fbpx

Negativan publicitet je ponekad veoma profitabilan!

Pre nekoliko meseci sam čuo priču o “kreativnim” načinima kako neki naši naučnici pišu naučne članke da bi dobili što veći “stepen citiranosti” i pojavili se u što većem broju časopisa sa tzv. “SCI liste”:

Osoba lepo napiše članak u kojem na relativno ubedljiv  način pokuša da opravda korišćenje neke naučne metode, nekog materijala, tehnike, itd., koja nema nikakve efekte, nije adekvatna, i sl. Ostali naučnici krenu da citiraju napisan tekst sa aspekta negacije tvrdnje da bi opisali kako bi to trebalo a se radi. Osoba koja napiše ovakav ne’adekvatan tekst (npr. napiše neku glupost) dobija veliku citiranost, i odjednom se tretira kao “veliki” naučnik jer je citirana svuda!

To otprilike izgleda tako da osoba koja u svom medicinskom naučnom članku napiše kako bi trebalo ubijati ljude da bi se izvršili neki eksperimenti, dobije masu sitata po različitim naučnim časopisima koji negiraju tu tvrdnju, ali ta osoba koja je napisala glupost odjednom ima visok stepen citiranosti, koji se skoro isključivo jedini posmatra sa aspekta merenja doprinosa u razvoju neke nauke od strane pojedinca(naročito u državama kao što je naša).

Loše urađen Web sajt imaće još lošiji rejting na Guglu nego ranije

Kako pretraživači (naročito Google) rangiraju Web stranice u rezultatima pretraživanja koristeći istu analogiju (Page Rank) kao što je i računanje uticaja određenog naučnog članka (Impact Factor), ispostavilo se da u određenom broju slučajeva vlasnici Web sajtova upravo koriste strategiju kreiranja negativnih komentara kao veoma uspešnu SEO tehniku.

Google je juče na svom blogu objavio veoma interesantan tekst u kojem priznaje da je moguće doći do dobrog rejtinga na pretraživačima na osnovu negativnog pominjanja i linkovanja problematičnog Web sajta, a povod za ovaj tekst jeste članak u NY Timesu o kompaniji čija je promotivna strategija upravo podsticnje negativnih komentara na osnovu lošeg ponašanja sa klijentima!

Google pokušava da unapredi algoritme koji prepoznaju ton/sentiment teksta (pozitivan, negativan ili neutralan tekst), ali se ispostavilo da ni to često nije dovoljno, pa su objavili da pored toga razvijaju algoritme koji ocenjuju upotrebljivost (korisnički doživljaj) Web sajta, pa to stavljaju u korelaciju sa raznorodnim drugim faktorima (nisu ih objavili) koji mogu da ukažu na mogući negativan korisnički doživljaj koji kompanija pruža na svom Web sajtu.

Prethodno navedeno može da znači da će u narednom periodu loše urađeni Web sajtovi dobiti još dodatno loših “poena” kod Gugla, pa će takve Web stranice biti još manje vidljive u rezultatima pretraživanja.

Pazite kako linkujete negativne prikaze!

Jedna od najboljih preporuka kako da linkujete Web sajt ako želite da prikažete negativan primer, a da istom primeru ne dajete na značaju na Google-u, jeste da u kodu samog linka dodate atribut ‘rel=”no follow”‘. To u samom HTML kodu stranice izgleda otprilike ovako:

Ako ne želite da znate ništa o kodu, najbolje je da uopšte ne linkujete inkriminisani Web sajt, ili da ga “okitite” stvano negativnim komentaru u naslovu teksta (koji se vidi u rezultatima pretraživanja – Title tag).

Ono što se u praksi mnogo češće dešava jeste da negativni komentari budu vidljiviji od samog Web sajta o kome je reč u rezultatima pretraživanja, pa se već na osnovu ovih komentara može uticati na reputaciju kompanije o kojoj je reč.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Negativan publicitet je ponekad veoma profitabilan!, 10.0 out of 10 based on 1 rating

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 02/12/2010, RSS

8 odgovora na Negativan publicitet je ponekad veoma profitabilan!

  1. Samo malo, jel google broji nofollow linkove, meni u webmaster tool-u pokazuje da ih broji, il njihovo prisustvo ne znaci i da ih uvazava?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Snelle says:

    Nije baš utešno što je takav manir zahvatio i naučnike. To je u našoj zemlji već niz godina trend. Tu su: farme i sl., insistiranje na ponavljanju loših vesti (zbog čega je b92 često pod opsadom kada je neka pobuna u gradu), na televiziji i u štampi promovisanje ljudi čije je znanje i umeće niske vrednosti, učenje isključivo engleskog u školi, iako nijedan evropski narod na kontinentu ne govori taj jezik, … ima toga dosta i u svim sferama.
    Kratko rečeno, prilično smo se poseljačili – globalizacija ima i pozitivne i negativne strane. A nemamo dobre gazde, kao što ima Google, i niko ne pokušava da ukoloni korov.
    Ali, svemu jednom dođe kraj, pa će neki pozitivni pomaci, valjda, uskoro da se pojave i kod nas.
    Hvala za informaciju šta treba da se doda u kod 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Pedya says:

    Sve je to lepo što se Googla tiče, ali sajtovi se ne prave (samo) za Google, već (i) za ljude. Ako su ključne reči koje vode na neki sajt negativne i ako se na Googlu prikazuju gomile negativnih komentara vezane za neku kompaniju i njene usluge, ne vidim kakve vajde ta kompanija i njen sajt imaju od svega toga?! Visok Page Rank? OK, i šta s njim?!

    “Podsticnje negativnih komentara na osnovu lošeg ponašanja sa klijentima” možda može da podigne rejting na Googlu, ali će sigurno i da rastera sve klijente. Ne shvatam kakav je to biznis model…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Nikolina says:

    Ne znam gde ste culi za te “kreativne” nacine, ali kada su ozbiljni naucni casopisi u pitanju tesko da budalastina ovde moze da prodje. Mozda domaci i regionalni casopisi na sci listi i hoce da puste kojesta (na bazi licnih poznanstava i preporuka kako to kod nas biva, ne znam stvarno) ali da bi vam bilo sta bilo publikovano u ozbiljnom peer reviewed casopisu to mora da prodje rigoroznu kontrolu i reviziju (cesto i vise njih), mora da poseduje odredjenu metodolosku tezinu, moraju da se postuju odredjene procedure i generalno autori clanka moraju da poseduju prilicnu strucnost u svom polju da bi mogli da metodoloski potkrepe “glupost” odnosno kontroverznu naucnu tezu.

    Dobar primer je Richard Lynn (seticete se istrazivanja od pre par godina u kome je tvrdjeno kako su srbi medju najglupljim narodima ;), on publikuje vrlo kontroverzna eugenicko rasisticka istrazivanja, ali je on neosporno vrhunski strucnjak. Da, negativni publicitet je njemu doneo ogromnu citiranost, ali on je i pre toga imao radove publikovane u Science i Nature magazinima.. Da biste se igrali takvim stvarima morate dobro poznavati metodologiju i nacine da zaobidjete rigorozna eticka pravila u istrazivanju i publikovanju istrazivanja na zapadu (clanak da ljude treba ubijati nikad ne bi prosao eticku reviziju ovde).

    Toliko o tome – za Google se 100% slazem, al to je vec neka druga prica..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Ne bih da ulazim u detalje ni teme ni oblasti o kojoj je reč (nije tema), ali znam kako je to uradjeno, a naročito je bitno zašto su ostali prihvatili da to pominju – radi se o veoma profitabilnoj oblasti, a teza koja je rečena nije baš bez argumenata opisana, a sa druge strane je interesantna tvrdnja, itd. Sci lista počinje sa ispod 1 faktorom, a tamo se može naći svašta…

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Prvo da razjasnim stvari oko citiranosti u naučnim časopisima, jer sam vodio časopise IPSI Transactions, pa znam neke stvari vezane za to. Da bi se neki članak objavio u nekom časopisu sa SCI liste, potrebno je da prođe review process, koji se sastoji od tri pozitivne recenzije, jer Thompson to proverava. Istina je da je moguće manipulisati citatima, ali to se nikome ne isplati. Lakše je napisati dobar članak, nego moljakati druge da vas citiraju. I ja sam razmišljao o tome da neko može da pljuje po nečijoj metodi, pa da ga citiraju u negativnom kontekstu, no to je jako retko.
    A što se tiče nofollow atributa, Google u poslednje vreme sam raspoznaje šta je nofollow, a šta ne i mislim da se mnogo ne obazire na to šta piše u HTML-u. To je napravljeno da neki ljudi ne bi pravili veštački link building komentarima na forumima i blogovima. Moguće da je i Google uveo i neke follow koeficijente, prema tome u kom delu sajta se nalazi link, odnosno prema tome da li je tekst uneo webmaster sajta/admin ili je neko sa starne generisao.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Milica says:

    Google nam svakom izmenom stavlja do znanja da ce se u budućnosti pretraga naplaćivati, a da će webmasteri koji hoće svoje sajtove u pretrazi morate da plate za to…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. Mirjana Martic says:

    Ne bi bilo lose podsetiti da se SCI -Science Citation Index- zove “Indeks Naucnih Citata” na srpskom. To nije nesto sto je doslo sa internetom i postoji kao mera kvaliteta objavljenog rada od sredine dvadesetog veka. Nije u pitanju lista (postoji znacajna razlika izmedju indeksa i liste).
    Zao mi je ako deluje kao da cepam dlaku na sest delova, ali i saam tekst a i komentari ukazuju na to da se izaslo temom iz sfere komfora (strucnog) – ali je paralela sa metodom rangiranja koju primenjuje google vrlo zanimljiva.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.