fbpx

“Cenzura u Politici”, ili problemi klasičnih medija sa internetom

“Savršena oluja koja je u sredu protutnjala društvenim mrežama” se odnosi na bes povodom “skidanja” teksta “Ko to beše Olja Bećković?” sa sajta Politike. Dva dana kasnije, u uvodniku uglednog novinara ovog lista Milana Mišića pod naslovom “Cenzura u Politici” objašnjava se razlog uklanjanja pomenutog teksta sa sajta Politike:

…U našoj kući je početkom ovog meseca pokrenut višemesečni projekt utvrđivanja digitalne strategije, što je nešto čime se bave svi izdavači novina sveta, suočeni sa pustošenjem tiraža koje im je doneo internet. Jedna od taktičkih odluka u tom procesu bila je i da budemo pošteniji prema onima koji kupuju štampano izdanje i nešto restriktivniji prema onima koji su navikli da nas čitaju „za dž”. Od početka ove nedelje neki naši najvredniji tekstovi, uključujući i kolumne sa „Pogleda”, objavljuju se sa nešto većom zadrškom nego ranije, tek sutradan.

 

Zbog nesavršenosti softvera našeg sajta, kolumna profesorke Popović, pošto je prethodno obeležena za objavljivanje u četvrtak u osam ujutru, bila je dostupna u jednom, da tako kažemo, budžaku našeg sajta, što je, kako smo naknadno otkrili, „provaljeno”. Suočili smo se i sa starom nevoljom: da se naši tekstovi neovlašćeno prenose na drugim sajtovima pre nego što ih mi objavimo na svom…

Kako je povod za celu ovu priču u osnovi percepcija medija o tome kako treba objavljivati online tekstove, odnosno gde je online u strategiji poslovanja klasičnog medija, u nastavku može se pročitati moje mišljenje o aktuelnoj online medijskoj situaciji.

Šta su problemi digitalne medijske strategije? – Novinarstvo i medijski biznis su različite stvari

Na ovom blogu postoji veći broj tekstova koji se bave savremenim problemima medija i novinarstva, a od 2007. g. ističem da mediji u celom svetu, pa i u Srbiji imaju problem sa percepcijom kako “uglaviti” internet u svoje poslovanje a da to ima isplativog smisla.

Svih ovih godina svetski problem klasičnih medija u kontekstu poslovne percepcije interneta se svodio na jednostavnu činjenicu:

Ne mogu se problemi iz XXI veka rešavati sa razmišljanjima i pristupom iz XX veka.

U kontekstu priče o rešavanju problema medija sa percepcijom korišćenja interneta u medijskom biznisu, preporučio bih da pročitate  tekst “Novinarstvo i Mediji 3.0 – Prestanak ignorisanja stvarnosti“.

Ukratko, najveći problem klasičnih medija jeste mešanje novinara u medijski biznis, sa idejom da su novinari ti koji treba da upravljaju medijima (urednik – da, medijski biznis direktor – ne). Aktuelna situacija u medijima u celom svetu pokazuje da generalno posmatrano – novinari se ne razumeju u (medijski) biznis (čast retkim izuzecima), ali veoma rado vole da komentarišu kako taj biznis treba da se vodi, i istovremeno se žale kako tu nema para.

Savet: Ako hoćete kao novinar da vodite medijski biznis – naučite kako se to radi!

Kao što novinari tvrde da nisu kvalitetni novinari koji nisu završili novinarski fakultet, trebalo bi da ti isti novinari priznaju da za vođenje (medijskog) biznisa treba adekvatna edukacija.

Preporuka literature za medijski biznis: NiemanLab i New York Times innovation report

Kako se u pomenutom tekstu pominje višemesečni proces donošenja digitalne strategije Politike (što je veoma pohvalno), toplo preporučujem nadležnima da potroše veliki broj sati na izučavanju najrelevantnijeg sajta danas iz oblasti savremenih medija i novinarstva – NiemanLab.

Takođe, pri definisanju online medijske strategije da potroše još više vremena u proučavanju dokumenta pod nazivom Nju Jork Tajmsov inovacioni izveštaj” kao “ključnog dokumenta ovog medijskog doba”, kako ga je imenovao pomenuti NiemanLab. Ovaj dokument je kreiran od strane NY Times-a kao strateški odgovor na aktuelna dešavanja u sferi online medija, i on bi trebalo da predstavlja početnu tačku pri definisanju načina delovanja relevantnih klasičnih medija na internetu u odnosu na medijsku konkurenciju koja nije iz sfere klasičnih medija.

Ova preporuka važi i za profesore i studente novinarskih i medijskih fakulteta (i privatnih i državnih), obzirom da se tamo i dalje u ogromnoj većini izučavaju stvari koje su bile aktuelne osamdesetih godina prošlog veka.

Aktuelna situacija na online medijskoj sceni Srbije

Kako sam skoro 100% siguran da Politici treba još dosta vremena da usvoji potrebne mere da bi se približila aktuelnom poimanju online medija?

  • Ako se posmatra pomenuti tekst, može se videti da dotični novinar nema obavezu da linkuje tekst sa sopstvenog medija, koji je inače tema kolumne, što je npr. neoprostiva greška u ovdašnjim najposećenijim medijima već godinama.
  • Nisam baš primetio da Politika.rs ima neku naročitu strategiju prodaje banera, tj. nema ih baš često na ovom sajtu. To se vidi i po tome što se ovaj sajt nisam pronašao na listi Gemius Audience, što je praktično obavezno danas u Srbiji ako postoji ozbiljna strategija prodaje online oglašavanja. Nisam siguran da je  oglašavanje problem ovde, obzirom da i pominjani referentni NY Times ima banere na svom sajtu.
  • U pomenutom tekstu se pominje verovatno uvođenje pretplate na sajtu, što je generalno sasvim u redu da se proba, Politika je jedan od retkih medija koja bi mogla da ima neke koristi od pretplate, ali inostrani primeri uvođenja pretplate (Paywall Strategy), a još više domaći primeri su pokazali da tako nešto ni blizu ne rešava problem koji klasični mediji imaju sa internetom u poslovnom kontekstu.

NY Times je kreirao pomenuti inovacioni izveštaj kao odgovor na pojavu sajtova tipa ViralNova, Upworthy, BuzzFeed i sl. koji su u poslednjih nekoliko godina potpuno promenili online medijsku sliku u SAD.

U Srbiji od 2012. g. u online medijskoj sferi se dešavaju slične stvari kao u SAD, što se lepo može videti ako se posmatra lista Gemius Audience u poslednje dve godine:

  • 2012. g. sajt Telegraf.rs (koji nema nikakve veze sa Nedeljnim Telegrafom) bez podrške nekog klasičnog medija (novine, časopisi, TV, radio) za 6 meseci dolazi na listu 10 najposećenijih sajtova u Srbiji. Trenutno je na trećem mestu.
  • 2014. g. sajt Srbijadanas.com za 5 meseci dolazi na 9. mesto  najposećenijih sajtova u Srbiji. Za 6 meseci, prema aktuelnim podacima za oktobar ove godine ovaj sajt je šesti najposećeniji domaći medijski sajt u Srbiji.
  • Oba pomenuta sajta zarađuju na različite načine od reklamiranja, i predstavljaju važan primer da se može kreirati uspešna online medijska strategija.
  • Svi sajtovi koji su na aktuelnoj listi u prvih 10 intenzivno koriste postojeće resurse koje nudi internet (čitaj – društvene mreže) za povećanje/održanje posećenosti, što je uglavnom slučaj i za drugih 10 na ovoj listi.
  • Od klasičnih medija, sprovođenje online medijske strategije prilično dobro radi Ringier sa 3 sajta u top 10.
  • Antena grupa je zanimljiva sa trenutno dva sajta u top 10, i nedavnim lansiranjem međunarodnog projekta Vice.com za srpsko tržište. U njihovom slučaju interesantno će biti praćenje šta će se dešavati sa sajtom B92, obzirom da ovaj sajt godinama ima različitih vrsta problema, što se vidi poslednjih meseci kada je krenuo pad posećenosti na ovoj listi.
  • Kurir-info dugo vremena pokazuje da ima veoma dobro osmišljenu online medijsku strategiju, dok se to može u poslednje vreme reći i za sajt Novosti.

Ukratko, samo posmatranjem pomenute liste najposećenijih sajtova vidi se da određeni broj medija u Srbiji itekako shvata stvarnost interneta u kojoj živimo, i sve bolje koristi internet u svojoj poslovnoj strategiji.

U narednim tekstovima na ovu temu pisaću o tome koji su sastavni delovi uspešne slagalice vođenja online medijskog biznisa koji vode do pronalaženja poslovno održive (profitabilne) online strategije.

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 8.0/10 (12 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +4 (from 4 votes)
"Cenzura u Politici", ili problemi klasičnih medija sa internetom, 8.0 out of 10 based on 12 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 21/11/2014, RSS

4 odgovora na “Cenzura u Politici”, ili problemi klasičnih medija sa internetom

  1. novii says:

    – Početkom meseca su pokrenuli projekat utvrđivanja digitalne strategije, videćemo rezultate za nekih 6 meseci. Mogu samo reći posle 20 godina postojanja Interneta, dobro da su se setili. Imaju dobre tekstove, ali pod pojmom modernog nastupa novina u Srbiji trebaće im više Copy/Paste sadržaja i dosta senzacionalističkih naslova uz obavezne slobodnije fotografije. Kako to izgleda može se videti iz online medija koji su navedeni gore u tekstu.
    – Ne znam kakva su iskustva ostalih sa sajtom novinarnica.net, ali vidim da se Politika tamo još ne nudi u sekciji dvevnih novina. Ali kad se vidi koliko se izdanja nudi u ovom obliku, verovatno su pozitivna iskustva.
    – Lokalni mediji nemaju ovih problema, oni su obilato finasirani pod idejom da dobijaju novac iz opštinskih središta sa ciljem da promovišu pozitivan rad onih koji dele novac. Bilo bi interesantno videti kako bi se oni snašli na tržištu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  2. Dokument “New York Times innovation report” upravo objašnjava kako relevantni mediji da iskoriste saznanja koja koriste sadašnji tabloidirani mediji za povećanjevidljivosti, ali na način kako to odgovara njihovoj uređivačkoj politici van tabloidnog novinarstva.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  3. Big says:

    Ne bi se složio da su lokalni mediji u boljoj poziciji. JEste da dobiju para od opština, ali i to zavisi od mnogo faktora, medjutim deo tržišta reklama na koje se oslanjaju nacionalni mediji je za lokalne zatvoreno, ili jako jako malo otvoreno. Jednostavno što je manja sredina sve manje reklama, lokalni sajtovi ne mogu da dobiju posećenost ko nacionalni i to je to. Viralne naslove i ostale stvari za nabijanje poseta ne priliče sajtovima koji se bavi lokalnim stvarima. Ovo internet poslovanje medija u Srbiji podrazumeva naslove “Nećete verovati šta se dogodilo” ili 5 stvari koje niste čuli”, što ne pije vodu ako lokalcima trebate da kažete da sutra neće iti vode u pola grada i slično….

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  4. Internet novinarstvo je preko svojih tabloida postalo stvarnost, tako da je taj mediji jako profitabilan i kod nas. To su sajtovi kao Blic i B92, takođe giganti na internetu u Srbiji.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.