni je, kao i Bg-u, takođe čudno da se dobija diploma, a ne samo dopuna diplomi (odvojen dokument).

    U čemu je problem (tj. šta mi nije jasno)?

    Ako pročitate i najnoviju verziju predloga zakona o visokom obrazovanju, videćete da specijalisti (bilo akademski ili strukovni) uopšte nisu definisani u međunarodnom promentu i diplomi na engleskom jeziku. Dakle, da, ja JESAM specijalista (drugi stepen blablabla…), ali kada bih to poturio stranom poslodavcu, on bi me pitao šta je to.
    Jel’ to Master? Nije.
    A jel’ to Bachelor? Pa nije ni to.
    Više je nešto između. To “između” se savršeno uklapa u definiciju Postgraduate Certificate:

    ***
    A postgraduate certificate generally is the credential awarded to an individual upon completion of a higher education postgraduate program DESIGNED TO PROVIDE STUDENTS WITH SPECIALIZED KNOWLEDGE that is less extensive than a postgraduate diploma or Master’s degree. Although requirements vary depending on the program, a certificate program represents A FOCUSED COLLECTION OF COURSES that, when completed, affords the student a record of academic accomplishment in a given discipline or set of related disciplines.
    ***

    A to što je fakultet izdao diplomu, a ne dodatak diplomi…pa i Brusi je na diplomi pisalo “diplomirani” posle tri godine studija, a FON deli nekakva “Master Professional” zvanja posle strukovnih studija.

    Opšta konfuzija.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. Eldoradogt says:

    Dobija se diploma i dodatak diplomi. I jedno i drugo. To su dva razlicita dokumenta. Kao i prilikom zavrsavanja svakih drugih studija. Zna se sta pise u diplomi a sta u dodatku diplome.

    S obzirom da je diploma dvojezicna u engleskoj verziji iste pise:
    “completed the Specialist Professional studies, i u nastavku Herby, the student is awarded the higher education diploma and the academic degree of SPECIALIST OF APPLIED SCIENCE IN ENGINEERING MANAGEMENT – E-BUSINESS.”

    EB

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  17. Bg says:

    @ Eldoradotg

    Jako je cudno to sto ste dobili novu diplomu. Da li na toj diplomi pise koliko bodova nose te spec.strukovne studije koje ste zavrsili ?

    Mislim da je to mimo svakog Zakona i protokola, to da se dobija diploma posle specijalizacije, ali provericu. Diploma je potvrda o stecenom znanju koje ste savladali na nekom programu obrazovanja, a specijalizacija je usavrsavanje neke oblasti odnosno nadogradnja znanja za samo jednu oblast. Prema tome nikako nebiste smeli dobiti diplomu.

    To mora da je opet neko pronasao rupu u Zakonu kao Tehnički fakultet Mihajlo Pupin iz Zrenjanina, ali mislim da ce i to biti provaljeno i pasti u vodu kao diploma trogodisnjih studija sa TF Mihajlo Pupin.

    Jasno ko dan !

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  18. Marija M says:

    Postovani profesore, zelim da polazem ispit za licencu za bezbednost i zdravlje na radu. Zavrsila sam Visoku strukovnu skolu u zr (hemijska tehnologija). Uslov za polaganje licence je Visoka strucna sprema gde nije jasno definisano da li tu spada visa skola, fakultet (po starom nacinu obrazovanja), specijalisticke studije, master ili…. Zakon po kome se propisuje uslov strucne spreme za ovu licencu datira takodje iz vremena pre bolonje a nisam uspela da pronadjem nikakvu informaciju koja bi dopunila i obasnila sta to znaci po bolonji. Upisala bih specijalisticke strukovne studije ili master ali ne mogu sama da protuacim sta mi je potrebno (razlika u novcanom iznosu i vremenu nije zanemarljiva). Iz vasih blogova i komentara posetilaca istih neke stvari su mi jasnije ali strepim da ako zavrsim specijalisticke studije da to bas nece znaciti “Visoku skolsku spremu”. Molila bih vas da mi rastumacite ili me uputite na neku adresu koja bi mogla da mi da odgovor. Unapred hvala

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  19. Marko says:

    @Djole smesno je ovo sto pricate , Masinski fakultet je izuzetno tezak i veoma mali procenat uopste ga i zavrsi , to sto su ljudi zavrsavali za 10 god je bilo vise zbog tezine i preopterecenosti gradivom slicno je i za neke druge fakultete . Moj brat je studirao 10 god masinski i veoma je uspesan danas u struci ,taj nacin omalovazavanja nije primeren i uglavnom se tim argumentom koriste ljudi koji nisu zavrsili fakultet

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  20. Đole says:

    @Marko:

    Šta je smešno? Pročitajte malo bolje moj komentar, pa će Vam biti jasno da ja nisam bilo koga ili bilo šta omalovažavao.

    Deo mog komentara koji je Vama sporan je, verovatno, ovaj:

    “…međutim ja isto tako znam i dosta ljudi koji su studirali po desetak godina i na kraju “na mišiće” nekako smandrljali studije na fakultetu sa tragikomičnim prosekom. Da li ovo znači da ti ljudi zaista vrede/znaju više od nekoga ko je završio neku visoku strukovnu školu, u roku, sa solidnim ocenama? Može, ali i ne mora da znači (a ovo potonje je verovatnije).”

    *Ključne fraze: “smandrljali”, “na mišiće”, “tragikomičan prosek”.*

    Drugim rečima, ja sam rekao da ne treba a priori popljuvati sve ljude sa završenim visokim strukovnim školama zato što nisu svi isti. Za (kontra)argument sam uzeo ljude koji se na fakultetima PROVLAČE (najčešće zbog lenjosti, dakle), a ne studente koji su preopterećeni gradivom, pa im zato treba više godina studiranja da bi završili fakultet.

    Poenta cele priče je da nema pravila, te da nipodaštavajuće generalizacije treba ostaviti po strani.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  21. Zainteresovani posmatrac says:

    Specijalisticke studije prema Zakonu o visokom obrazovanju su deo formalnog obrazovanja i diploma specijaliste pripada drugom stepenu visokog obrazovanja.

    http://www.mp.gov.rs/page.php?page=78

    U UK specijalisticke se skraceno pisu: PgDip (I imaju slicno mesto u sistemu kao u Srbiji)

    http://en.wikipedia.org/wiki/Postgraduate_diploma

    Kad smo vec kod UK, na univerzitetima je MBA diploma obicno “jaca” od MSc diplome: stroziji kriterijumi za prijem, neophodno relevantno iskustvo, veci broj predmeta i na kraju kostaju vise.

    http://en.wikipedia.org/wiki/Master_of_Business_Administration

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  22. Đole says:

    Da, prema našem zakonu, zvanje “specijalista” se stiče kroz formalno obrazovanje, ali kada pogledamo link koji je gosn. Zainteresovani ( 😉 ) ostavio, vidimo, između ostalog, i sledeće:

    “A postgraduate diploma is commonly awarded to students who have completed most or all of the courses of a Master’s programme, but did not do the Master’s dissertation.

    A postgraduate diploma typically represents 120 credits of postgraduate courses (whereas a full Master’s degree is usually 180 credits).

    Postgraduate Diplomas are usually abbreviated PGDip, PG Dip, PgDip, or PGD.”

    Dakle, Postgraduate diploma se odnosi na ljude koji su odslušali i položili sve ispite u Master programu, ali nisu uradili Master tezu (distertaciju).

    Sa druge strane imamo pomenuti Postgraduate Certificate za koji se kaže:

    “A postgraduate certificate generally is the credential awarded to an individual upon completion of a HIGHER EDUCATION POSTGRADUATE PROGRAM designed to provide students with specialized knowledge THAT IS LESS EXTENSIVE than a postgraduate diploma or Master’s degree. Although requirements vary depending on the program, a certificate program represents a focused collection of courses that, when completed, affords the student a record of academic accomplishment in a given discipline or set of related disciplines.”

    Ovde vidimo dve stvari:

    1) Ono što je napisano velikim slovima pokazuje da se NE RADI o kakvom “kursu”, već o visokoškolskom post-diplomskom programu (dakle formalno obrazovanje)

    2) Direktno je upoređen sa Postgraduate Diploma-om i piše da je u pitanju dokument, generalno, nižeg stepena (“THAT IS LESS EXTENSIVE than a postgraduate diploma or Master’s degree.”)

    S tim u vezi, i definitivno mi zvanje strukovnog specijaliste liči na PgCert.

    Uzgred, MBA nije “jača” od MSc, već ima drugu namenu. E sada, to što ta “druga namena” donosi više novca (te samim tim i više košta) je potpuno druga priča. 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  23. Eldoradogt says:

    Pogledajte samo istoriju MBA. Prvi MBA program na Harward – u, Amerika 1908. godine. Prvi MBA u Evropi 1957. godine. Nadajmo se prvi akreditovani MBA programi u Srbiji 2010.

    EB

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  24. Zainteresovani posmatrac says:

    @ Đole

    Hvala na zanimljivom izlaganju. Samo vam se potkrala jedna greška: “who have completed most or all” nije isto što i “koji su odslušali i položili sve ispite”. Dakle jedno je “većina” a jedno je “svi”.

    Ovaj deo je podložan prilagođavanju od strane univerziteta kao i državnog uređenja sistema visokog obrazovanja, tako da ne bih ulazio u raspravu gde šta treba biti.

    Očito je samo da PgDip/Cert dolazi posle Bachelor-a a pre Master-a.

    Ne znam da li postoji razlika ako su akademske ili strukovne, ali sam čuo jednom prilikom od gospodina Varagića da se diploma specijalističkih prevodi kao Postgraduate Degree.

    Što se tiče poređenja MBA i MSc studija, sasvim su legitimna jer puno mladih se nalazi na raskrsnici između istih, tj odlučuju na koje od tih dvoje studija da odaberu (radi prijavljivanja na relativno ista radna mesta).

    Informacije, na osnovu kojih sam izneo razlike, se zasnivaju na prospektima nekoliko univerziteta u UK koji nude više različitih MSC i MBA programa.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  25. Đole says:

    Uzimajući u obzir da je vrlo izvesno da će novi Zakon biti usvojen (tj. dopunjen), biće interesantno videti kako će proces akreditacije novih studijskih programa biti izveden, odnosno kako će država razgraničiti kompetencije M.Sc-a i M.A.Sc-a (akademskog i strukovnog mastera).

    Jedino što je zasada sigurno je da će eventualni Master Of Applied Science biti tzv. “terminal degree”, i da će predstavljati krajnji domet primenjenih studija u smislu daljeg formalnog proširivanja znanja.

    Videćemo i kako će se realizovati “šaltanje” u susedne studijske programe, odnosno prelazak sa akademskih na strukovne studije i vice versa.

    Poznato je da neko ko završi osnovne strukovne studije ne može nastaviti školovanje na Master akademskim studijama, a da li će to važiti i u, uslovno rečeno, suprotnom smeru (osnovne akademske -> Master strukovne) ostaje da se vidi. Na neki način bi bilo fer da važe isti aršini, jer će se neko neminovno, kad-tad, pozvati na priču o diskriminaciji.

    Takođe nisam siguran da li je moguće staviti znak jednakosti između Master Of Applied Science i MBA (Master Of Business Administration) zvanja. MBA mi nekako više vuče na nekakav menadžment u datoj oblasti, nego na nekakvo dalje produbljivanje “tehničkih znanja”.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  26. Zainteresovani posmatrac says:

    @ Đole

    Sa MBA se može nastaviti studiranje na DBA studijama, koje spadaju u research type degree kao i PhD (dok npr MD na “zapadu” obično spadaju u professional degree).

    Naravno MBA studije bi trebale biti priznate i tu postoji vise internacionalnih certifikacionih tela, kao npr AMBA.

    MBA studije mogu biti opšte ili sa određenom specijalizacijom/usmerenjem, putem izbornih ili dodatnih predmeta (u zavisnosti od organizacije i realizacije studija).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  27. Zorana says:

    Spremam odbranu Magistarskog rada (“jurim krajnje rokove”), zanima me koji će po novom Zakonu biti moj nivo obrazovanja!
    Srdačan pozdrav

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  28. Đole says:

    @Zainteresovani:

    Znači ispada da je MBA između akademskog Mastera i Master(Appl.), jer posle akademskog i MBA možeš dalje na Phd (odnosno Phd ekvivalent – DBA studije), a posle Master(Appl.) nema dalje.

    Ovde potencijalno može nastati još jedan problem. Pošto ispada da MBA =/= Master(Appl.), onda to može da znači dve stvari:

    1) Ili se MBA studije neće naći u novom Zakonu (odnosno neće postojati u Srbiji) ili

    2) će država zakonski izjednačiti MBA i strukovni Master (Master Appl.), a ostaviti našim obrazovnim institucijama da same smisle (pojedinačno) da li će imati MBA ili Master(Appl.) program (ili, u krajnjem slučaju, oba), s tim da MBA nudi prohodnost na DBA (u inostranstvu).

    Videćemo…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  29. Zainteresovani posmatrac says:

    @ Djole

    Malo je nezahvalno porediti diplome iz razlicitih sistema, pa se ne bih upustao u to.

    Ali kada se koristi neka “globalna” lista diploma, obicno ide ovako:
    – Bachelor (ili undergraduate)
    – Master (bilo koji)
    – Doctor (bilo koji)

    Problem je kod nas sto je stvorena pogresna slika o diplomama: MSc je the Master i PhD je the Doctor.

    To uopste nije potpuna slika postdiplomskih titula u svetu, postoji mnogo master diploma i mnogo doktorskih diploma.

    Evo sta nudi jedan od UK univerziteta:

    – Master: MPhil, MA, MRes, MSc, MBA, LLM
    – Doctor: PhD, DsocSci, EdD, MD, DClinPsy

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  30. Đole says:

    @Zainteresovani:

    Da, ali to su samo različiti nazivi za, praktično, isti nivo, samo iz različitih oblasti.

    MSc je Master Of Science, a MA je Master Of Arts, MPhil je Master of Philosophy…

    Isto važi i za doktorske studije – PhD je Doctor Of Philosophy, DSocSci je Doctor of Social Science…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  31. Zainteresovani posmatrac says:

    @ Đole

    Upravo tako, što je i poenta mog komentara:

    Sve Master diplome su istog nivoa kao i sve Doctor diplome, nebitno kojom skraćenicom su nazvane.

    To je bio odgovor na tvoj komentar: “ispada da je MBA između akademskog Mastera i Master(Appl.)”.

    Svojim komentarom sam hteo reći da bi sve Master diplome trebale biti istog nivoa.

    Inače razlika između nabrojanih diploma nije samo u nazivu i oblasti, drugačiji je i pristup studiranju. Npr MD (doktor medicine) je professional type degree, dok je PhD (Doktor filozofije tj nauka) research type degree.

    Sad da ne bih sve obrazlagao, siguran sam da ćeš na Internetu potražiti dodatne informacije o ovim vrstama studija ako te budu interesovale (kao i prethodnom slučaju) 😉

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  32. Đole says:

    @Zainteresovani:

    Da, da, razumemo se mi po tom pitanju – sve Master diplome se jednako vrednuju, samo im je namena različita. Razlike može biti samo u prohodnosti ka daljim (višim) nivoima obrazovanja. Kao što rekoh, posle Master (Appl.) se ne može ići na doktorske studije, zato što Master (Appl.) je advanced professional degree.

    A šta je professional degree piše ovde:

    http://en.wikipedia.org/wiki/First_professional_degree

    Bitni delovi teksta (sa gornjeg linka) koji se odnose na Master (appl.):

    ***”A first professional degree is an academic degree designed to prepare the holder for a particular career or profession, fields WHERE SCHOLARLY RESEARCH AND ACADEMIC ACTIVITY ARE NOT THE WORK, but rather THE PRACTICE OF A PROFESSION.”

    ***”An advanced professional degree provides further training in a specialized area of the profession.”***

    Kod nas će, dakle, najverovatnije biti baš onako kako se može videti iz priloženog (sa slike na vrhu strane).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  33. ispravka,ovde Ste trebali da postavite vas komentar says:

    Jovan S
    May 27th, 2010 at 00:54

    Zavrsio sam Visu tehnicku skolu u Krusevcu (5 semestra) I Tehnicki fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu, smer Diplomirani inzenjer za upravljanje tehnickim sistemima –odrzavanje masina (6 semestra),
    Slazem se da se 3-4 godisnje osnovne akademske studije po novom planu I programu izjednace sa B,Sc I to sam I znao kada sam upisivao fax. Ali se ne slazem da su 3.godisnje akademske studije isto sto I nekadasnja Visa skola ili VI stepen. Lepo se vidi na gornjem delu slike da je Osnovne 3g = 1 stepen Bolonjske, ali se takodje vidi u donjem delu slike ako posmatramo Vise skole (mada pricamo o Faxu) sa 3 godine da je jace od VI-2 za 1/3 ali je ipak slabije od VII-1. ALI, KO CE MENI DA UKINE TU MOJU 1/3 STO IMAM VISKA U ODNOSU SA VI-2 ???
    I znaci li to da ja imam u stvari dve Vise skole ? Zavrsio sam Visu I upisao Fax 6 semestra gde sam dobio VII-1 stepen (sto I pise na uverenju od strane fakulteta) ?
    Ako se 6.semestralni Fax smatra bivsom Visom skolom cime se smatra 5.semestralna Visa skola koju sam zavrsio pre faksa ? Da li se Visa skola koju sam zavrsio izjednacava sa B,Sc ?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  34. Bg says:

    @ Jovan

    Prvo i osnovno je pitanje, kako su smeli da Vam upisu na uverenju VII-1 stepen strucne spreme ?

    Drugo, nikako niste smeli da dobijete VII-1 SS sa trogodisnjum studijama.

    Trece, VII-1 SS prestao da vazi jos pre vise od deset godina.

    Cetvrto, ja bih Vam preporucio da ih tuzite zbog toga sto su Vas doveli u zabludu i neispravnog vodjenja javnih dokumenata (uverenje o stecenom visokom obrazovanju na kome pise VII-1 SS)

    Pozdrav i “sa srecom da ga nosite”.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  35. JovanS says:

    Normalno da bi trebalo da ih tuzimo.

    Zamolio bih BRUSA a I ostale koji imaju isti problem sa Mihajlo Pupin da mi se jave na jovans at hemo.net. kako bi malo vise u vezi tog problema. Samo umesto at da ukucaju @ I izbrisu razmake (space)

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  36. Bg says:

    @ Jovan S

    Bilo bi dobro da javno iznesete svoje komentare o tome sa kakvim se sve problemima susrecete sa vasom diplomom.

    Ima dosta ljudi koji su zavrsili Pupin u Zrenjaninu i tek sada vide sta su uradili odnosno kako su Vas i sve ostale prevarili.

    Zato je bitno zbog javnosti izneti sve cinjenice kako se ostali potencijalni kandidati nebi prevarili.

    Prepricajte nam Vasa iskustva i prava koja ste pokusali da ostvarite nakon diplomiranja, na fakultetu i na poslu ako radite, sta su Vas “ubedjivali” posto ste zavrsili trogodisnje studije, da ste izjednaceni sa masterom jel’ ?? TehnickI fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu je ČUDOTVORAC,tamo se za tri godine zavrsavaju petogodisnje studije,a za koje su na normalnim fakultetima potrebno pet godina redovnog studiranja, a ne ubrzano kao na Pupinu i posle da se hvatate za glavu !

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  37. JovanS says:

    Nisam se susretao sa nikakvim problemima do pre par dana kada sam proglasen kao tehnoloski visak (50% nas iz firme). U firmi sam radio kao rukovodilac r.j. masinska radionica koja se bavila odrzavanjem masina I tu nisam imao nikakvih problema. Kada sam predao papire u Agenciju za zaposljavanje pitali su koliko godina traju studije, da li su po novom ili starom zakonu (mada nisam znao da kazem po kojem su zakonu) I na osnovu toga sto traju 3god. jedan od njih je konstatovao da je to 6/2 stepen. Kazao sam da mogu da nazovu skolu I da provere, a osoba koja je konstatovala da je 6/2 je kazala da ni oni na Faxu ne znaju I da taj koji je pisao na diplomi Dipl.ing. nema pojma. Mada je glavni covek u agenciji upisao 7/1 posto na diplomi pise Diplomirani inzenjer, a tako pise I na uverenju, a I u radnoj knjizici.
    Mozda su nas prevarili, a mozda I ne. Kada smo upisivali, u to vreme nije postojala kategorizacija kao sada strukovni I akademski, osnovne I diplomske studije itd.itd. Vec je postojalo Vise I Visoko obrazovanje, a podrazumevalo se da je Vise obrazovanje Visa skola (bez obzira da li je 2.5 ili 3 godine), a Visoko obrazovanje Fakultet (bez obzira da li je 3 ili 5 godina). Tada je tako bilo uredjeno zakonom. Mozda u tom zakonu od 2002.g. nije pisala kategorizacija (ne znam da li je postojala bilo kakva kategorizacija) I ako nije pisala onda se po meni podrazumeva kategorizacija iz prethodnog zakona posto neka kategorizacija mora postojati. Ako ne postoji nikakva kategorizacija cime bi se rukovodili ? Kako bi poslodavac znao koji je stepen strucne spreme posto se svi oni tako orijentisu. Vise obrazovanje VŠS ili 6.stepen i Visoko obrazovanje VSS ili 7.stepen. Tako je tada bilo ! Niko nam tada nije obecavao da cemo biti master niti nas je ubedjivao da smo izjednaceni sa master. To je tek kasnije doslo, odnosno pocela da se vrti prica da ce 7/1 koji su zavrsili po starom programu biti master. U startu sam se slozio zato sto to tako treba biti i oni i trebaju biti master.
    ALI JE PROBLEM NESTO DRUGO !!! A EVO STA:
    Tada smo svi mi sa Visokim obrazovanjem (Fakultet i trogodisnji i cetvorogodisnji i petogodisnji …) bili 7/1 i delili smo se na one koji su bili 7/1 po starom programu (potencijalni master) i oni koji su bili 7/1 po novom programu. DA PONOVIM, TADA SMO SVI BILI 7/1 ! Drzava je napravila problem. Umesto da je 7/1 cetvorogodisnjim studentima po starom dala master (i to bi logicno trebalo biti, a tada se tako i smatralo 7/2), a nama 7/1 ostavila 7/1, ona je 7/1 po starom ostavila 7/1 i poistovetila sa master, a nama 7/1 smanjila na 6/2. Zbog cega je drzava tek sada (nakon zavrsetka tih studija) donela retroaktivno odluku da mi budemo 6/2 ?????????????

    Da samo napomenem. Po starom programu kada su bile 4.godisnje i 5.godisnje studije niko se nije zalio od ovih sa 5.godisnjih na ove koji su za 4 godine zavrsili i dobili isto Dipl.ing. A sada je problem sto su ovi sa 3 godine zavrsili isto kao ovi sa 4 godine i dobili isto Dil.ing. Da li je to ZAVIDNOST ili nesto drugo ???

    Ovo ce morati da rese strucne institucije, a ako ne, postoje sudovi Srbije pa i medjunarodni sudovi. U svakom slucaju MI SMO OSTECENI i nismo pod tim uslovima upisali studije !!! A neka vrsta obestecenja ce morati da postoji, bilo kakva !!! I nismo mi krivi za neusaglasenost nego je za sve sto se desavalo u svakom slucaju kriva na prvom mestu DRZAVA. Kao sto je npr. u jednom preduzecu za sve odgovoran najvisi cin, a to je direktor.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  38. bg says:

    Procitajte ovaj clanak, svi vi koji zagovarate master strukovne studije !!!

    Ovo se znalo od samog pocetka, a vi ste ziveli u zabludi vi koji ste prizeljkivali master strukovne studije.

    I apsolutno je realno sto ce se izmene Zakona o visokom obrazovanju usvojiti na ovakav naci.

    Ovo je bilo jedino moguce resenje.

    http://www.google.rs/url?sa=t&source=web&ct=res&cd=20&ved=0CDoQFjAJOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.vesti-online.com%2FVesti%2FSrbija%2F51183%2FZakon-o-visokom-obrazovanju-dobar-za-studente&rct=j&q=visoko+obrazovanje+u+srbiji&ei=3kwFTLO9DYOZONyZ6YUF&usg=AFQjCNENyMbWaHV1tQ6Yevk9-aUpfrqnjA

    Pozdrav.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  39. Đole says:

    Elem, moram da dodam još nešto.

    Kada čovek malo bolje razmisli, možda zaista i nema logike uvoditi nekakav “strukovni Master” kod nas. Realno, u državi sa obrazovnim sistemom kakav je naš bi takav potez, najverovatnije, uneo još veću konfuziju u priču na temu “gde i šta mogu da radim posle tih-i-tih studija”.

    Ako po strani ostavimo razlike između akademskih i primenjenih (strukovnih) nauka/programa, ostaje nam činjenica da se velika većina visokih strukovnih škola u našoj zemlji završava po sistemu “ko te pita, lako ćemo”. Imao sam priliku lično da se uverim u to gledajući neke moje poznanike (inače, svojevrsne neradnike i džabalebaroše) kako završavaju svoju visoku strukovnu školu (sa šesticama, doduše, ali i 6 je prelazna ocena) a da nisu čestito otvorili knjigu i/ili bili na predavanjima. I sada zamislite kada bi se još uveo i strukovni Master. Pa imali bismo neminovnu “inflaciju Mastera” (koju imamo i sada) koja bi načisto srozala vrednost tog zvanja, jer bi po Zakonu strukovni i akademski master bili izjednačeni “po snazi”, a činjenično stanje bi bilo da se do jednog dolazi daleko lakše.

    Jedino je tužno što razlozi za (ipak moguće) neuvođenje “strukovnog mastera” nisu ovi koji sam gore naveo, već najobičnije lobiranje fakulteta da ne bi ostali bez potencijalnih mušterija…pardon – studenata, kojima će uzeti jako mnogo novca, jer uvođenjem Master sudija na strukovnim školama bi ostali bez značajnog broja studenata.

    Onim ljudima koji pate od toga da budu masteri niko i ne brani da postanu to – imaju akademske studije, pa nek’ izvole, ako im je već toliko stalo do toga.

    Što se mene tiče, lično mi je sve jedno. Jedino što bih želeo je da se država KONAČNO izjasni i precizira ŠTA je to “strukovni specijalista”. Dakle, koji nivo, kako se zvanje prevodi na engleski jezik, i koje su mu kompetencije.

    Aj živeli! 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  40. Strukovni akademac says:

    Prosto je neverovatno koliko se zvanja i stepeni mistifikuju, koliko fame, kako cemo se zvati… Kao da bukvalno svaki visoko obrazovani letimicnim pogledom na gorenavedenu tabelu ne vidi. Ocigledno da je u zabokrecini zvanoj Srbija najvaznije koju ce skracenicu staviti ispred imena kad salje mail ili ide na razgovor za posao… Isticati formu ispred sustine i biti tvrdoglav u tome odlika je glupih ljudi i ljudi koji nista u zivotu nisu radili, stvorili, razvili ili odrzali.

    Elem, kompetencije strukovnog specijaliste, pa i akademskog kao i mastera… su jasne i mogu se procitati ovde: http://nsvo.etf.rs/Nacionalni%20okvir%20kvalifikacija%20Srbije.pdf. Ako pogledate malo skoro-donesene zakone jasno je da je strukovni specijalista drugi stepen, tj drugi nivo visokog obrazovanja i u smislu forme obicno ono sto se ranije podrazumevalo pod fakultetom ili visokom spremom. To se vidi u brojnim zakonima, a najupecatljiviji su zakon o drzavnim sluzbenicima, zakon o srednjem i osnovnom obrazovanju, zakoni o vodama, sumama, komunalnim policajcima i slicno… Tako i treba da bude, ne mora se uvoditi strukovni master, ali steta je da nesrecni drzavni univeryitet u Beogradu iz straha i zastite monopola, pod velom ocuvanja akademskog mastera, ne dozvoli ovakve studije. Oni ocigledno nemaju viziju o tome koliko bi takve studije mogle biti korisne, koliko su te iste MBA i Master apply studije siroko prihvacene i u Evropi u Americi i zatvaraju se u svoje zacarane krugove. Pa oni su mogli prvi napraviti kvalitetne programe i privuci najveci broj studenata, ali jednostavno nisu umeli.

    Postoji ovde naravno vise struja, onih koje vide sta se desava u Evropi i oni koji se pod pritiskom proslosti, svojih slabosti, losih studenata, formalista, legalista itd vracaju “na novo-staro”. Postojeca situacija je pre svega slika drustva koje nije spremno na promene, koje luta i koje ne bi znalo da uhvati srecu cak ni da je tresne po sred cela.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  41. Đole says:

    @Strukovni akademac:

    Taman sam završio posao i krenuo na spavanje, ali reko’ “daj da bacim pogled na blog”. 😉

    Komentar je sjajan – mnogo istine, koja je pritom i lepo rečena.

    Inače, u svom prethodnom komentaru, kada sam rekao da bih želeo da se konačno razreše pitanja “šta, koji i koliko” u vezi sa strukovnim specijalistima, pod tim sam pre svega mislio da se nedvosmisleno okonča priča oko štimanja Zakona, i da se donese definitivna odluka koji nivoi i stepeni studija postoje i u kakvom su međusobnom odnosu (recimo, slika iz teksta sa linka koji si ostavio je već “zastarela” i postoji “unapređena varijanta” na vrhu ove web strane, koja OPET nije definitivna, već će se tek videti šta će se od toga usvojiti, a šta ne).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  42. Zainteresovani posmatrac says:

    @Strukovni akademac

    Stvarno lepo izložen stav i mišljenje.

    Nadovezao bih se ličnim iskustvom što se tiče tipova studija, barem što se UK tiče a verujem da je slika šira.

    Neke oblasti imaju naučni pristup za šta se dobija Master of Science (MSc) dok neke imaju više praktičan pristup gde je titula Master of Arts (MA).

    Nigde nisam sreo neko posebno poređenje ove dve vrste Master titula po “jačini” ili bitnosti, jednostavno za različite oblasti studiranja odgovoraju različiti pristupi.

    Primeri takvih oblasti sa praktičnim pristupom su: Medicina, Pravo, Edukacija, Jezici, Mediji i komunikacija i drugi.

    Mnogi od njih postoje u oba oblika dok je nekim moguće pristupiti samo na jedan od navedenih načina.

    Samim odabirom pristupa akademci se pripremaju za određenu vrstu primene znanja, naučni pristup je više adekvatan za rad u naučnim i obrazovnim institucijama dok praktični pristup omogućava veće sposobnosti primene znanja u produkciji.

    Ovaj deo veoma podseća na podelu tipova studija kod nas, samo veliki put treba da pređemo da bi sve to izdigli na odgovarajući nivo.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  43. Bg says:

    @ Zainteresovani posmatrac- profesor

    Sta se postize podizanjem strukovnih studija na lestvicu vise ?
    Oni nisu osposobljeni da unapredjuju neku oblast vec da primenjuju prakticna znanja. Ne vidim razlog postojanja,trenutno,strukovnog mastera. Sasvim su dovoljne strukovne+specijalisticke studije. Specijalisticke strukovne studije nisu,ponavljam,nisu deo formalnog obrazovanja vec individualnog i bacaju svetlost samo na jednu usku oblast. S toga spec.struk.studije bice priznate samo u slucajevima gde se zahtevaju, ali i NE kao formalno visoko obrazovanje.

    Nije ovde stvar podcenjivanja ljudi koji zavrsavaju strukovne skole u odnosu na akademce, sadasnje i buduce. Sistem obrazovanja akademaca je usmeren ka visim ciljevima, dok ljudi koji zavrsavaju strukovne studije su limitirani u odredjenim oblastima.
    Sto izvodi veoma jednostavan zakljucak.

    Na ovom sajtu se proteziraju strukovne studije, sto je i logicno, ali nesmemo sakriti istinu i moramo reci ljudima pravu istinu.

    Pozdrav.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  44. Đole says:

    @Bg:

    Da, ali i Master akademske studije služe da se student uže usmeri i fokusira na jednu oblast i uvede u finalnu fazu akademskog obrazovanja – doktroske studije, koje se opet bave još užom oblašću.

    Kao što rekoh – znati i umeti nisu sinonimi. Stečena znanja koja ne primenjuješ u praksi ćeš brzo zaboraviti, nebitno da li si ih stekao na akademskim ili strukovnim studijama, tako da su i jedni i drugi sutra na poslu, u principu, egal u pogledu znanja i veština.

    Imam dosta kolega koji su završili fakultete po starom i novom sistemu (neki i postali Masteri). Veliki broj njih nije u stanju da nabroji predmete koje je imalo, a kamo li da se seti nečega konkretnog. Seti će se, naravno, stvari iz one oblasti u kojoj se pretežno nalaze (kojom se bave u praksi), a za ovo ostalo samo znaju da postoji.

    Ali džaba cela ova diskusija kada je naš sistem takav da se razlika između ova dva tipa studija, u praksi, ne vidi. Verovatno je ima, ali k’o da je nema.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  45. Zainteresovani posmatrac says:

    Sve vrste studija koje su propisane Zakonom o Visokom obrazovanju su formalne studije.

    Prikaz formalnih studija: http://www.mp.gov.rs/page.php?page=78

    Na osnovu zvaničnih informacija Ministarstva za prosvetu Republike Srbije, vidimo da i Specijalističke studije spadaju u formalno obrazovanje. Ako jednog dana uvedu strukovnog Mastera i Doktora, onda ce i oni biti deo formalnog obrazovanja.

    Zašto nam treba strukovni (professional) doktor? http://en.wikipedia.org/wiki/Doctor_of_Medicine

    Slažem se sa Đoletom da u svrhu obezbeđenja adekvatnog stručnog kadra u našoj zemlji – moramo se pobrinuti da sve naše visoko-obrazovne institucije zadovolje visoke standarde, bez obzira na tip studija ili ustanove (dakle odnosi se i na privatne).

    Što se tiče svrhe i potrebe za strukovnim studijama, ukidanje studija sa takvim pristupom u USA bi značilo ukidanje medicinskih, pravnih i drugih veoma važnih oblasti u kojima nema smisla naučni pristup teoretisanju nego je cilj studiranja praktična primena znanja – što je glavna odlika strukovnih (profesionalnih) studija.

    Zato su naši mudri zakonodavci odlučili da uvedu akademske i strukovne studije. Ono što je preostalo jeste da se oslobodimo predrasuda i strahova, i izdignemo kompetentnost naših akademskih građana na viši nivo.

    Ko je zbunjen ili zabrinut, neka pročita tekst na sajtu Ministarstva prosvete RS – tamo sve piše.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  46. Marko says:

    Pogledajte predlog izmene zakona o visokom obrazovanju na sajtu skupstine, trogodisnje strukovne izjednacavaju sa visom a trogodisnje akademske sa prvim stepenom na fakultetu po starom, trogodisnje fakultete po starom sa cetvorogodisnjim akademskim, diplomirani po starom sa akademskim masterom ni reci o strukovnom masteru.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  47. Đole says:

    Marko, ja ne znam kako si ti zaključio ovo što si napisao, ali koliko ja čitam tekst (sa sajta Skupštine, od 3.6.2010.), uopšte mi ne izgleda tako.

    Evo dela koji verovatno najviše interesuje diskutante:

    „Лице које заврши основне академске студије у обиму од најмање 180 ЕСПБ бодова, односно у трајању од најмање три године стиче стручни назив са назнаком звања првога степена академских студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши основне академске студије у обиму од најмање 240 ЕСПБ бодова, односно у трајању од најмање четири године стиче стручни назив дипломирани са назнаком звања првога степена академских студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши основне струковне студије стиче стручни назив са назнаком звања првога степена струковних студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши специјалистичке академске студије стиче стручни назив специјалиста са назнаком звања другог степена академских студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши специјалистичке струковне студије стиче стручни назив специјалиста са назнаком звања другог степена струковних студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши дипломске академске студије стиче академски назив мастер са назнаком звања другог степена дипломских академских студија из одговарајуће области.

    Лице које заврши докторске, односно академске студије трећег степена, стиче научни назив доктор наука, односно доктор уметности, са назнаком области.

    Листу звања из одговарајућих области и скраћенице стручних,
    академских и научних назива утврђује Национални савет, на предлог Конференције универзитета, односно Конференције академија струковних студија.

    Скраћеница стручног назива и академског назива мастер наводи се иза имена и презимена, а скраћеница академског назива магистар наука, односно магистар уметности и научног назива доктор наука, односно доктор уметности испред имена и презимена.

    У међународном промету и у дипломи на енглеском језику назив који је стекло лице из става 1. овог члана је bachelor, назив који је стекло лице из става 2. овог члана је bachelor with honours, назив који је стекло лице из става 3.
    овог члана је bachelor (appl.), назив које је стекло лице из става 6. овог члана је master, а назив које је стекло лице из става 7. овог члана је Ph.D., односно одговарајући назив на језику на који се диплома преводи.”

    I PONOVO (znači, i treći put!) u delu koji se tiče prevođenja zvanja na engleski jezik (međunarodni promet) su specijalisti (i akademski i strukovni), jednostavno, PRESKOČENI! Ej, ljudi, oni nisu u stanju da se dogovore već godinama!!

    I ne samo to. Pa, pogledajte samo kakvu će ovo tek konfuziju da unese:

    Znači imaćemo 2 tipa zvanja za prvi stepen akademskih studija, u zavisnosti da li su studije trajale 3 ili 4 godine. Posle oba se postaje bachelor, ali je jedan “diplomirani bachelor” (koja nebuloza!), a i oba su prvi stepen visokog obrazovanja.

    Onda imamo specijalističke strukovne koje opet traju 4 godine i koje su drugi stepen visokog obrazovanja, ali nemaju prefiks diplomirani. E sada ti objasni poslodavcu da imaš viši nivo stručne spreme od nekoga sa četvorogodišnjim fakultetom, koji ima prefiks diplomirani.

    A šta će da rade oni kojima su fakulteti (po starom Zakonu) trajali 5 godina? Ispada da će i oni biti isti nivo kao i ovi koji su završili 4 godine, a bogami, gledano kroz zakon, i ovi koji su završili 3 godine osnovnih akademskih studija jer su i jedni, i drugi, i treći PRVI STEPEN visokog obrazovanja! Dakle, formalno gledano, razlika je samo što će jedan ispred imena “vući” ono “dipl.”, ali će idalje biti prvi stepen. Da stvar bude još smešnija, ispada da strukovni specijalista (4 godine studija) ima viši stepen stručne spreme od nekoga sa petogodišnjih fakultetskih studija po starom zakonu!

    E, ljudi moji! A mi se ovde ubismo diskutujući šta bi bilo logično. KOJE BRE LOGIČNO!?! Ovde su samo interesi i uzimanje para u pitanju.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  48. Marko says:

    Đole, malo bolje procitaj tekst zakona u produzetku,
    Član 27.
    U članu 127. dodaje se novi stav 1. koji glasi:
    „Stručni, akademski, odnosno naučni naziv stečen prema propisima koji su
    važili do stupanja na snagu ovog zakona, u pogledu prava koja iz njega proizlaze,
    izjednačen je sa odgovarajućim stručnim, akademskim, odnosno naučnim nazivom
    utvrđenim ovim zakonom, i to:
    1) stručni naziv stečen završavanjem:
    – studija na višoj školi, u trajanju do 3 godine, izjednačen je sa stručnim
    nazivom iz člana 95. stav 3. ovog zakona ,
    – dela studijskog programa osnovnih studija na fakultetu, čijim
    završavanjem se stiče prvi stepen visokog obrazovanja, izjednačen je sa stručnim
    nazivom iz člana 95. stav 1. ovog zakona ,
    – osnovnih studija na fakultetu, u trajanju od 3 godine, izjednačen je sa
    stručnim nazivom iz člana 95. stav 2. ovog zakona ,
    – osnovnih studija na fakultetu, u trajanju od četiri do šest godina,
    izjednačen je sa akademskim nazivom iz člana 95. stav 6. ovog zakona;
    2) akademski naziv stečen završavanjem:
    – specijalističkih studija na fakultetu izjednačen je sa stručnim nazivom iz
    člana 95. stav 4. ovog zakona;
    – 9 –
    3) naučni stepen doktora nauka stečen završavanjem doktorskih studija,
    odnosno odbranom doktorske disertacije, izjednačen je sa naučnim nazivom doktora
    nauka iz člana 95. stav 7. ovog zakona.
    Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.
    Dosadašnji stav 2. koji postaje stav 3. menja se i glasi:
    „Lice iz stava 2. ovog člana može tražiti od visokoškolske ustanove u kojoj je
    steklo naziv da mu u skladu sa ovim zakonom, u postupku i pod uslovima propisanim
    opštim aktom visokoškolske ustanove, utvrdi da ranije stečeni naziv odgovara nekom
    od naziva iz člana 95. ovog zakona.”

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  49. preza says:

    Ovo izjednacavanje ranije stecenih zvanja sa novim je potpuno u redu. Drugacije i nije moglo.
    Tako ce sada “zrenjaninci” koji su zavrsili trogodisnje studije biti izjednaceni sa novim zvanjem “diplomirani”, ali ce i njima i njihovim poslodavcima sada biti kristalno jasno da su zavrsili studije koje su u rangu prvog stepena.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  50. Đole says:

    @Marko:

    OK, izvini. Ja nisam ni video taj deo, već sam mislio da si sve ono što si napisao zaključio iz onoga što sam ja prekopirao (a što nije bilo moguće). 🙂

    Dakle, koliko ja kontam, važi sledeće:

    Ljudi koji su fakultet završili po starom Zakonu (bez obzira da li su studije trajale je 4,5 ili 6 godina) su izjednačeni sa Master-ima.

    BRUSA jeste “diplomirani”, 😉 odnosno 3 godine fakulteta (po starom) je nekako jednako 4 godine po novom zakonu.

    Ko je završio višu školu (ono kada su ih produžili sa dve na tri godine) je izjednačen sa osnovnim strukovnim studijama.

    I to je sve što je bilo sporno. Jedino je moguće da će se pobuniti studenti koji su završili po starom programu fakultete, a platili Master studije (da bi bili ono što su postali završetkom fakulteta). Ouch!

    Donošenjem ovog zakona će se verovatno raskrstiti sa korišćenjem termina “6. i 7. stepen”, već će se preći na ovaj novi “I, II i III stepen visokog obrazovanja”

    Dobro je rešenje. Verovatno i najbolje moguće, uzimajući u obzir celokupnu situaciju u kojoj smo se svi našli.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.