fbpx

Zašto nema više prihoda od online oglašavanja kod nas?

Kada se uzmu uobičajene mere posećenosti sajta – broj posetilaca i broj okrenutih (otvorenih) stranica, teorija kaže da sa preko 15.000 posetilaca mesečno može da se krene sa razmišljanjima na temu zarade od online oglašavanja (ovo zavisi od tematike sajta – što je generalnija tematika, treba veća posećenosti, i obrnuto). To bi trebalo da znači da preko pomenute posećenosti sam oglašivač, ali i online medijum mogu da imaju neke koristi od online oglašavanja.

U poslednjih godinu dana kod nas cene online oglašavanja su definitivno počele da rastu (to znači da potražnja definitivno počinje da raste), ali kada se malo udubi u tematiku koliko je potrebno imati posetilaca i okrenutih stranica da bi se (bez komercijalnog sektora) od online oglašavanja zaradila jedna prosečna plata sa pripadajućim doprinosima (npr. bruto iznos od 600 EUR), tada se može videti da su cene oglašavanja ipak na niskom nivou za sajtove koji nemaju naročitu posećenost. Drugim rečima, potrebno je prodati dosta oglasnog prostora da bi se dosegla pomenuta cifra.

Razlozi za ovakvu situaciju su veoma očigledni, i u vezi su sa brojem sajtova od kojih postoji ozbiljna korist (imaju kvalitetne online poslovne modele), i da su firme koje imaju takve sajtove svesne toga u dovoljnoj meri da krenu sa svakodnevnom analizom poseta/prodaja. Kao što sam to napomenuo, g. Calin (Neogen/Urbae) je na Okruglom stolu posvećenom stanju online oglašavanja to i naglasio – veći broj ozbiljnih online biznisa – veći obim online oglašavanja.

Ko toši najviše para za online oglašavanje, i zašto?

Ako se samo letimično pogleda aktuelna lista top 50 najvećih oglašivača u SAD, može se odmah videti da preko 90 odsto ove liste čine čisti dot com-ovi (prave Internet kompanije), a ostatak su tzv. click& brick sajtovi (ozbiljne klasične firme, sa ozbiljnom implementacijom online biznisa u svoje klasično poslovanje).

Ovo samo potvrđuje prethodno napisano – samo ozbiljni online biznisi ulažu ozbiljne pare u online oglašavanje.

Kada se malo pogleda koja je struktura online oglašivača po privrednim granama (industrijama), vidi se da online finansijski servisi apsolutno dominiraju ovom listom, dok u ostalim privrednim granama intenzitet oglašavanja zavisi od “pojedinačnih” slučajeva poslovnih modela, gde se izdavajaju pojedini servisi koji ulažu veća sredstva u online oglašavanje. Upravo u ovom delu “analize” može se povući paralela sa stanjem online oglašavanja kod nas.

Vrste ciljnih grupa (tipova) online oglašivača

U poslednje vreme i u našim uslovima počinje da se formira veoma striktna podela tipova online oglašivača, u odnosu na (a) raspoloživi online budžet, (b) prihode od efekata online oglašavanja i (c) stepen svesnosti efekata online oglašavanja:

  1. Veliki online oglašivači (veliki budžeti, koji se ne troše naročito kontrolisano na osnovu merenja realnih efekata online oglašavanja)
    Ova ciljna grupa je oličena u velikim klasičnim firmama (kod nas se uglavnom radi o bankama i telekomunikacionim/IT kompanijama – i biće ih iz sve više privrednih grana), gde se nekako došlo do toga da treba početi sa online oglašavanjem, ali još ne postoje sopstveni resursi koji bi krenuli sa ozbiljnijom analizom priloženih efekata online oglašavanja.
  2. Uspešni online biznis modeli (sve veći budžeti online oglašavanja, disperzivno oglašavanje uz ozbiljno praćenje efekata)
    Ovo je najinteresantnija grupa online oglašivača, i od njene veličine (broja) zavisi odgovor na pitanje iz naslova ovog teksta. Online oglase ovih firmi možete videti na najvećem broju sajtova, putem različitih sistema online oglašavanja (i online publiciteta), bez obzira na činjenicu da ovakve firme ne troše toliku sumu para na oglašavanje kao što to rade “velike” firme. Ovo ne znači da se suma budžeta za online oglašavanje ovakvih firmi ne približava ozbiljno budžetima najjačih klasičnih firmi koje se oglašavaju online, ali se disperzija budžeta za online oglašavanje kod uspešnih online biznisa potpuno drugačije rešava u odnosu na “jake oglašivače”. Pogledati gde sve vidite oglase za servise kao što su npr. Donesi.com, Zlatara.net, ili Infostud.com (verovatno najveći dot com oglašivač kod nas). U ovoj grupi se nalaze zajedno uspešni dot com i click & brick poslovni modeli.
  3. Emerging Click & Brick (klasične firme koje počinju sve intenzivnije da prate statistike posećenosti sajta, odnosno efekte od online nastupa, i počinju sve više da ulažu u online oglašavanje)
    U ovoj kategoriji je najveći broj firmi koji bi uskoro trebalo da se nađe u kategoriji iznad (uspešni online poslovni modeli). To su firme koje imaju online nastup duže vremena, imaju neke prihode od toga, a u poslednje vreme su počeli da obraćaju pažnju na te prihode (koji se uvećavaju), ili su uočili pojavu ozbiljne konkurencije (koja im preti da ugrozi online prihod koji već ostvaruju). Ove firme za sada ne ulažu puno u online oglašavanje, ali u narednih nekoliko meseci situacija će da bude sasvim drugačija…
  4. Sve ozbiljniji dot com biznisi (krenule pare dovoljno da se može razmišljati i o intenzivnijem online oglašavanju)
    I ova kategorija firmi/pojedinaca postaje sve uočljivija, a biće još više u narednom vremenu, kada krenu sa sistemima oglašavanja koje koriste firme iz kategorije br. 2. U ovoj kategoriji se nalaze oni “igrači” koji ili znaju sve o online oglašavanju, samo ga ne koriste u velikoj meri, ili im je potrebno jako malo da “popune rupe u znanju”, pa da krenu…
  5. “Šibicari” i neuki online korisnici (ili hoće “‘leba preko pogače” – neće da se oglašavaju, ili još ne shvataju da je online promocija bitna, pored posedovanja Web sajta – imam Web sajt, to je za sada dovoljno)
    Ovo je grupa vlasnika sajtova iz obe kategorije (online “firme” i klasične firme), kojima treba još edukacije, ili neki jak konkurent na Internetu, pa da bi počeli da naziru “šta se iza brda valja”. Ovde se radi o “usvajanju percepcije” da se treba ozbiljnije upustiti u online biznis, ili da im treba obezbediti da shvate da su dobili ozbiljan posao preko Interneta, pa da se malo zamisle u tom pravcu. Jednostavno, treba da “odreše kesu”…

Ako ste u advertajzing online biznisu, potrebno je da znate sa kojom kategorijom potencijalnih online oglašivača pričate, da bi ste znali šta oni od vas očekuju.

Ako varate korisnike o posećenosti i eventualnim efektima koje vaš sajt može da im ostvari, to ćete uspeti nijednom ili samo jednom za kategorije 2, 3, 4 online oglašivača. Ovaj tip oglašivača sve češće traži da im otvorite korisnika na Google Analytics-u (ako ga nemate postavljenog na sajt, postavićete ga), pa da onda odluče da li će se oglašavati kod vas ili ne.

U surpotnom, ako imate dobar kvalitet oglašavanja za pristojnu cenu, očekujte priliv novih oglašivača (pa ozbiljno razmislite o kreiranju komercijalnog sektora, ako ga već nemate, da bi ste još intenzivnije dolazili do oglašivača).

Ako nas političari suviše “ne utuše” sa svojim “varijantama”, videćemo od jeseni šta se na planu online oglašavanja dešava novo kod nas…

Pogledajte i odgovorite na anketu koja je postavljena na ovom sajtu, o tome u kojoj ste grupi (vi ili vaša firma) online oglašivača.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (2 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Zašto nema više prihoda od online oglašavanja kod nas?, 10.0 out of 10 based on 2 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

8 odgovora na Zašto nema više prihoda od online oglašavanja kod nas?

  1. SSpin says:

    I srz svega jeste, da ozbiljnija ulaganja u online oglasavanje, i uopste online promociju, izdvajaju samo ‘veliki igraci’ .

    A ono oko zarade od online oglasavanje, recimo od AdSense-a u Srbiji, ako pises tekst na srpskom, treba da se otelis da bi zaradio 600 E.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Draganva says:

    Ne mora to da budu velike cifre, ali može sve više svakog meseca (pogledajte anketu sa strane), jer se vide rezultati, i ima odakle da se uloži. 100% porast je i kada povećaš cenu oglašavanja sa 20 EUR mesečno, na 40 EUR… Pa puta 100 vlasnika sajtova koji to urade…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. @SSpin: ne mogu mali izdvojiti veliki novac 🙂 ali zato mnogo malih može izdvojiti nenormalnu sumu novca (ko je rekao AdSense?)

    @aktuelna lista top 50 najvećih oglašivača u SAD: moram da priznam da nisam tu listu ovako zamišljao.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. SSpin says:

    @Milos

    AdSense sam naveo samo kao paralelu, i primer dobiti od oglasavanja.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Bane says:

    Veoma dugo ćemo se još susretati sa petom grupom online oglašivača. Još uvek velika većina nastupa na Internetu iz razloga “on ima sajt, ja nemam” i definicijom reklame od 24h.

    Tržište raste, rastu i prihodi, kao i svest o Internet tržištu. To je važno. 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Krsto says:

    Sve što raste i treba da raste :mrgreen:
    Nadam se što skorijem dot-com boom-u u Srbiji! I spreman sam za njega…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Igre says:

    Kod nas u Sloveniji u poslednje vrem može se dobro zaraditi sa online oglašavanjem. Ako imaš sajt kao je http://www.igre.us i da bih bio prvi na Google.si pod riječ ‘igre’ zaradio bih više od 1000 € na mjesec.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. Miki says:

    Pa ovako.
    Ja mislim da sa jednim dobrim sajtom i dosta truda moze puno da se zaradi.
    Na primer nas sajt naissus.info ima prihod vise od 1000 e mesecno a poseta je oko 40000 posetioca,
    Samo treba da se pridje firmama na nacin da one razumeju koju korist imaju od oglasavanja na web sajtu
    Pozdrav

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.