fbpx

Retargeting (Remarketing) I – Kako ponovo dovesti korisnika na sajt

Marta prošle godine Google je najavio svoju novu uslugu Remarketing (ponovno oglašavanje), i od tada počinje počinje “euforija” pod nazivnom Retageting (Remarketing), koja traje i danas, a trajaće sigurno još nekoliko godina.

Kontekstualno/Bihejvioralno oglašavanje i Retargeting (Remarketing)

Google-ova usluga Remarketing je praktično “trgovački naziv” vrste bihejvioralnog oglašavanja pod opšte prihvaćenim nazivom Retargeting.

Retargeting u osnovi predstavlja sistem oglašavanja koji omogućuje da nakon odlaska korisnika sa vašeg Web sajta, on/ona dobije (relevantan) oglas u vezi sa vašim Web sajtom. Retargeting kao tehnika oglašavanja omogućuje da ponovo dođete do korisnika iako je on/ona napustio vaš Web sajt.

Generalno posmatrano, postoje tri vrste kontekstualnog oglašavanja:

  1. Plaćeno pretraživanje” (Paid Search) – Sistem plasiranja oglasnih poruka na pretraživačima u kontekstu pretraživačog upita korisnika. Ovo je najefikasniji tip oglašavanja u poslednjih desetak godina, i svi ostali tipovi kontekstualnog oglašavanja “crpe” slavu od ovog tipa oglašavanja.
  2. Kontekstualno targetiranje” (Contextual Targeting) – Sistem plasiranja oglasnih poruka na mrežama kontekstualnog oglašavanja (ne računajući pretraživače) u kontekstu sadržaja Web stranice na kojoj se plasira oglas. Veoma često možete i sami primetiti da baneri i tekstualni oglasi koji se po principu plaćanja po kliku (Pay-Per-ClickPPC) plasiraju na različitim Web sajtovima (Google oglasi, E-target, Httpool kontekst…) nemaju nikakve veze sa sadržajem Web sajta. Iz tog razloga za ovaj tip oglašavanja je u praksi mnogo primereniji drugi naziv – PPC oglašavanje, ali osnova ovog oglašavanja u njegovom najboljem  slučaju jeste gore pomenuti kontekst sadržaja Web stranice.
  3. “Bihejvioralno targetiranje” (Behavioral Targeting) je generalno posmatrano sistem plasiranja poruke u kontekstu ponašanja (behaviour) korisnika na sopstvenom Web sajtu, ili praćenje njegovog ponašanja na većem broju različitih Web sajtova. U poređenju sa kontekstualnim targetiranjem gde je fokus na kontekstu sadržaja jedne stranice, kod bihejvioralnog oglašavanja fokus je na kontekstu ponašanja korisnika njegovim praćenjem kroz veći broj Web stranica.

Bihejvioralno oglašavanje u svom osnovnom obliku postoji bar 7-8 godina kao tehnika oglašavanja koja do pojave koncepta retargetinga nije bila naročito rasprostranjena zbog svoje složenosti:

  • Potrebno je imati Web sajt u kojem je moguće strikno podeliti grupe sadržaja (Web stranica) na osnovu kojih se može sa relativnom  sigurnošću utvrditi šta konkretno korisnika interesuje na posmatranim stranicama.
  • Potrebno je pratiti korisnika i njegovo ponašanje na bar tri Web stranice da bi se potvrdila njegova jedna ili više namera.
  • Potrebno je plasirati oglas u kontekstu potreba korisnika.

Svaki od pojedinačno navedenih uslova u praksi nije jednostavno sprovesti u delo, a sva tri uslova odjednom je veoma komplikovano sprovesti u delo. Dodatno, oglašivač sve ovo treba i da razume…

Retargeting koncept

Sadašnja popularnost Retargetinga leži u veoma privlačnoj ideji da možete ponovo doći do korisnika koji je prethodno posetio vaš Web sajt i “plasirati mu dodatne oglasne poruke u nadi da ćete ga vratiti nazad”.

U osnovi koncepta retargetinga nalazi se mogućnost da podsetite potencijalnog klijenta za vaše proizode i usluge nakon njegovog odlaska sa vašeg Web sajta, ili da mu/joj ponudite nešto dodatno (podsticaj/incentive) za konačnu odluku o željenoj akciji od strane korisnika (prijava na mailing listu, download materijala, prodaja…).

Posledica pozitivnih efekata retargetinga jeste povratak korisnika na Web sajt i ostvarenje željene akcije korisnika.

Osnovni problemi retargetinga

Obzirom da je retargting varijanta bihejvioralnog oglašavanja (veoma je verovatno da će se uskoro poistovetiti termini bihejvioralnog oglašavanja i retargetinga), kao i za sve savremene tipove oglašavanja i za retargeting važi pravilo da to nije jednostavna tehnika oglašavanja – potrebna su specifična znanja za njegovo efikasno sprovođenje u delo:

  • Potrebno je prethodno imati saznanja o načinima online oglašavanja, njihovoj optimizaciji i projekciji efekata oglašavanja u odnosu na veoma precizno definisanje ciljeve – konverzije, kroz već ostvarene efekte na sopštvenom Web sajtu.
  • Bez obzira što sve oglašivačke mreže koje nude uslugu retargetinga “ubeđuju” da vam cilj ovog oglašavanja u početku može biti jednostavan povratak korisnika na vaš Web sajt, ovakve aktivnosti mogu veoma brzo da vam donesu negativne efekte kroz “preplavljivanje” (spamovanje) korisnika vašim porukama na Webu.
  • Veoma je važno voditi računa o frekvenciji pojavljivanja vaših oglasnih poruka korisnicima koji su prethodno boravili na vašem Web sajtu (Frequency Capping)
  • Kompletnu oblast bihejvioralnog oglašavanja, a samim tim i retargetinga prati problem sa privatnošću korisnika na Internetu, obzirom da osnovu ovog sistema oglašavanja čini praćenje ponašanja korisnika na većem broju Web sajtova.

U Srbiji sam za sada uočio (eksplicitno preko ponude Web sajtova oglašivačkih mreža) da uslugu retargetinga nude Google AdWords i E-target (javite ako ovde to nudi još neko).

U narednom tekstu na ovu temu, osvrnuću se na efekte retargetinga u odnosu na unapređenje pred-prodajnih, prodajnih i post-prodajnih aktivnosti.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 7.0/10 (3 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Retargeting (Remarketing) I - Kako ponovo dovesti korisnika na sajt, 7.0 out of 10 based on 3 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 02/09/2011, RSS

5 odgovora na Retargeting (Remarketing) I – Kako ponovo dovesti korisnika na sajt

  1. Ivana Markovic says:

    Google sem što prati ponašanje na sajtovima, koristi i recimo gmail chat za plasiranje oglasa. Ne bih zalazila u etiku takvog posledičnog oglašavanja, ali čim spomenem nešto nekom na chatu/mailu, pojavljuje se googleov oglas na sledećem sajtu koji posmatram, koji se direktno tiče prethodne privatne diskusije.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Goran Dukić says:

    Zaista nisam očekivao ovakve gafove od nekoga ko se godinama bavi internet marketingom. 🙁

    Konkretno, mislim na sledeću izjavu: “Iz tog razloga za ovaj tip oglašavanja je u praksi mnogo primereniji drugi naziv – PPC oglašavanje, ali osnova ovog oglašavanja u njegovom najboljem slučaju jeste gore pomenuti kontekst sadržaja Web stranice.”

    Potpuno je pogrešno i netačno koristiti izraz “PPC oglašavanje” za kontekstualno ciljane kampanje, pogotovu za Google Display Network.

    Google Display Network i mnoge druge oglasne mreže omogućavaju ne samo plaćanje po kliku (CPC iliti PPC), već i plaćanje za hiljadu prikaza (CPM) i plaćanje po konverziji (CPA).

    http://adwords.google.com/support/aw/bin/answer.py?hl=sr&answer=113231&from=87783&rd=1

    Zato je besmisleno nazivati kontekstualno ciljanje samo po jednom metodu naplate.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. @ Goran Dukić, jeste Google nudi kombinaciju tipova oglašavanja u odnosu na vrste plaćanja za oglašavanje.

    Nije to bila poenta onoga što sam imao nameru da napišem, već da generalni kvalitet kontekstualnog oglašavanja sa aspekta plasiranja poruka od samih oglašivača nije dovoljno dobar, pa je bolje ga ne zvati kontekstualnim, jer je to samo u slučajevima kada kompanije ozbiljno koriste ovaj sistem oglašavanja (veoma mali broj kompanija).

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Goran Dukić says:

    To je onda povlađivanje neukoj masi.

    Vaša reč ima neku težinu u ovoj zajednici, pa bi se s obzirom na vaše profesorsko zvanje moglo očekivati da je koristite za edukaciju i razobličavanje najčešćih grešaka i loše prakse.

    Da budem jasan do kraja:

    1. PPC oglašavanje nikako ne može biti sinonim za kontekstualno ciljanje, bez obzira na koji način priučeni marketari koriste te sisteme.

    2. Oglasne mreže na kojima sam radio kampanje sa kontekstualnim ciljanjem prilično dobro obavljaju taj posao (Google Display Network – perfektno, Httpool – odlično, E-TARGET – prihvatljivo).

    3. Po nekom mom iskustvu, većina domaćih agencija za internet oglašavanje se trudi da na sajt klijenta dovuče što veći saobraćaj, a relevantnost ostvarenih poseta je u drugom planu.

    Najveći problem im je da objasne domaćim klijentima kako nije bitno samo privući što više ljudi na sajt, već je važno da to budu ljudi iz ciljanih grupa (dakle, ljudi koji će zaista biti zainteresovani za proizvod/uslugu koja se nudi).

    Zato se prave ogromne liste ključnih reči koje nemaju apsolutno nikakve veze sa oglašenim proizvodom, samo da bi se oglas pojavljivao na što više mesta.

    Ima tu i neznanja da se uporedi isplativost CPM i CPC obračuna…

    4. Slična negativna praksa se prelila i na društvene mreže gde je kupovina Facebook fanova uzela prilično maha, pa se malo ko trudi da ostvari nefingirani rast zajednice.

    Prave viralne kampanje su više incidenti nego uobičajena pojava. Opet ponajviše zahvaljujući neukim klijentima i nemogućnosti marketara da se izbore sa tim (ne želim da verujem da je glavni uzrok nedostatak kreativnosti).

    5. Deo problema leži i u prelivanju monopola iz klasičnog marketinga i medijske sfere u domen Interneta i digitalnog marketinga (videti firme u vlasništvu Đilasa i Šapera).

    Kad se na taj način dobijaju poslovi, onda niko ni ne gleda realan učinak. Bitno je da se monopol održi i proširi na Internet, a još ako se operu neke pare za crne stranačke fondove – puna kapa!

    Ne zamerite na nešto dužem komentaru.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. CopyPaste says:

    Kao što ste sami napomenuli, ova vrsta online oglašavanja oslanja se na mehanizme koji se kolokvijalno nazivaju ‘third-party tracking’. U posljednje vrijeme lome se koplja oko third-party trackinga, i iako se Internet oglašivačka industrija svim silama bori da stvari ostanu kakve jesu (i lobira gdje stigne), današnji trend je da je third-party tracking nešto generalno loše. Posljednje verzije browsera imaju integrirane mehanizme kojima stranicama daju do znanja da njihovi korisnici ne žele da se prati njihovo kretanje webom. Implementacija ovih mehanizama trenutno je prepuštena dobroj volji siteova, ali već se neko vrijeme priča kako će američki Kongres prvi dati pravni okvir uređenja third-party trackinga. Do tada svoju privatnost na Internetu možemo štititi sami dodacima tipa Ghostery, koji su, istina, i dalje ograničeni na naprednije (i paranoidnije) Internet korisnike

    Malo duži komentar, ali želio sam skrenuti pažnju kako ovaj koncept oglašavanja ima ponešto neizvjesnu budućnost, bar u svojoj trenutnoj tehničkoj izvedbi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.