fbpx

Kada će se konačno definisati stručne spreme?


Update (07.05.2010.): Kada će se konačno definisati stručne spreme II?

Nakon najava u junu mesecu da će se sistemski Zakonima rešiti različiti problemi u školstvu Srbije, izgleda je da se i dalje čeka na preko-potrebne izmene Zakona o visokom školstvu da bi se razrešio trenutno najveći operativni problem od donošenja novog Zakona o visokom školstvu 2005. g. – pitanje kako se usaglašavaju nova zvanja sa starom stručnom spremom.

Pitanje je kako će se rešiti ovaj problem zbog kojeg desetine hiljada osoba u Srbiji ne može da se adekvatno zaposli (a mogli bi ako bi imali tačno definisanu stručnu spremu), ili dobija manje plate (iz razloga nedefinisanog stanja sa stručnom spremom koje u određenim firmama ima direktan uticaj na plate i na definisanje statusa u kadrovskoj službi za zaposlenog).

Pročitati prethodno tekstove na temu aktuelne situacije u školstvu Srbije – Alarmantna situacija u školstvu I deo, II deo i III deo (pogledati i sve tekstove pod tagovima na kraju ovog teksta).

Predlog Nacionalnog okvira kvalifikacija – maj 2009. g.

Nacionalni savet za visoko obrazovanje Republike Srbije u maju mesecu ove godine kreirao je nacrt predloga Nacionalnog okvira kvalifikacija u visokom školstvu, koji implicitno (ne taksativno) opisuje kako će izgleda biti napravljena paralela između stručne spreme po starom Zakonu o visokom školstvu i kvalifikacija po novom Zakonu.

Gornja slika je preuzeta iz prezentacije (15.06.2009.) pod nazivom “Nacionalni okvir kvalifikacija” i na osnovu ove slike može se doneti nekoliko direktnih i nekoliko indirektnih zaključaka (napomena – radi poređenja dva sistema obrazovanja, gledati kolonu EHEA Framework u obe tabele):

  • Trogodišnje osnovne akademske i strukovne studije prema ovom predlogu se izjednačavaju  sa stručnom spremom VI-2.
  • Master studije se izjednačavaju sa stručnom spremom VII-1 (sigurno neće biti VII-2).
  • Četvorogodišnje osnovne akademske studije se nalaze u domenu nečega što ima veze sa kvalifikacijom VII-1 (definitivno nisu u domenu VI-2), što znači da ovo nije dovoljno definisano područje.
  • Specijalističke strukovne studije se nalaze u domenu VII-1, na slici izgleda da imaju značajniji status od četvorogodišnjih akademskih studija, ali je zaključak isti kao i prethodno – nije dovoljno definisano područje.
  • Veoma je velika verovatnoća da će Magistri koji ne doktoriraju u predviđenom roku biti po kvalifikaciji srodni sa nivoom akademske specijalizacije.
  • Ostale kvalifikacije nisu sporne.

Kada se pogleda istoimeni dokument od 05.05.2009. u njemu se vidi da je kvalifikacija iz oblasti akademske i strukovne specijalizacije pod znakom pitanja, jer je u tom dokumentu dodato i ono što piše i u zakonu – mogućnost da se na jednogišnje studije dodaju i dvogodišnje specijalističke studije. To u naknadrnoj prezentaciji nije uvršteno, a veoma je bitno iz razloga kreiranja MBA studija, i eventualno DBA studija.

Iz ove slike je nesporno sledeće:

  • Master se izjednačava sa Diplomiranim, tj. ovo je odgovor na pitanje da li je npr. dipl. inž. isto što i Master.
  • Trogodišnje akademske i strukovne osnovne studije nemaju status VII-1, što je bilo sasvim očekivano (i neće se sigurno menjati u konačnoj verziji dopuna Zakona), a oni što su razočarani time što ne mogu sa tri godine da dobiju titulu npr. dipl. inž. (za koju je i po ranijem zakonu bilo potrebno bar 4 god. studija), moraju da prihvate činjenicu da će svakako morati da završavaju bar još jednu godinu studija – akademskih osnovnih (za ovo je potredno polaganje dodatnih ispita – prelazak sa strukovnih na akademske studije), ili specijalističkih strukovnih studija.
  • Očekivano je i da specijalističke strukovne studije imaju značajniji status od četvorogodišnjih akademskih studija sa aspekta stručne spreme, a niži status od Master studija.
  • Moraće da se napravi nova klasifikacija stručne spreme i da se prestane sa korišćenjem stare klasifikacije, jer je očigledno da se sa starom klasifikacijom stručnih sprema ne mogu obuhvatiti sve kvalifikacije koje postoje po novom Zakonu.

Država mora veoma precitzno i jednostavno definisati nove stručne spreme i njihov odnos sa starim stručnim spremama, i izgleda da je to još u domenu pomenutog Saveta za visoko obrazovanje.

Kontaktirao sam Prof. dr Srđana Stankovića iz Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, i nadam se da će se javiti sa nekim novim informacijama na ovu veoma aktuelnu temu.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 9.2/10 (13 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +3 (from 3 votes)
Kada će se konačno definisati stručne spreme?, 9.2 out of 10 based on 13 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 03/10/2009, RSS

469 odgovora na Kada će se konačno definisati stručne spreme?

  1. Diplomirani organizator zdravstvene nege says:

    Ovo je stvarno za neverovati!Ovde je potrebno biti krajnje ili drzak il nepismen da bi se dobio odgovor prof. Varagica.Uopste mi nije jasno zasto odgovara na pitanja pojedinaca koji taj odgovor, pored jednog vec datog i to prilicno jasnog, trosi svoju energiju na odgovore koje jedna sasvim prosecno inteligentna osoba moze da shvati Moje pitanje je jenostavno:
    KADA CEMO KONACNO DOBITI STATUS KOJI ZASLUZUJEMO?MOLIM KONKRETAN ODGOVOR CENJENOG PROFESORA (sto preciznije)?
    –DA POSTOJI NEKO U OVOJ DRZAVI KO MOZE DA STANE NA PUT ANARHIJI KOJA VLADA U ZDRAVSTVENNOM CENTRU U KOSOVSKOJ MITROVICI(NAROCITO MEDJU KADROVIMA KOJI PRIMERA RADI OBAVLJAJU PO NEKOLIKO FUNKCIJA ISTOVREMENO.
    –OVO STO SADA PISEM MISLI OGROMNA VECINA RADNIKA, ALI U STRAHU OD OTPUSTANJA SA POSLA NE SME DA REAGUJE.
    –A MMOOOOBBIING ,PRICA JE ZA SEBE-TABU!!!!!!!!!!
    ———OOOOODDDDDGGGGOOOOOVVVOOOORRRR!!!!!!!!!!!!!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Ja nisam predstavnik državnih struktura da bih mogao da vam dam precizan odgovor o statusu stručnih sprema i kada će tačno biti rešene. To bi tebalo da se desi ako se konkretna definicija stručnih sprema doda u izmene Zakona o visokom školstvu.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Lubarda says:

    Ana

    Da li ste dobili Zvanican dokument potpisan od strane rektora novosadskog Univerziteta treba koji je trebao da stigne ovih dana u vašu kadrovsku sluzbu, odgovor Ministarstva prosvete i Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje ?

    Ako ste dobili pomenuta dokumenta, zamolio bih Vas da ta dokumenta prezentujete na ovom sajtu.

    Hvala.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Bajric Edin says:

    Postovani profesore, mozda bi trebalo otvoriti potpuno novu temu ili u okviru ove dodati novi nacionalni okvir kavlifikacija, sadanji i ocekivani, koji je postavljen na zvanicnom sajtu nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, datum je 23.04.2010.

    Prezentacija je posebno zanimljiva. Izgleda da ce strukovni master na kraju ipak zaziveti. U tom slucaju, eto mene na drugoj godini spec. studija u oktobru

    http://nsvo.etf.rs/

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. nemanja says:

    Gospodine Varagicu, imam vise pitanja, jer sam dosta zbunjen u celoj ovoj prici veyano za strucne spreme i za samo studiranje uopste.
    Naime, 2006 godine, upisao sam jednu visoko skolsku ustanovu (ne bih da imenijem koju) i to osnovne strukovne studije, iskreno jer su mi radnice u studenstkoj sluzbi da je jedina razlika izmedju strukovnih i akademskih u tome da se posle akademskih mogu upisati i master studije.
    u toku 2007 godine, plan i program se menja vise puta, zbog procesa akreeditacije.
    2009 godine, donosi se novi plan i program koji nije ni u osnovi isti sa onim po kojem smo mi studirali, koji prolazi proces akreditacije, u julu mesecu 2009 godine. (dok sam studije zavrsio u junu).
    Na uverenju koje sam dobio stoji da sam zavrsio studije po planu po kojem nisam studirao, odnosno moje strucno zvanje ne odgovara onom za koje sam i poceo skolovanje.
    zanimljivo je napomenuti da je zahtev za akreditaciju strukovnog studijskog programa odbijan iz razloga velike slicnosti sa akademskim studijskim programom, i cinjenica da su studenti po starom planu i programu na istom fakultet (diplomirani), imali tri ispita manje nego mi na strukovnim studijama.
    moje pitanje glasi, da li postoji neki pravni mehanizam da se ovakva specificna situacija resi i koje su to ustanove koje bi mogle da pomognu u tome?
    Unapred zahvalan

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. nemanja says:

    dopuna prethodnodnih pitanja. da li je moguce da nas izjednace sa rangom nekadasnje vise skole, kada smo polozili ispita cak i vise nego oni na cetvorogodisnjim diplomskim studijama (stari plan i program).
    Zanimljivo je da smo vecinu ispita polagali po istim kriterijumima i obimu kao i studenti ranijih generacija!!!!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Evo nastavak ove teme: Kada će se konačno definisati stručne spreme II? https://www.draganvaragic.com/index.php/2056/kada-ce-se-konacno-definisati-strucne-spreme-ii/

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. […] Prethodni tekst na temu definisanja struče spreme doživeo je veliko interesovanje (preko 400 komentara), obzirom da se zasnivao na predlogu definisanja okvira kvalifikacija Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje (NSVO) iz maja 2009. g. NSVO je 23.04.2010. g. izašao sa novim predlogom okvira kvalifikacija koji predtavlja verovatne izmene okvira kvalifikacija u odnosu na predložene izmene Zakona o visokom obrazovanju. […]

  9. […] našeg školstva  Kada će se konačno definisati stručne spreme CITAT: …..Država mora veoma precitzno i jednostavno definisati nove stručne spreme i njihov […]

  10. zeka says:

    dali se viša škola od 5 semestara izjednačuje sa osnovnim strukovnim studijama po bolonji

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  11. Bromelija says:

    Ljiljana, očigledno da imamo isti problem i ja bih volele da saznam da li postoji ikakva šansa za produženje roka,za odbranu magistraskog rada- barem do kraja ove godine. Inače ja sam posdiplomac na Poljoprivrednom fakultetu imam položene sve ispite, prijavljenu tezu, koju ovih dana korigujem po želji mentora ali sve to ide vrlo sporo, još malo pa će godišnji odmori i plašim se da neću stići da odbranim još taj preostali rad. Ako pišemo peticiju tu sam.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  12. Jovan S says:

    Zavrsio sam Visu tehnicku skolu u Krusevcu (5 semestra) I Tehnicki fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu, smer Diplomirani inzenjer za upravljanje tehnickim sistemima –odrzavanje masina (6 semestra),
    Slazem se da se 3-4 godisnje osnovne akademske studije po novom planu I programu izjednace sa B,Sc I to sam I znao kada sam upisivao fax. Ali se ne slazem da su 3.godisnje akademske studije isto sto I nekadasnja Visa skola ili VI stepen. Lepo se vidi na gornjem delu slike da je Osnovne 3g = 1 stepen Bolonjske, ali se takodje vidi u donjem delu slike ako posmatramo Vise skole (mada pricamo o Faxu) sa 3 godine da je jace od VI-2 za 1/3 ali je ipak slabije od VII-1. ALI, KO CE MENI DA UKINE TU MOJU 1/3 STO IMAM VISKA U ODNOSU SA VI-2 ???
    I znaci li to da ja imam u stvari dve Vise skole ? Zavrsio sam Visu I upisao Fax 6 semestra gde sam dobio VII-1 stepen (sto I pise na uverenju od strane fakulteta) ?
    Ako se 6.semestralni Fax smatra bivsom Visom skolom cime se smatra 5.semestralna Visa skola koju sam zavrsio pre faksa ? Da li se Visa skola koju sam zavrsio izjednacava sa B,Sc ?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  13. srecko tasic says:

    Zakon o izmenama zakona o visokom obrazovanju usvojen je u Skupstini 29. juna 2010. U predlogu teksta zakona u clanu 127 trogodisnje studije su izjednacili sa nazivom z clana 95 stav 2. (240 ESPB), dok u konacnom tekstu koji je usvojen stoji clan 95 stav1 (180 ESPB), a koliko sam upucen nijedan amadman se nije odnosio na pomenuti clan. Da li neko zna sta se u medjuvremenu desilo?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  14. Igor Popovic says:

    Nisam razumeo odredbu novog zakona o zvanjima, da li moze tumacenje?
    Nije mi jasno da li je po novom zakonu definisano da je diplomirani jednako master ili je za master neophodno 300 bodova tj 5 godina studija?
    Ako je ovo drugo tacno da li to znaci da prestaje da vazi uredba po kojoj raniji diplomirani imaju ista prava kao i masteri?

    Molim za pojasnjenje, mislim da je ovo kljucno u celoj prici.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  15. Dragan Milic says:

    Ne znam zasto je logicno da se studij u trajanju od 3 godine ne prikvata kao dipl.ing. zvanje i da ljudi to moraju prihvatiti.
    Uopšte nije logično, u sloveniji npr. svi programi u trajanju od 3 godine su dipl.ing.
    http://www.feri.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=251

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. zoran gavrilović says:

    Upisao sam i završio trogodišnji Pravni fakultet u Kragujevcu i stekao zvanje diplomirani pravnik-političko upravni smer, prema zakonu o Univerzitetu iz 2002 godine. U kadrovskoj službi državne ustanove u kojoj radim ne priznaju stečenu diplomu kao visoko obrazovanje za konkretno moje zvanje (3 godine) ali priznaju diplome trogodišnjih studija FABUS-a kao visoko obrazovanje ( navodno imaju dopis sa FABUS-a da te studije za 3 godine imaju 240 bodova ) iako su studije upisane po Zakonu o univerzitetu iz 2002 godine a ne po Bolonji. Ako to nije diskriminacija svih trogodišnjih studija s jedne strane i trogodišnjihih na FABUSU , ja neznam šta je. KAKO ZA SVE DRUGE ,TAKO IZA NJIH.Molim mišljenje!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  17. Goca says:

    Trogodisnji pravni fakultet u Kragujevcu i zvanje diplomirani?Pa da li je to u redu da oni koji su zavrsili cetvorogodisnji pravni imaju isto zvanje diplomirani.Ni diplome fabusa ne bi se smele priznati, pogledajte zakon o izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju, clan 95, od 180 do 240 ESPB su osnovne akademske studije.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  18. Zoja Milojković says:

    Poštovani,
    Ja se izvinjavam ako postavljam pitanje na koje ste već dali odgovor. Ja sam završila četvorogodišnji državni fakultet, a, pored toga, završavam i privatni koji bi trebalo da traje 3 godine. Kako nisam upućena u novi zakon, zanima me da li mogu da, posto završim treću godinu, uzmem master, vezan za trogodišnji fakultet, pošto sam po starom zakonu upisala studije. Hvala.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  19. “Strukovni PhD” says:

    @Zoran Gavrilovic To sa trogodisnjim pravnicima na Pravnom u Kragujevcu po meni nema veze. Samo cist lopovluk da bi taj vec po tome poznati fakultet uzeo pare. Po meni je to uskladjeno sa novim VI2 stepen i nema dalje. Sto se tice Fabusa, ista je situacija, a ti pravnici koji sede u kadrovskoj bolje da bace te papire koje su dobili od njih i da zatraze misljenje Ministarstva prosvete. Gde li su oni stekli diplome kada mogu da dvojako tumace apsolutno istu stvar. Vec sam negde ovde pisao, ako su gospoda poslanici mogli da svoje cetvorogodisnje prisiju na master, mogli su i taj stari trogodisnji da uklope na 4 godine, ali sujeta je jedna od najgorih ljudskih osobina.
    Nemoj da se ljutis, ali mislim da je to realno. Nastavi jos jednu godinu i bice ti mirna glava, ali prilicno laksi dzep 🙂
    Pretpostavljam sta je tu u pitanju, kome je do sada priznat sa 3 godine fakultet, priznat je i nece mu biti uskraceno pravo, a za “trogodisnjake” koji sada donose diplomu bez obzira na stari i novi program “nece da moze”.
    Demantuj me ako se varam.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  20. Jelena Radić says:

    Poštovani “blogeri”,
    imam jedno pitanje pošto sam u velikoj dilemi! Naime,
    završila sam Visoku ICT školu i dobila zvanje Strukovni inžinjer saobraćaja. Dilema je sledeća: šta da upišem dalje? Imam jaku volju i želju da učim i da se doškolujem ali ne želim taj novac i energiju da rasipam. Želela bih da upišem nešto što će mi se “isplatiti”. Ne znam kakva je situacija sa Specijalističkim studijama? Ako je neko to završio molim za odgovor da li mu je pomoglo. A razmišljam i o univerzitetu Mihajlo Pupin u Zrenjaninu. Da napomenem da radim puno radno vreme i da bi to moglo biti problem. Unapred hvala na odgovoru!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  21. “Strukovni PhD” says:

    @Jelena Radic
    Pitanje je da li sa specijalistickim strukovnim studijama u oblasti saobracaja mozes da budes licencirana za sve kao i sa akademskim tj. dipl. inzenjerima saobracaja. Ako si sa njima u potpuno ravnopravnom polozaju, onda su ti resenje specijalisticke strukovne, nema smisla da upisujes faks i polazes ko zna koju razliku ispita. U drzavnoj upravi si potpuno ista u statusu.
    Vidim da vec radis, pa prvenstveno studije usmeravaj ka poslu koji radis i obavljas da bi imala korist od toga, osim ako nemas nameru da menjas, pa onda nastavak skolovanja planiraj prema svom buducem zaposlenju.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  22. Jelena Radić says:

    @Strukovni PhD
    Slažem se sa Vama ali ne želim sutra da dođem u situaciju da mi u firmi u kojoj radim ne priznaju školu zato što nisu čuli za zvanje “strukovni inžinjer- specijalista”. Konkretno, trenutno radim u državnoj firmi ali kakva je ova naša država danas jesi a već sutra….
    Trebaće meni puno mozganja za sledeći korak..

    U svakom slučaju hvala na odgovoru…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  23. “Strukovni PhD” says:

    @Jelena
    Za sada, prema pozitivnim zakonskim propisima, struk. inz. spec. je priznato, nema dileme, ako nisu culi, moze da se procita i da im se pokaze. (polj.uns.ac.rs/Files/akreditacija/knjiga/143-158AKREDITACIJA.pdf) u tvom slucaju strana 8.
    Druga je stvar volja ili sujeta poslodavca, koji moze da kaze da to nema veze ili tome slicno, a u skladu sa propisima ne bi smeo, ali to je vec duga prica.
    E, sad, u pravu si, to moze cas posla da se promeni… ali razdvanjem akademskih i strukovnih tu ne bi trebalo da bude znacajnijih transformacija, a cak mozda i dodje na red i taj strukovni master.
    Iskreno, za sada je kada se pomene zvanje strukovni … – spec. velika nepoznanica, a i licno mislim da je ovaj naziv “strukovni” toliko nakaradan da i on dovodi do toliko odbojnosti i polemike oko svega.
    Meni licno pravi veliku odbojnost, zbog same reci, a ne zbog vrste i nivoa studija.
    Proci ce izgleda dosta vode Savom i Dunavom dok se to ne prihvati, i sa aspekta legislative, a i sa aspekta trzista radne snage…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  24. Mila says:

    Interesuje me, posto planiram da upisem master studije na Ekonomskom fakultetu, koji sam nedavno zavrsila, da li ce to uticati na stepen strucne spreme? Hvala

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  25. Ma says:

    e ovako ja sam zavrsio masinski fakultet u kragujevcu po bolonjskoj deklaraciji u trajanju od tri godine… MFKG nije visa skola koliko ja znam…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  26. Ma says:

    pa zelim da mi neko objasni koji je to stepen posto vidim da sve razumete i da ste mnogo pametni.
    ali i po bolonjskoj deklaraciji je isti nastavni plan i program kao i po starom programu

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  27. Stepan Verhovenski says:

    Pozdrav svima.

    Iz nekog razloga, osetio sam potrebu da iznesem i svoj pogled na temu obrazovanja u zemlji u kojoj zivimo. Dakle, otkad znam za sebe zeleo sam samo da budem programer, priznajem nisam bio voljan da se ubijam od ucenja na ETF-u, a smatrao sam da mi tako opsirna teorijska znanja nisu potrebna da bih bio programer (i dalje to mislim), te sam iz tog razloga upisao i zavrsio Visu elektehnicku skolu. Ne zanimaju me zvanja i prihvatio sam nivo obrazovanja koji ni po cemu nije prestizan, ali sam ocekivao da cu po svrsetku tih studija biti osposobljen da budem nekakav programercic. Vec sam imao predznjanja, a nastavio sam da ucim i na Visoj, a i samostalno i mislim da sam u tome uvek bio dobar.

    Jos dok sam studirao poceo sam da radim, u struci, kao devojka za sve sto radi na struju u jednoj stranoj firmi. Mislio sam ‘Odlicno, taman kad diplomiram imacu neku diplomicu, malo iskustva i ubacicu se negde kao programer bez problema’

    A onda sam krenuo da pratim oglase. Ubrzo sam shvatio da je moje uverenje o akademskim studijama kao putu ka naucnom istrazivanju pogresno i da mozete da se slikate ako niste izasli iz Svetog trojstva ETF/PMF/FON. Nisam gubio nadu, ali posle nekoliko godina vec se jasno iskristalisao zakljucak da te ‘prakticne’ studije nisu ono za sta sam ih drzao. Moje misljenje je bilo da Vise/Visoke skole obrazuju kadrove za praktican rad gde i nije potrebno bogzna kakvo teorijsko znanje, a da su akademske studije namenjene ljudima koji zele da se bave naucnim istrazivanjem i prenosenjem znanja drugima.

    Poenta je da, iako sam zavrsio regularne studije u Republici Srbiji, mene niko ne vidi kao inzenjera (ne diplomiranog, nego samo inzenjera, sto smatram da i jesam) i nemam svoje mesto na trzistu rada u istoj toj republici. S druge strane, ja vec imam 7 godina iskustva u struci, kao DB administrator/koordinator/referent za ovo ili ono, i to dobrim delom u veoma jakoj i poznatoj internacionalnoj kompaniji, ali ono za sta sam se prvobitno spremao nisam uspeo da ostvarim pomocu formalnog obrazovanja.

    Na kraju, ne pada mi na pamet da jurim bilo kakve titule da bih na kraju postao i programer, jer bi to po mom uverenju bilo isto kao i ubijati bika zbog kilograma mesa.

    Moja namera je bila da iznesem sopstveni primer kako se, naposletku, i sa obrazovanjem koje se nigde ne priznaje ipak moze raditi u struci i sasvim pristojno zaradjivati. Izvinjavam se ako sam u toj nameri postao preopsiran.

    Inzenjer Verhovenski

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  28. Mare says:

    Pozdrav. Imam pitanje. Upisao sam fakultet 2006. U trajanju od 4g i dobijanjem 240esp bodova. Na fakultetu su mi rekli da cu dobiti zvanje diplomirani . Da li je moguce ili je opet neka prevara u pitanju ? Hvala

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  29. marko milanovic says:

    Republika Srpska je ovo pitanje oko kojeg vi lomite koplja rjesila veoma efikasno. Vlada je nedavno nakon usvajanja Zakona o visokom obrazovanju donijela uredbu o zvanjima. Nakon zavrsetka fakulteta u trajanju od tri godine dobijate zvanje na primjer dipl inz.informatike 180 bodova, a ako ste zavrsili fakultet u trajanju od 4 godine dobijate zvanje dipl. inz. informatike 240 bodova. U slucaju da ste zavsili fakultet u trajanju od 5 godina dobijate zvanje master – dipl. inz. informatike 300 bodova. Svi Vi koji tvrdite da onaj ko zavrsi studije od tri godine nije stekao VSS nego je izjednacen sa nekadasnjom visom skolom niste u pravu. Visa skola po Bolonji ne postoji, a po Bolonji Osnovne studije ili studije I ciklusa traju 3 ili 4 godine. Vazan je broj bodova (kredita) a ne zvanej iz diplome i taj broj bodova mora da pise u diplomi. Poslodavci kad primaju informaticara u radni odnos onda prije raspisivanja konkursa treba da znaju da li im trebaju kandidati sa 180, 240 ili 300 kredita i na osnovu toga raspisuju konkurs. Normalno da veci broj kredita znaci i visi nivo znanja i prednost kod zaposlenja. Dalje, II ciklu studija traje 1 ili 2 godine u zavisnosti da li je fakultet uzeo formulu 3+2 ili 4+1 prilikom definisanja I i II ciklusa studija. Konacno doktorske studije traju tri godine. Naravno da sve ovo ne vrijedi za studije medicine. I konacno niste vi krivi sto navijate za jedan ili drugi model nego je Vlada Srbije kriva sto nije predlozila Zakon o visokom obrazovanju u skladu sa Bolonjom. Dalje, imali Vi 180 ili 240 kredita niste ni blizu magistra-master jer je za to zvanje potrebno 300 kredita. Konacno, jedan primjer iz prosvjete Republike Srpske: na PMF Banja Luka nakon 3 godine studija stice se zvanje nastavnik matematike-informatike 180 kredita sa VSS (za rad u osnovnoj skoli), a nakon 4 godine studija prof. informatike 240 kredita (za rad u srednjoj ili osnovnoj skoli) sa takodje VSS. Mislim da je sve jasno iz ovog primjera.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  30. Sasa says:

    Prvo da odgovorim Marku Milanovicu:
    A kako znamo koliko bodova nosi koji studij? Po broju godina? E pa nije bas tako jednostavno. Ako predavanja studija traju 4 godine, odnosno 8 semestara, pa se tome doda da su predmeti dvosemestralni, pa da pokrivaju sire oblasti nego “moderni inostrani” bachelor studiji, pa svi imaju pismene i usmene, pa onda praksa, pa apsolventski, pa diplomski, da ne govorim o ne transparentnosti i neujednacenosti kriterija profesora, onda ne mozemo jednostavno prevoditi 4 godine u 240 bodova.

    Drugo, drzava (ni RS/BiH a ni Srb) ocigledno ne radi u korist svojih akademskih gradjana, jer su u Hrvatskoj i Sloveniji stare diplome cetverogodisnjih studija (diplomirani ekonomisti, pravnici, inzenjeri) potvrdjene kao nove Master / Magistar (ne Magistar Nauka) diplome, i za to fakulteti daju validne potvrde… e sad vas pitam ja, kad se udje u EU, pa se dozvoli slobodno kretanje radne snage, ko ce dobijati poslove po BiH/RS i Srb na rukovodecim mjestima, na konkursima za radna mjesta za koja se trazi Master – pa Hrvati i Slovenci i Crnogorci…:-) Jer mi smo jos uvijek neki “diplomirani”… Sta zna poslodavac koliko ko bodova ima… 🙂
    Je l’ moze neko da me opovrgne, pa da kaze da ovo radi drugacije u praksi?
    I zasto se sad odjednom pominje Master u RS kao pozitivan primjer, kad je tek danas raspisan konkurs za jednogodisnje master studije prvi put:-)
    Pa pogledajte malo programe za bachelor i master studije u inostranstvu? planovi i programi za master studije se ne razliku od nasih diplomskih, to su samo razvuceni diplomski studiji…
    Na kraju krajeva, zakon je donesen, diplome su izjednacene, samo je fazon sto fakulteti ne zele da ga postuju, i ne izdaju potvrde, jer bi im to smanjilo prihode u slijedece 4 godine, dok ne stasa nova generacija za master studije:-) Pogresno je zadrzavati nesto-izmedju sa cetverogodisnjim studijama, ili 3-5, ili nista, sve ostalo je gubljenje vremena… za 3 godine se osposobis za rad, a nakon 5 da budes strucnjak, pa ko voli nek izvoli.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  31. Milan says:

    Pogresno je zadrzavati nesto-izmedju sa cetverogodisnjim studijama, ili 3-5, ili nista, sve ostalo je gubljenje vremena… za 3 godine se osposobis za rad, a nakon 5 da budes strucnjak, pa ko voli nek izvoli.
    pa ko voli razvuceno a ko voli stisceno nek izvoli. 😀 opasna logika. ESPB je jedino merilo opterecenja studenata, dok godine studija nemaju veze sa tim.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  32. Milan says:

    Svaki predmet nosi odredjen broj ESPB zavisno od programa i provedenih sati sto na predavanju sto prakticnog rada sto potrebnog procenjenog vremena da se predmet savlada. Posmatrati neki program po godinama studija a ne pogledati koliko taj program nosi ESPB je ravno tome, kao da posmatrate radnika prema provedenom radnom vremenu bez da ulazite u to sta je zapravo uradjeno za to vreme.
    pozz

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  33. Milan says:

    Profesor koji ne veruje u ESPB je profesor koji ne veruje u svoju sposobnost da proceni tudji rad. Ima profesora koji se zalazu da se vratimo na staro da je dovoljno pojaviti se na ispitu i dobiti odgovarajucu ocenu jer “tako je bilo u nase vreme, dok smo mi studirali” a studirali su u proseku 8 godina. Takodje takav sistem ocenjivanja im odgovara jer im ne oduzima ni upla vremena koliko bi im oduzelo da moraju konstantno da vrse monitoring, koliko se dolazi na predavanja sta je student na tim predavanjima u stanju da usvoji i kakav postepeni napredak ostvaruje. Vecina profesora takav polozaj opravdava navodno postojanjem to boze brilijantnih sudenata koji nisu u mogucnosti da posecuju nastavu a pritom bi bili uskraceni za odgovarajucu ocenu u nedostatku bodova na ispitu, dok je student koji iskljucivo sedi na predavanjima i ne radi nista u boljem polozaju (kao da to nije njihova odgovornost). Ovo govori o tome koliko su takvi profesori u stanju da procene stvarno znanje. Pre bi verovali studentu koji ih poseti na par minuta i demonstrira to boze vrhunsko znanje, nego studentu sa kojim bi morali da ostvaruju neki duzi kontakt. Time se odlikuje nas stari sistem obrazovanja. Jedino sto je profesor mogao da ucini da bi kvalitet obrazovanja u tom starom sistemu postao bolji bez da zapravo ucestvuje u tome je da pojaca kriterijume na samom ispitu, sto je i dovelo do famoznog proseka studiranja 7-8 godina.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  34. Dron says:

    @Pita-gora
    To je privatni Univerzitet, muftijin!
    Te diplome su sporne kao sto je sporan i pomenuti Univerzitet.
    Ni jedan fakultet ne traje tri godine.

    Evo pruzaicu ti sansu da demantujes, imajuci u vidu da su mi tvoji komentari vrlo zabavni. Kako bi opisao masinski fakultet beogradskog univerziteta tvoje slobodno misljenje? Mozes pogledati link http://www.mas.bg.ac.rs/obrazovanje/3plus2/index.htm fakultet traje 3 godine osnovne akademske studije.

    Ovakve primere razmisljanja bi trebalo studirati na defektologiji, kao uzrocno posledicne veze.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  35. Dragan Andric says:

    PITANJE gosp.Varagicu:
    Može li strukovni inženjer specijalista držati nastavu u srednjim školama?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  36. @Dragan Andrić – Trebalo bi da može, ali je pitanje da li se to dešava u svim školama, jer još nisu donete preporuke o stručnim spremama i njihovo značenje.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  37. Aja Koska says:

    Interesuje me koji stepen stručne spreme imaju stomatolozi? Ja sam završila fakultet po starom programu koji je trajao 5 god. Da li to znači da sam ja master po broju godina?
    Hvala unapred na odgovoru! :)))

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  38. Nebojsa Vukotic says:

    PITANJE gosp.Varagicu:
    Može li strukovni inženjer specijalista držati nastavu u srednjim školama?

    Ne moze! Probao sam u Uzicu da se zaposlim, specijalista graficke tehnologije sa diplomom iz Cacka!!! Kazu nije zakonom regulisano jos!!! Kome da se obratim za pomoc?!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  39. Nebojsa Vukotic says:

    Malo sam zbrzio prethodni govor! Malo preciznije:
    2007. zavrsio sa sosnovne studije na VPTS u cacku.
    2009. upisao specijalisticke strukovne studije na istoj skoli. U novembru 2010. diplomiram sa prosecnom ocenom 10. Posle par dana izadje konkurs u Tehnickoj skoli u Uzicu, za koje kakve predmete vezane za grafiku! Ja konkurisem, do danas nisam imao nikakve informacije, da bi danas otisao u skolu gde bi mi rekli da sam ja fakticki strucan za sve to, ali da oni nikako ne mogu da me prime jer jos vlada nije donela nekakve odluke, i ako me prime to nije po zakonu! E sada se pitam kome ja ovde da se zalim, ako uopste vredi da se zalim!!! Da li moze neko da mi pomogne ili da nekakav savet! Sa visokom nisam bio strucan, a sada opet sa specijalistickom diplomom nisam strucan!?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  40. Marko Arsenijevic says:

    Zavrsio sam Masinski fakultet u Kragujevcu u trajanju od 3g. na strukovnim studijama, pa me zanima na koji masinski fakultet u srbiji mogu da se prebacim i da zavrsim jos jednu godinu kako bih imao zvanje diplomirani.
    unapred hvala….

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  41. Jovanic Nenad says:

    Postovani gos.Varagicu ako ste u mogucnosti voleo bih da mi odgovorite.
    Zavrsio sam specijalisticke strukovne studije radim u EPS-u, pokusao sam da se zaposlim na mestu visoke strucne spreme (VII stepen), medjutim kada sam doneo diplomu to je bio sok.Ceo konzilijum direktora je zasedao da bi to “cudo” definisali, da bi direktor za pravne poslove presudio da to ne moze biti nikako VII stepen i da to on nece potpisati.
    Prateci ovaj forum i informacije sa interneta u vezi strukovnih profila shvatio sam da zavrsavanjem strukovnih studija, osim sticanja znanja nikakve druge satisfakcije nema jer u ovoj drzavi je normalno prevariti ljude.
    Ne bih da duzim pricu mnogo, da li se zna bar u najavi kada ce se regulisati ovo stanje po pitanju obrazovanja i kakva prava imamo mi koji smo procitali zakon i odredili se za sistem obrazovanja.Ja sam shvatio kada sam procitao informator o skolovanju na strukovnim studijama da postajem inzinjer osposobljen za ukljucivanje u proizvodni proces, i po tome sam se odlucio za ovaj pravac.Ako strukovne studije nemaju nikakvu vaznost za privredu ove drzave onda ih treba ukinuti, jer je vec nekoliko generacija inzinjera izvedeno ali ako ih ovako ponizavaju cemu onda takav sistem obrazovanja i ko ima pravo da neciji trud za dodbrobit drustva anulira i degradira.Jos mi je motivacija bila i obrazovni sistemi zapadnih zemalja kojima mi tezimo, ciji smo sistem i usvojili a ispostavilo se samo da je to sistem uzimanja novca na kulturan nacin.Istina je da dobijes znanje ali sta ce ti ono ako nemas gde da primenis.
    U kontaktu sa ministarstvom prosvete dobio sam odgovor da oni nisu nadlezni za kvalifikacije, a u nacionalnom okviru za kvalifikacije nemoguce je ostvariti kontakt ,tako da je ovo opsti haos kome nema kraja.
    Ako je ikako moguce bar mi vi nesto konkretno recite, sve sam blizi da svoja prava potrazim na sudu, mada mislim da tu tek ne bih nista ni saznao ni resio.
    Ili je najbolje sve bataliti u svojoj zemlji pa preko granice potraziti mogucnost dokazivanja svojih kvaliteta.
    Srdacan pozdrav svim forumasima!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  42. POGledajte nasu popularnu skolu>KORUMPIRANA BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA SKOLA ILIJE SAMRDZICA UZ PODRSKU MINISTRA ZARKA OBRADOVICA
    HIT ŠKOLE JE DA VEĆ 3-ĆU GODINU RADI SA ILEGALNIM SAVETOM NA ČELU SA MILOVANOM FILIPOVIĆEM JER DRŽAVA NIJE IMENOVALA SVOJE PREDSTAVNIKE. ČAK JE TAKO ILEGALAN SAVET PRE ISTEKA MANDATA IMENOVAO PONOVO ČUVENOG DIREKTORA ILIJU SAMARDĐIĆA KOJI RADI SLIČNO KAO DIREKTOR VISOKE TURISTIČKE ŠKOLE SKAKUN. MINISTAR OBRADOVIĆ JE PODPLAĆEN DA IH PODRŽAVA.
    JOŠ JEDAN HIT, BEOGRADSKE POSLOVNE ŠKOLE JE ŠTO IMA PREKO 20 MALIH ODELJENJA PO SRBIJI, PANČEVO, POŽAREVAC, KIKINDA, KRAGUJEVAC, NOVI SAD, BAČKA PALANKA, NOVA VAROŠ, ČAČAK, MLADENOVAC,….. STUDENTI PLAĆAJU 1000 EURA TIM NAZOVI AGENCIJAMA A ŠKOLI SAMO 60000 DINARA. NEVENKA NIČIN, PROFESOR ŠKOLE TJ. NJEN SIN VODI PANČEVO, NOVI SAD I BAČKU PALANKU I TAKO OD SVAKOG STUDENTA ZARADI 400 EURA, PA RAČUNAJTE KOJE SU PARE U PITANJU. SVE JE TO AMINOVAO MINISTAR OBRADOVIĆ.
    KVALITETNE PROFESORE ŠALJE U PENZIJU NA SILU MADA PO ZAKONU O RADU MOGU DA RADE DO 65 GODINE A NEKI KAO MILOVAN ŽIVKOVIĆ (SPS) SA 70 GODINA SADA ODE U PENZIJU ALI OSTAJE KAO VELIKI STRUČNJAK I DALJE DA RADI. PROFESOR JOKIĆ IMA 67 GODINA ALI KAKO DOPISUJE MILETA SAMARDŽIĆA (SINA DIREKTORA) OSTAJE I DALJE DA RADI.
    BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA JE POZNATA PO DILOVANJU ISPITA, POLICIJA IH SVAKE GODINE PRIVODI ALI ONI KAKO SU PUNI PARA SVE PLATE I ZATAŠKAJU.
    GDE IDE OVA DRŽAVA I OVO DRUŠTVO. AKO STE PRAVI NOVINARI TREBA DA ISTRAŽUJETE PROSVETNU MAFIJU, KAO PRVO BEOGRADSKU POSLOVNU ŠKOLU KOD VUKA, KRALJICE MARIJE 73.
    SREĆAN ISTRAŽIVAČKI RAD AKO IMATE SNAGE I VOLJE DA SE BAVITE PROSVETNOM MAFIJOM.
    GDE JE PROSVETNA INSPEKCIJA, GDE J E INSPEKCIJA RADA, ZAŠTO POLICIJA SVAKE GODINE PRIVODI PROFESORE ZBOG PRODAJE ISPITA ALI NIŠTA NE PREDUZIMA KONKRETNO ?????????????????????????????

    SPASITE BEOGRADSKU POSLOVNU ŠKOLU OD PROPASTI ILI JE ZATVORITE JER O NJOJ CELA SRBIJA SVE ZNA A I VAN SRBIJE JE POZNATA NAŠIM GASARBAJTERIMA KOJI PLAĆAJU DA IM DECA DOBIJU DIPLOMU BPŠ.
    UŽAS JEDAN . AKO IMATE BAR MALO SAVESTI PREDUZMITE NEŠTO, UVEDITE PRINUDNU UPRAVU, OČISTITE ŠKOLU OD NEZNANJA, KORUPCIJE, ITD. ODE SKOLA U PROPAST.

    NASTAVNI PODMLADAK BEOGRADSKE POSLOVNE ŠKOLE
    Kao prvo, bivši direktor Radovan Knežević je krenuo sa primanjem svog sina Borisa Kneževića i Slavice Pavlović čiji je veliki prijatelj da ne bi rekli nesto gore bio tadašnji zamenik direktora Asen Videnov, profesor Sociologije u stalni radni odnos. Ono što je svima poznato, završili (Boris Knežević i Slavica Pavlović) su prvo Višu poslovnu školu na upisivanje oceana i to veoma visokih oceana bez učenja. Boris Knežević je posle završio fakultet BK gde mu je tata bio profesor a Slavica Pavlović je završila posle više škole čuveni Megatrend gde joj je ljubavnik bio professor i akcionar. Tako je počela njihova karijera da bi kasnije stekli na istim Mr i postali predavači. Slavica Pavlović za predmet Sociologija i Promocija a šta bi drugo nego isto što i njen tadašnji prijatelj koji sada ima 68 godina a ona oko 34 godine. Super karijera. Niko ne može izbrisati svoju prošlost ali ipak ima muškaraca koji vole takve osobe, kao Ivan Mandić koji je Slavicu oženio, ali to je njena privatna stvar a ono što je važno kako je stekla svoj status predavača.
    Nastavak sledi, bivši direktor Mila Jančetović primila je u radni odnos sina Ilije Samardžića, Mileta. Sadašnji direktor Ilija Samardžić, kao finansijski pomoćnik Mile Jančetović namešta joj da sa svojim savetima zamalo žena završi u zatvoru ali ono što je uspeo je da zauzima njeno mesto. Baš joj se Ilija Samardžić lepo zahvalio što je primila njegovog sina Mileta koji je na upisivanje oceana i to visokih završio prvo, višu poslovnu školu a zatim kao neki fakultet da sakriju tragove i stekao mr, ne znam gde, i postavio ga tata za predavača za predmet Računovodstvo. Njegov tata super zna računovodstvo ali godinama ne drži nastavu, prvo je umesto njega radiala, tj. držala nastavu Snežana Knežević koja je pobegla na FON a sada nastavu izvodi Dragan Matović. Sadašnji direktor ne drži nastavu godinama ali zato dobro drži školsku kasu i koristi je u svoje privatne svrhe na stručan način jer naše inspekcije ne poznaju sve rupe naših zakona. Njegova velika prijateljica Bosa iz robnih kuća glavna je za mnoge prljave radnje u školi jer je umislila da je i ona direktorka.
    Kao epolog njegovih prijateljskih da ne kazemo ljubavnih odnosa sa Bosom Rajkovic primio je sina Mileta Rajković
    E, sada sledi pravi podmladak Beogradske poslovne škole. Naš direktor Ilija Samardžić iz “humanih razloga” prima u stalni radni odnos kao stručne saradnike sledeće:
    1) Sina prof. Rose Andžić za Upravljačko računovodstvo mada je završio Farmaciju.
    2) Sina svima čuvene Ljiljane Malešević koja je od referenta postala predavač za Ekonomiju i dr. koja je fakultet, mr i dr stekla preko velikog preijateljstva sa čuvenim profesorom Hasanom Hanićem.
    3) Sina prof. Miće Todorovića koji je prvo završio višu poslovnu školu a kasnije negde završio fakultet.
    4) Sina svoje velike prijateljice iz robnih kuca Bose koja honorarno radi u računovodstvu kao podrška svom prijatelju direktoru Iliji Samardžiću. Bosin sin je prvo završio višu poslovnu školu na upisivanje blanko ocean, stari scenario za decu naših profesora.
    5) čuvenog kriminalca za prodju ispita Miodraga Paspalja proizvodi u zvanje predavača koji je dilovao ispite još kao student Beogradske poslovne škole i koji je završio neki fakultet i stekao mr kod čuvenog profesora Dagana Ćosića za dilovanje ispita.
    Ovo još nije sve da normalan čovek ne veruje.
    6) primio je Ljilju Jovković i Vesnu Jokanović za engleski jezik u stalni radni odnos a pre toga otpustio prof. Gordanu Mitić (Jakić)za engleski jezik kao tehnološki višak. Direktor izgleda da nema memoriju i mozak.
    7) sina profesora Dragana Ćosića koji je završio DIF ali mu je tata posle završio sve ostalo. Njegov sin ne ulazi u skolu ali zato prima veliku platu.
    8) sina profesora Stojimirovića sa specijalnim kvalifikacijama
    9) sina Bogdana Pušare…………….koji je svima nama poznat po dilerskim sposobnostima, kako sin tako i otac …………….
    10) sina bivšeg sekretara škole Ljubomira Adamovića, koji je prvo završio višu školu a posle mu je tata završio fakultet a uskoro će brzometno da magistrira.
    11) mnogi referenti škole rade kao asistenti uz dodatak od 16000 din. Kao na primer, Slavica Tot, Biljana Radovanović, Branka iz računovodstva, Dragan Matović, Željko Babić, …………………………………………………….
    12) Ćerka naše pravnice Slavice Tot je primljena u stalni radni odnos kao referent, Andrea koja je studirala pravo u Beogradu ali nije mogla u Beogradu da ga završi nego se prepisala na pravni u Novom sadu i tako stekla diplomu pravnog fakulteta. Pored toga njena ćerka je završila višu poslovnu školu bez učenja nego kao i svi na upisivanje oceana na blanko, jer boze to je naše dete. Slavica Tot, kao i sektetar škole ne pridržavaju se Zakona o radu, niti Zakona o visokom obrazovanju.
    13) ćerku šefa računovodstva Dragana Matovića je zaposlio kao zahvalnost što Draganu Matoviću jer umesto Ilije Samarđića drži nastavu iz Računovodstva i Upravljačkog računovodstva.
    14) PRE GODISNJIH ODMORA U JUNU MESECU 2010 PRIMA U STALNI RADNI ODNOS CUVENOG PROFESORA DR MILENKA RADOMANA ZA FAKULTATIVNI TJ. IZBORNI PREDMET PRIVREDNO PRAVO MADA RADOMAN JE DEKAN FAKULTETA ZA MENADZMENT U BARU. DR MILENKO RADOMAN PRIMA REDOVNO PLATU ZA NERAD, CAK NEMA JOS NI SVOJ KABINET. TEK SADA SE POJAVIO ZA ISPITNI JANUARSKI ROK 2011.
    Svi su prim;ljeni bez konkursa i veliki broj nista ne radi ali redovno primaju platu.
    Prosvetna inspekcija će imati mnogo posla da sve ovo proveri detaljno, koga je sve primio u radni odnos sadašnji direktor Ilija Samardžić.
    Pored toga, škola ima veliki broj honorarnih saradnika, koji se pojave ili ne pojave nikada, kao na primer Ružica Stanković za Matematiku, ima ih mnogo…………..
    Podmladak naše škole, deca profesora, po ustaljenom modelu, prvo završe bez učenja višu školu a posle još godinu dana nekog privatnog fakulteta, a posle brzometno mr. i dr. Sve se može provriti ako naše ministarstvo prosvete želi napokon ukine korupciju u prosveti i iskontroliše nastavni kadar koji je bez konkursa i bez pravnog osnova primljen u školu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  43. Lazar says:

    Sve navedeno je tacno. Svaka cast za tekst.
    Niko vise ne trazi znanje nego samo veze i sa lovom stizu do visokih funkcija i diploma.
    Najgore je sto deca lekara i mnogi dolaze do diplome medicinskog fakulteta.
    Koji motor ce da pokrene promene u nasem drustvu??

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  44. KVALITET PROFESORA, Udzbenika, nastavnih planova says:

    Kao prvo, nas kvalitet nastavnika je ispod svakog nivoa u svetu. Fakulteti gubi svoj kredibilitet i ako bi sve izvrsila revizija svi izbora nastavnika i udzbenika iz kojih studenti uce veliki broj novonastalih profesora koji za 2 godine steknu Mr i Dr dobili bi sliku naseg nivoa znanja, odnosno neznanje.Kao primer za ispitivanje uzmite visoke strukovne skole , na primer navedenu Beogradsku poslovnu skolu na celu sa direktorom Ilijom Samardzicem. Obrazovanje nam propada ali niko nece da se bavi nivom obrazovanja. Kod nas nista nije singronizovan i nista se ne kontrolise. Sve imamo na papiru u praksi samo malo.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  45. Milos Petrovic says:

    Postovani profesore Varagicu molim vas za pomoc ako znate bilo sta o mom pitanju ,naime zavrsio sam visu ekonomsku skolu i zaposlen sam, upisao bih sada u septembarskom roku uciteljski fakultet,ali nisam u mogucnosti da napustim posao,pa me zanima da li je moguce studiranje uz rad,inace vec sam zvao fakultet rekli su mi da se raspitam jel i njih zanima da li je po novom zakonu to moguce,pa molim bilo koga sa bilo kakvim saznanjima o ovom ili sl.problemu da mi pomogne, unapred vam se zahvaljujem ,pozz svima..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  46. Snezana says:

    Citam komentare sa zakasnjenjem od 2 godine, jer se osecam prevarenom. Zavrsila sam Visu tehnicku skolu od 5 semestara (i diplomski) a kad sam htela da se doskolujem Tehnicki fakultet Zrenjanin se prvi pojavio sa mogucnoscu upisa ljudi iz tehnike. Istovremeno su uciteljice masovno postajale profesorke tako sto su grupno odlazile na svoje destinacije (uglavnom po Vojvodini). Zasto onda ne bismo poverovali da se i inzenjerima sa 20 godina radnog iskustva nudi takva mogucnost. Da li bi se iko normalan upisao upisao na Visu skolu ako vec ima diplomu Vise skole? Posto znam bar 20 takvih ljudi, mogu da tvrdim da smo prevareni, jer sad dozivljavam da se pojavljuju polupismeni ljudi sa kojekakvim ind. menadzmentima koji su kobajagi cetvorogodisnji. A sto se tice ovog Slucajnog prolaznika, koji je malo nervozan, trebalo je da malo pregleda tekst pre pustanja, jer akademac visoko rangiran ne sme da pise ne obrazovan kao dve reci, a u jednom tekstu ima 3 takve greske.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  47. Snezana says:

    Ljudi, kakava su vam iskustva? Sta se moze upisati sa ovim trogodisnjim proizvodnim menadzmentom?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  48. Dragan Dakic says:

    Za Nenada Jovanica !

    Kolega imamo isti problem.Ja Takodje radim u EPS_u.

    Javite se na mail da razmenimo saznanja koja imamamo o ovom
    problemu.

    [email protected]

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  49. Petar Petrovic says:

    Mene zanima kako se rangiraju specijalisticke strukovne studije?
    da li je to isto kao i fakultet ili nije?

    Hvala

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  50. Dragan Andric says:

    Postovani profesore,koliko je tacna informacija da se na FTN Novi Sad uvode DBA studije?Hvala.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.