Priča naravno počinje sa čitaocima – TPFKATA – The People Formerly Known as the Audience (osobe koje su se ranije zvale publika).
Odmah da napomenem: svi oni koji imaju problem sa čitanjem na engleskom jeziku, a žele da prate šta je sve potrebno ovih dana znati da bi se stvarno smatrali novinarima, neka prate sajt www.netnovinar.org (nema baš detaljnih objašnjenja, ali ima obaveštenja).
U medijima na engleskom jeziku uveliko se razmatra problematika “spašavanja klasičnog novinarstva”. Razlike u poimanju savremenog novinarstva u poslednje tri – četiri godine su toliko velike, da bez adekvatnih znanja iz oblasti interaktivnog (online) novinarstva oni koji imaju potrebna tehnička, komunikaciona i specijalizovana znanja iz oblasti koju prate kao novinari, jednostavno će biti “ostavljeni negde u prašini”… Jedino što i dalje ostaje najbitnije jeste – dobro ispričana priča.
Internet je praktično odavno ušao u osnove žurnalistike (novinarstva).
Oprema za preživljavanje novinara
– 12 stvari koje je potrebno znati kao novinar u 21. veku
Novinar Guardian-a Roy Greenslade na svom BLOGU preneo je 12 veoma korisnih saveta koje je Howard Owens opisao da bi objasnio razliku između klasičnog i savremenog poimanja novinarstva (predstaviću nekoliko najvažnijih):
- Najvažniji savet jeste da ako ste shvatili šta vam je činiti da biste postali savremeni novinar, nemojte čekati da vam u redakciji neko to kaže ili naredi – uradite to odmah!
- Naučite kako se koriste Web tehnologije, od RSS-a, preko bloga i participacije na diskusionim grupama i blogovima. Napravite svoj blog (ne čekajte vaš medijum da napravi sopstveni blog servis, ili da na blogu vašeg medija krenete da blogujete) i krenite da komentarišete na blogovima koje čitate. Pratite vaše online izvore preko RSS čitača (www.bloglines.com, www.netvibes.com, Reader.google.com…).
- Naučite kako se koriste Web tehnologije za kreiranje veoma kvalitetnih članaka u kratnom vremenskom periodu.
- Naučite kako da pišete članke na takav način da su oni veoma vidljivi na pretraživačima (koristiti ključne fraze koje korisnici pretraživača najčešće koriste).
- Naučite sve aspekte produkcije novinarstva: od pisanja kvalitetnih članaka, preko fotografisanja, pravljenja video priloga, do osnovne obrade audio i video signala i prebacivanje u mp3 i avi format. Naučite da se pozivate (i koristite) na Flickr, YouTube, Facebook i Twitter.
Novinarstvo 2.0 i “Dijamant vesti”
Da bi ste došli do potrebnih znanja možete doći do referentnih članaka koji se bave ovom tematikom, ali i počitati nekoliko besplatnih njiga na ovu temu (već sam obavešten da će se one prevesti na srpski jezik uskoro):
1. Pročitati e-priručnike kako se pravi blog na srpskom jeziku – “Blog osnove” i Blogowski.eu “Blog Sessions”.
2. Pročitati e-knjigu „Novinarstvo 2.0: Kako preživjeti i napredovati, vodič za digitalnu pismenost u informacionom dobu“ („Journalism 2.0: How to Survive and Thrive, A digital literacy guide for the information age“). U ovoj knjizi se nalaze jednostavni saveti za novinare kako da savladaju tehnološku prepreku koja ih odvaja od savremenog novinarstva.
3. Proučite model “dijamanta vesti“, kao i model “distribuiranog novinarstva“.
Dijamant vesti – Odnos brzine plasiranja vesti i njene “dubine”
Alert – Koristiti News Alert servise kao što su Google News Alert, Yahoo News Alert, RTV News Alert… Na ovaj način dobijate mailom trenutno direktno vesti koje u vezane za eksplicitnu tematiku koja vas interesuje.
Isto se može postići sa Alert RSS vestima koje funkcionišu slično kao i mail. Ovo se koristi za vesti koje vas konstantno interesuju po određenim ključnim rečima, pa ih možete postaviti u RSS čitač.
Draft – Zbog mogućnosti trenutnog objavljivanja vesti na Internetu (iz ovog razloga često online izvori mnogo ranije objavljuju vesti od klasičnih medija i njihovih Internet izdanja), preporuka je koristiti tzv. draft formu vesti (“nacrt”) u kojoj se nalaze samo nekoliko bitnih informacija koje staju u jednu i dve rečenice (ovaj format se često koristi na Twitteru i Facebooku). Kasnije, kada se prouči tematika i/ili pristignu novi podaci, formira se klasična vest kao prerada draft-a (događaj u razvoju – developing event).
Article/Package – Tek se u ovom koraku kreira klasičan članak, koji se nalazi u sredini između brzog objavljivanja informacije i “dubinskog” članka.
Context – Internet daje mogućnost naknadnog rada na objavljenom tekstu, koji se dopunjuje Internet linkovima, eksternim referenciranjem, sve u kontekstu date vesti.
Analysis/Reflection – Internet daje mogućnost veoma ozbiljne analitike, koja dopunjuje informacije u vesti na osnovu kvalitetnog istraživačkog novinarstva…
Interactivity – Jedna od prednosti savremenih Internet medija jeste da sama vest nije dovoljna po sebi, nego da je veoma dopunjuju komentari čitalaca, njihovi stavovi, mišljenja, zaključci, predlozi, “lajkovi”…
Customization – Internet omogućuje praćenje ažuriranja određene teme, ažuriranja novo-pristiglih komentara, spajanje sa srodnim vestima, itd. Sve komponenete jedne vesti, skupa vesti sa komentarima i sl. mogu se prilagoditi potrebama korisnika da u slučaju potrebe prate upravo onu tematiku koja ih interesuje, i to u dužem periodu.
Savet za kraj/početak
Ponoviću još jednom najbitniji zaključak ovog članka – krenite sa korišćenjem savremenog novinarstva odmah!
Novinarstvo 2.0 - Ili, šta je DANAS potrebno znati kao novinar na Internetu?,
Добар, но и напорен старт за еден новинар 🙂
еве уште еден линк кој повеќе има улога да го препорача блогот во целост: More advices for (young) journalists – Teaching Online Journalism
Bilo bi fer referencirati News Diamond ka kreatoru koncepta, Paul Bradshaw-u i njegovom Online Journalism Blogu.
Pogotvo sto tamo postoji jos hrpa korisnih informacija za novinare.