fbpx

Novi trendovi novinarstva II: Priređivanje sadržaja, pričanje priča, pokopavanje loših sadržaja

Najinteresantniji trendovi koji se dešavaju u vezi sa novim pristupima savremenom novinarstvu jesu borba između automatizacije pri kreiranju sadržaja i ručnog odabira sadržaja.

U prethodnom tekstu na temu novih trendova u novinarstvu opisao sam aktuelnu priču o automatizaciji podataka koji mogu da postanu novinarska priča – Data-Driven Journalism. Ovaj tekst je posvećen trendovima priređivanja vesti (News Curation), kreranjem priča kroz raznorodne vrste medija (Transmedia Storytelling) i početku “pokopavanja” nekvalitetnih online sadržaja (Death of the Link Farms).

Priređivanje sadržaja (Content Curation)

U poslednje dve godine sve se češće pominje jedan od najvažnijih trendova savremenog novinarstva, koji bi se mogao prevesti kao posao priređivanja sadržaja – Content Curation. Ovaj izraz potiče od reči “kurator” (Curator), koja je kod nas poznatija pod sinonimom kustos (muzeja).

Kustosi muzeja vode računa o hiljadama predmeta, prave kolekcije, i jedna od mnogih stvari koje rade jeste priređivanje izložbi na taj način što od mnoštva predmeta koji bi se mogli prikazati publici, izdvoje se najreprezentativniji primerci koji i čine izložbu manje ili više uspešnom.

Upravo posao priređivanja (odabira) od strane kustosa (kuratora) je poslužio u poslednje dve godine da se objasni nova pojava u svetu novinarstva koja nije vezana za kreiranje vesti, već za odabir vesti iz postojećih (besplatnih) izvora.

Standardni posao pravljenja vesti u novinskim redakcijama već više od jednog veka kreira se na isti način:

  • Novinari i/ili urednici prate šta objavljuju novinske agencije (mediji plaćaju novinskim agencijama da ih snabdevaju vestima, jer ni jedan medijum ne može da ima novinare za sve moguće vesti), prate najave događaja, i prate šta objavljuju drugi (klasični) mediji.
  • Urednici daju zadatke novinarima o čemu da pišu, ili sami novinari predlažu teme za pisanje – a urednici odlučuju da li je takva vest za objavljivanje ili ne.

Pojavom Interneta stvorio se još jedan izvor informacija koji bi pod određenim uslovima mogao da posluži kao dodatni izvor informacija za (klasične) medije, ali svih ovih godina postoji striktno podeljen stav predstavnika klasičnih medija o online izvorima:

  • Online izvori nisu dovoljno pouzdani da bi se koristili za kreiranje vesti.
  • Veliki broj novinara krade tekstove sa Weba, da ne pominje izvor odakle je vest preuzeta (jer bi se tada videlo da je kopirana).
  • U razvijenim ekonomijama, online izvori (društvene mreže, blogovi) najčešće služe kao izvor ideja za sadržaje klasičnih medija.

U poslednje dve godine, porast broja online medija koji su postali izvori u koje se veruje (Brand Media) i sve veća upotreba RSS tehnologije u filtriranju online informacija, omogućile su da se u najnaprednijim medijskim redakcijama online izvori posmatraju kao sve “jednakiji” primarni izvor informisanja novinara za potrebe kreiranja vesti.

Na primeru američkih klasičnih medija može se pratiti geneza važnosti upotrebe društvenih medija u poslu kreiranja vesti, kroz primere New York Times-a (2009. g.), Wall Street Jurnal-a (2009. g.) i nedavnog primera USA Today u koji su angažovali specijalne urednike za pitanja društvenih medija, čiji je osnovni posao popularizacija (“evangelizacija”) kvalitetne upotrebe društvenih medija u novinarskom poslu.

Detaljnije o priređivanju sadržaja možete pročitati u ovom tekstu.

Real-Time News Curation

Aktuelan razvoj Real-Time Web komunikacije omogućio je da se odabir vesti može raditi u realnom vremenu (Real-Time News Curation), ali su alatke koje pomažu lakši i bolji odabir vesti još nedovoljno razvijene.

Postoji trenutno veći broj softverskih rešenja koja bi trebalo da budu uspešne alatke za priređivanje vesti u realnom vremenu, od kojih sam već predstavljao  alate Paper.li i Twittertim.es.

Proces priređivanja vesti u realnom vremenu svodi se na poslove odabira izvora, njihove agrecije, filtriranja vesti u željenom pravcu i odabira odabira onih vesti koje su interesantne za posmarani medijum.

Pre nekoliko nedelja na LeWebu pitao sam Roberta Scoblea upravo na temu priređivanja vesti u realnom vremenu i nekih trendova koji upućuju na to da se ovakvi alati automatizuju, pa da se dobije automatsko priređivanje vesti u realnom vremenu, kao što npr. pokušava Huffington Post.

Kvalitet medija se upravo i u klasičnom novinarstvu svodi upravo na kvalitet odabirta vesti, i takva delatnost se veoma teško može automatizovati (i u osnovi to uopšte nije dobra ideja).

Transmedia Storytelling

Upravo aktuelni razvoj i važnost društvenih medija doveo je dotle da su se počele pojavljivati čitave priče na društvenim medijima (Social Storytelling) koje su postale vest,  a pomenuti alati za priređivanje vesti počeli su se koristiti upravo u svrhe kreiranja posebnih priča koje potiču sa društvenih medija (Social Media News Curation).

Sa jedne strane, kompanije i mediji pokušavaju da prilagođavaju svoje vesti/informacije/priče raznorodnim formatima različitih vrsta medija (Transmedia Storytelling), dok je sa druge strane došlo da interesantne decentralizacije dolaženja do vesti:

  • npr. mlađe generacije drugačije shvataju šta je uopšte vest od starijih generacija (npr. vest je kada se preko FB-a sazna da je drug/drugarica u vezi),
  • činjenica da preko 75 odsto korisnika Facebooka i Twittera čita one vesti koje su im prijatelji i poznanici preporučili, umesto da odu na neki sajt sa vestima i da redom čitaju vesti koje ih interesuju.

Upravo iz ovih razloga u dolazećim godinama rašće važnost prilagođavanja vesti (priča) formatima tada aktuelnih (društvenih) medija.

“Pokopavanje” neadekvatnih online sadržaja

Aktuelni trendovi priređivanja (kvalitetnih) vesti upravo idu u pravcu anuliranja ogromnih količina nekvalitetnih sadržaja koji se mogu pronaći svuda po Webu, a za čiji je nastanak najveći krivac – Google!

Zbog najvažnijeg aspekta rangiranja nekog rezultata na pretraživačima – a to je linkovanje iz različitih izvora u vezi sa tematikom sajta za koji se posmatra rang za određene ključne reči, u poslednjih 10 godina nagomilali su se Web sajtovi koji se prave isključivo zbog rangiranja nekih drugih sajtova na pretraživačima (kako vreme prolazi toga je sve više i više).

Jedna od najčešćih kvantitativnih strategija linkovanja Web sajtova upravo jeste korišćenje tzv. link farmi, odnosno Web sajtova koji služe za “pokrivanje” raznorodnih oblasti sa ciljanim ključnim rečima koje traže SEO klijenti. Ovakvim Web sajtovima se veštački diže rejting preko drugih sajtova u “farmi”, tako da oni dobiju neki rang od Google-a, pa da se mogu koristiti za dizanje neke Web stranice za koju SEO kompanije (ovog tipa) dižu rejting na pretraživačima. Sami sadržaji koji se za sve ovo koriste su obično kreirani od strane nekih SEO “tehničara” (programeri, dizajneri), koji obično nemaju smisla za kreiranje tekstova.

Očekuje se da će Google već u narednoj godini veoma ozbiljno da se pozabavi sa Web sajtovima koji se pojavljuju u rezultatima pretaživanja sa veoma nekvalitetnim sadržajima, koji obično dolaze na takve pozicije u rezultatima pretraživanja preko nekvalitetnih linkova.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 7.0/10 (3 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 2 votes)
Novi trendovi novinarstva II: Priređivanje sadržaja, pričanje priča, pokopavanje loših sadržaja, 7.0 out of 10 based on 3 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 28/12/2010, RSS

1 odgovor na Novi trendovi novinarstva II: Priređivanje sadržaja, pričanje priča, pokopavanje loših sadržaja

  1. Sigurno da će novinarstvu u ovih par godina doživjeti revoluciju, jer broj pročitanih članaka od riječi do riječi u online svijetu zasigurno stalno opada. Kratiti tekstove i punjene interakcijom će biti standard. Govorim globalno. Lokalno će potrajati još jedno desetljeće da se štošta promjeni.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.