fbpx

Najvažniji događaj srpskog obrazovanja u poslednjih 30+ g: Govor PROFESORA Rajne Dragićević!

Profesor Dr Rajna Dragićević je leksikolog i leksikograf i redovni profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu. Ovo je osoba koja je počela sa “uznemiravanjem javnosti” od 19. juna 2013. kada je održala govor na apsolventskoj večeri svojim studentima. 22.06. govor ove gospođe PROFESORA (profesije se gramatički ne menjaju po “rodno poželjnom” principu – zahvaljujem se Danici Radišić) je prvi put prenet u celosti na blogu B92. Nakon toga kreću reakcije na različitim sajtovima, blogovima i društvenim mrežama, a “situacija kulminira” objavljivanjem pomenutog govora u Blicu 09.07.2013. Govor PROFESORA Rajne Dragićević i reakcije na njega preneli su različiti mediji u Srbiji i regionu.

Reakcija sa FB na temu odlaska iz Srbije

Da niste pročitali ovaj govor i reakcije, i pokušate da se ne svrstate ni na jednu stranu, verovatno bi trebalo da se složite sa činjenicom da toliki broj različitih reakcija javnosti/čitalaca i toliki broj medija koji se danima osvrću na ovaj govor – verovatno govore da se ipak radi o nečemu važnom.

Pitanje: Kada ste poslednji put videli/čuli/pročitali da se toliko ostrašćeno i polarizovano reaguje u vezi sa obrazovanjem?

Zašto je govor Rajne Dragićević toliko uznemirio i podelio građane?

Veliki broj osoba koje su ostrašćeno branile ili napadale ovaj govor, to su učinile iz sledećih razloga (iznosim svoje mišljenje, ne apsolutne činjenice, niti aksiome):

  1. Neki su našli potvrdu da ovaj govor priziva na vraćanje starog vremena (život u osamdesetim) u kojem je sve bilo mnogo bolje i lepše. Takođe, ima onih koji su u govoru našli komunizam/marksizam/socijalizam.
  2. Neki su osetili nepravdu jer PROFESOR poziva na isticanje određenih profesija u odnosu na neke druge, a za neke profesije pominje da možda nisu naročito važne.
  3. Neki su se pronašli u ovom govoru na različitim mestima i različitim situacijama, a mnogi su se osetili lično napadnutim i pogođenim iako ovaj govor uopšte nije bio namenjen njima.

Neke od negativnih reakcija na na govor:

Saradnik u nastavi o govoru “jer VI STE PROFESORI”

Kada profesori govore mase ćute i tapšu

Protiv starleta i pevačica za boj spremni

Istok pavlović o govoru Rajne Dragićević

Vi ste PROFESORI krivi za raspad ovog društva

Rehabilitacija sistema vrednosti

Kontekst ovog govora je prvenstveno interni događaj, a ne javno iznošenje mišljenja.

Najvažniji aspekt ovog govora jeste ustoličenje sistema vrednosti koji je nekada postojao u ovim krajevima, ali su ga ratovi i tranzicija negde pogubili.

Ono o čemu priča PROFESOR Rajna Dragićević jeste pitanje najviših vrednosti u nekoj profesiji, tj. način na koji se ostvaruje i održava profesija realno (ne deklarativno) etičnom.

Etika je deo oblasti filozofije koja se naziva teorija vrednosti. Etika se bavi pitanjima morala i pojmovima dobrog i ispravnog.

Dva razmišljanja na temu ovog govora:

Srbijanka Turajlić: “To što živimo u mulju ne znači da su ljudi zaboravili kako izgleda bistra voda. I presrećni su kada im neko ponudi bar malo bistre vode u blatu kojim ih svi drugi zatrpavaju. Malo ljudi je danas spremno da u ime profesije brani neki niz vrednosti. Fantastično je da ona kao pedagog smatra da, pre nego što raspusti svoje studente, treba da im održi predavanje o dignitetu profesije kojom će se baviti. To je u stvari najznačajnije u svemu tome. I svaka joj čast, ali zaista svaka čast.”

Žarko Trebješanin:  “Govor je upozoravajući i njegove poruke pre svega imaju nameru da ohrabre buduće prosvetne radnike, kojima je i namenjen i učvrsti ih u osećanju da imaju misiju i da im neće i biti lako da se bore za istinske vrednosti. Međutim, ljudi su se izgleda nekako saživeli sa moralnim krahom pa im zvuči disonantno svaki takav glas razuma…”

Nekoliko “balansiranih” tekstova:

Rajna i mi

Govor profesorke Rajne Dragićević: Povratak pravih vrednosti ili kultur-snobizam?

Profesorka Dragićević ustalasala Srbiju

Kome piše Rajna Dragićević

Veoma je važno da se zna da u državama koje nisu imale nesreću koja se ovde desila devedesetih godina, naročito u najrazvijenijim državama – profesije iz oblasti (formalnog) obrazovanja su među najcenjenijima u društvu – ne po platama (obično se u obrazovanju radi za prosečne plate), već po statusu u društvu.

Kako povratiti vrednosti koje su potrebne za realan napredak države?

Za one koji ne mogu da prihvate stav da je ovaj govor krajnje pozitivan i veoma bitan: Pokušajte malo da se izmestite iz postojeće perspektive (i srljanja u detaljisanje) i sagledate širu sliku – Poštovanje profesije nastavnika, osobe u obrazovanju je devastirano u poslednjih nekoliko decenija u ovim krajevima.

Ovaj govor OBJAŠNJAVA KAKO da se autoritet profesija u obrazovanju (ali i bilo koja druga profesija) ponovo postavi na svoje mesto:

– “Zvanje profesora stiče se sa puno truda, ali još više muke treba uložiti u znanje kako nositi tu važnu titulu.”

– “Budite ponosni, samouvereni, budite spremni da učite i da se doživotno usavršavate…”

– “Volite svoje učenike. Upoznajte ih sa onim plemenitim što nose u sebi, a čega često nisu svesni. Izvucite ono najbolje iz njih. Podignite im ugled u njihovim sopstvenim očima. Nipošto im ne poklanjajte ocene, ali im stalno omogućavajte da poprave ocene koje imaju. Prepoznajte i poštujte njihov trud. Pokažite im da mogu biti uspešni ako rade. Ne ubijajte im volju.”

– “Profesorski autoritet ne stiče se preteranom strogošću i samovoljom, već pravednošću i nedvosmislenim dogovorom kojeg obe strane treba da se pridržavaju. Hvalite najbolje jer ćete time inspirisati i ostale da se potrude i ponekad budu najbolji. Pružajte šansu mnogima da ponekad budu najbolji.”

– “Vaš uticaj na učenike biće najvažniji. Budite svesni te odgovornosti.”

– “Zacrtajte im kao životni zadatak da se bore protiv živog blata u koje tonemo. Usadite im osećaj za društvenu odgovornost i objasnite im da ovu zemlju niko ne može očistiti osim njih. Ako se potrudite, videćete da će vas đaci poslušati”

– “…Zato se trudite da budete uzor svojim učenicima.”

– “Ne obazirite se na činjenicu da se neke vaše kolege ne pripremaju za časove, da mnogi ništa ne rade, a primaju platu, ne obazirite se na trulež oko sebe i ne predajte mu se! Neka vaš čas bude oaza znanja u sveopštoj pustinji, svetla tačka u mraku, zrno smisla u besmislu. ”

– “Pobedićete tako što ćete dati sve od sebe da sadržaje koje treba da predstavite svojim učenicima učinite zanimljivim, uzbudljivim, svežim. Uspećete u tome samo ako mnogo znate, ako volite ono što radite i ako ste posvećeni.

– “Vi imate misiju: ako uspete da povratite autoritet škole i znanja (a to se ne može postići nijednim zakonom, već entuzijazmom profesora), padaće kao domine sve prepreke ka boljem životu u Srbiji.”

Zamislite sada da našu decu većinski edukuju ovakvi PROFESORI!

Da li će ovaj govor bilo šta promeniti?

U pojedinim komentarima se moglo videti da je određeni broj osoba već izrekao da ih je ovaj govor ubedio da će se u narednom periodu potruditi da poslušaju savete PROFESORA Rajne Dragićević. To znači da je ovaj govor već nešto promenio kod određenog broja osoba.

Sa druge strane, čuo sam dosta reakcija na ovaj govor u stilu – “Super je, ali se ništa neće promeniti. Čudo će trajati tri dana objava u medijima – i ništa.”

Iskreno se nadam da će se u narednim godinama ovaj govor označavati kao početna tačka u revitalizaciji sistema vrednosti u ovim krajevima, za šta je potrebno puno vremena i truda od strane velikog broja osoba. To ne znači da će se to i desiti, ali “nada umire poslednja”.

 

P.S. Primer kako se podiže autoritet profesija u obrazovanju – Blog posvećen nastavi.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 7.8/10 (31 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +3 (from 11 votes)
Najvažniji događaj srpskog obrazovanja u poslednjih 30+ g: Govor PROFESORA Rajne Dragićević!, 7.8 out of 10 based on 31 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 12/07/2013, RSS

33 odgovora na Najvažniji događaj srpskog obrazovanja u poslednjih 30+ g: Govor PROFESORA Rajne Dragićević!

  1. Живимо у земљи у којој певаљке, фудбалери, “старлете” и Екреми постављају стандарде. Живимо у земљи у којој људи улазе у политику да би се овајдили за посао, мито, проценат од приватизације. Живимо у земљи у којој су професије, по својој природи најбитније за национ, највише дерогиране и понижене. У земљи у којој су СВЕ поштене професије дубоко и фатално дерогиране, истини за вољу. Живимо у земљи у којој се промовишу нерад, хохштаплерај, проституција, скандали, отимачина, незнање. У земљи у којој је исплативије диловати дрогу или красти буџет, него преносити деци знање и стварати људе. У којој се прелако и пречесто латимо епитета и понижавања оног ко поштено ради и труди се да радом и знањем нешто промени. У којој се пречесто и прелако нађе места критикама, али се иза тога ретко може дописати сопствени допринос бољитку. Мислим да су то све појаве које је критиковала већина оних који сад критикују ову професорку. Па да, може да се нађе нека мана професоркином говору, кад се анализира у цревца. Кад се истргне из контекста. Када се посматра као општедруштвени, јавни став, а не стимулација малој и сасвим омеђеној групи. Али, ово је мотивација свршеним студентима – који ће образовати и нашу и децу наше деце – да истрају, када ће већ живети (неки) без посла или (други) нормалне плате, када ће их свако дерогирати и понижавати, када ће свако бити “паметнији” и “образованији” од њих, када ће се сучељавати са децом која нису стекла основно образовање и васпитање у породици, када ће им ваљати да пренесу знање деци, а да не знају од чега ће купити хлеб својој… И не треба да се у њеном говору нађе прозван нико ко часно и поштено обавља свој посао, макар она ту професију поменула у негативном контексту (додуше, уз ограду!). Кроз ту призму, мислим да говор и није толико “страшан”, зар не? Ја нити сам дипломирао тај факултет, нити познајем професорку, и слажем се да је сваки поштен посао, посао који се часно и предано обавља – хвале вредан посао, али сам, на пример, свестан и колико се муља наскупљало у професији којом се ја бавим – колико је, рецимо, неписмених и необразованих људи чак и на местима главних уредника највећих медија, а некмоли неких интернет страница. Кад видим стање у својој професији, мислим да мало елитизма заиста није на одмет.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.8/5 (16 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +8 (from 8 votes)
    • Ja Snežana says:

      Da, baš tako.
      I kada će, odlazeći na posao, strepeti da li će ih dete roditelja koji se ponašaju kao oni koji se osećaju “prozvanim” išamarati i maltretirati pred ostalom decom…

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: +1 (from 3 votes)
      • U moje vreme se znalo ko je učitelj, nastavnik,profesor i direktor škole. Bilo je poštovanja prema nastavniku. Muva nije smela da se čuje kada dolazi profesor na čas, a danas tuku profesore. Sramota dokle je ovo društo došlo. Sve je stvar vaspitanja koje se ponese od kuće.
        Nekada su roditelji govorili nastavniku: ti stogo na času, a ja ću kod kuće. i boga mi znao se red i rad.

        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Ako se ceni masovnost reakcije treba uzeti u obzir da su ljudi u Srbiji mahom zaludni, sa naglaskom na one koji obitavaju na drustvenim mrezama a nisu tamo profesionalno (Oni koji su tamo profesionalno mahom ne dizu glavu od posla.).

    Onda se desi da neko od koga to ne ocekujes pokaze elementarnu nepristojnost i odsustvo takta a i leto je pa su mediji u nedostatku druge teme nasli da razvlace u sustini jedno sasvim privatno obracanje.

    Nego sta ti kazes na citiranje Njuza u PROFESOROVOM udzbeniku?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.4/5 (8 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
    • Marina says:

      Bravo Miloje!
      U tri rečenice si rekao više nego Varaga u celom postu!
      Meni lično je tužna činjenica da je jedan, u suštini demagoški govor, dobio ovoliku medijsku pažnju.
      Više bih cenila profesora koji bi moju decu naučio praktičnim veštinama koje će im omogućiti da opstanu u ovim teškim vremenima.
      Citiranje Njuz.net-a od strane onih koji nam decu uče je ustvari jedino pitanje na kojem je pomenuta trebala da se bazira kada se obraćala našoj deci!
      Ko su PROFESORI koji našu decu pripremaju za “real life” ?
      Ja zapravo ne vidim razliku između njenog ignoratnog stava i greške koju je iz neznanja i neobaveštenosti napravio profesor koji je Njuz.net uzeo kao relevantan izvor 🙁

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 3.8/5 (6 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: -1 (from 5 votes)
      • Nemoj da me zavađaš sa mojim PROFESOROM.
        Nije ovo šala, ja sam od Varagića (kao i mnogi drugi) učio o vebu početkom ovog veka, poštujem ga i vro rado to ističem. On za mene jeste profesor veba za razliku od onog retarda iz Kragujevca.

        Suština priče je da se respect stiče a ne dobija diplomiranjem.
        Kapiram da je ona svojim govorom htela da obodri omladinu i da im utuvi u glavu značaj profesije ali ju je malo poneo akademski snobizam, ničim izazvan a tako svojstven našem državnom univerzitetskom okruženju.

        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 5.0/5 (6 votes cast)
        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: +1 (from 3 votes)
        • Marina says:

          Ako te je Varaga učio da radiš ovo što sada radiš, onda ne samo da te “ne zavađam” nego je i tvoja reputacija više nego dovoljna satisfakcija za onoga ko te je učio “poslu” a samim tim i imam i duboki naklon za njega!
          Pravi PROFESORI znaju da se njihov uspeh meri uspehom njihovih “đaka” 😉
          Btw, po mom skromnom mišljenju, ona je svojim govorom samo produbila želju onih koji žele da “odu” a onima koji nisu razumeli je svakako svejedno,
          Promašila je PROFESORICA temu definitivno, trebalo je onima koji svakako žele da odu iz ove zemlje da objasni zašto treba da ostanu i da se bore za bolje sutra generacija koje rastu na ovim prostorima!
          Pogotovo zato što je trebala da pretpostavi da su ti mladi ljudi, koji su se opredelili za akademsko obrazovanje veoma svesni vremena i društva u kome žive. Ne treba njima demagogija, treba im neko novo društvo koje svakako podrazumeva da im neki budući misitar obrazovanja neće biti neko ko “tek tako” može da pređe preko posledica onoga što je pre par dana donela odluka o poništavanju male mature!
          PROFESORKA je trebala svojim budućim kolegama da objasni zašto je pogrešno sve ono što se dešava u njihovoj struci!
          Trebala je i da ih za vreme školovanja nauči veštinama koje će društvo u kome žive promeniti na bolje!
          Jedan plitak i patetičan demagoški govor će teško promeniti ono što tu decu čeka kada se suoče sa tužnom svakodnevnicom 🙁

          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 4.0/5 (4 votes cast)
          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: -5 (from 7 votes)
  3. Taj “profesor” koji citira Njuz, vadi se na “trikove” i svaljuje krivicu na studenta je primer osoba protiv kojih se treba boriti u obrazovanju i svim ostalim profesijama. To su oni koje prominje PROFESOR Rajna u negativnom kontekstu.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (7 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 3 votes)
  4. Odakle vam ovo? “profesije se gramatički ne menjaju po “rodno poželjnom” principu”. Gramatički je vrlo očito da se menjaju, međutim, ono što Pravopis kaže je druga stvar i nema veze sa gramatikom već sa dogovorom među lingvistima koji je podložan menjanju.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  5. zelenavrata says:

    Profesorkin govor je kao govor roditelja i dece, imeđu četiri zida u porodici.
    Dospeo je u javnost i avaj, nađoše se prozvani.
    Po meni, niđe veze!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +3 (from 3 votes)
  6. У среду 10. јула 2013. одржан је у конференцијској сали Конака Кондир у Бањи Врујци састанак Иницијативног одбора за оснивање Просветне коморе.
    Просветни радници удружују своју креативност и знање са намером да допринесу заустављању даљег деградирања професије.
    Неоперативност просветног система проистиче из високоцентрализоване процедуре доношења одлука које се тичу наставног процеса и школског система уопште. МПН у процес доношења одлука, законских и подзаконских аката не укључује непосредне реализаторе.
    Удружење ће дати своју стручну процену реформисаних планова и програма, несврсисходних докумената о стандардима, неуспешних „развојних“ пројеката и осталих непромишљених корака предузетих у реформи.
    Сагледани су системски пропусти и одређени оквири деловања.
    Формиране су радне групе које треба да допринесу утемељењу Просветне коморе.
    То је први корак ка захтеву за одређене измене Закона о основама система образовања и васпитања у којем је неопходно предвидети и уредити постојање једног оваквог тела. Изостављање јавних расправа о кључним питањима наставног процеса представља директну супротност прокламованој децентрализацији система.
    http://kreativnacarolija.wordpress.com/2013/07/10/%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%81%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0-%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D1%81%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5/

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  7. nikola says:

    Besmisao cele ove teme leži u tome da u Americi univerziteti doživljavaju najveću krizu u istoriji, jer kroz internet i dostupnost informacija polako nestaje potreba za formalnim obrazovanjem, a skupe školarine jednostavnu ne stvaraju dodatnu vrednost.

    Univerziteti širom sveta su trome i nefleksibilne ustanove i sve je manji njihov uticaj i pružanje praktičnih znanja koje se traže na tržištu rada.

    Citiranje Njuz.net-a u udžbeniku je samo potvrda toga, a ovaj govor je sjajan samo za sve koji i dalje misle da je danas 1988.

    Ja sam završio samo srednju školu, ali sam se kroz internet odškolovao verovatno bolje nego što bi mogao i na jednom fakultetu u Srbiji. To mi se višestruko više vraća nego onima koji su pukli 7-8.000 eura na skupe studije i čekaju posao.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 3 votes)
    • Sasa Popovic says:

      Dragi Nikola, kao profesor koji je jedan od pionira upotrebe interneta u formalnom obrazovanju mogu da ti kazem da to sto si obrazovan ne znaci da se razumes u obrazovanje.
      Tvoja recenica da polako prestaje potreba za formalnim obrazovanjem je nesto najbesmislenije sto sam cuo zadnjih godina. Da li mislis da deca u prvom razredu treba da idu u onlajn skolu i sa imaju kurs lepog pisanja na moodlu, svasta. Dragi Nikola, Iako si se lepo obrazovao i pripremio za dobro placen posao ipak ti fali malo fakultetskog obrazovanja da bi mogao da komentarises o ovakvim temama.

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 0 (from 4 votes)
      • nikola says:

        Ocigledno se nismo razumeli. Pricam o formalnom visokom obrazovanju, ne o osnovnom i srednjem. Slobodno iskoristite Google da biste se informisali o problemima koje visoko obrazovanje ima u Americi. Jednostavno, pocelo je da gubi na znacaju i tone. Ako malo razmislite nije velika razlika ni u Srbiji, pojavom razlicitih Megableja univerziteta vrednost fakultetske diplome je degradirana na trzistu rada.

        Dakle, izvukli ste moj komentar iz konteksta.

        Znanje je roba. Ima trzisnu vrednost, kupuje se i prodaje se. U Srbiji su stvari postavljene naopako pa je ispalo da je dipoma roba(primer naseg predsednika). Ukoliko pogledate da su troskovi visokog obrazovanja za diplomu mastera za npr. predmetnog profesora potrebne godine ucenja( minimum 5 godina) i preko 7-8.000e za razne troskove skolarina i studiranja uopste (iznos je neretko i veci), a nakon toga mozete ocekivati radno mesto koje je placeno oko 40-50.000 dinara (kolike su plate profesora po srednjim skolama), shvaticete da to bas i nije najbolja investicija i da se isplati.

        Sa druge strane, skole koje nude znanja koja se traze na trzistu rada, poput Link grupe koji i Varagic promovise, imaju godisnji profit od preko milion eura, u Srbiji!

        Dakle, ako visoko obrazovanje ne stvara dodatnu vrednost na trzistu, njegova vrednost se gubi, a to je, usled pojave mnostva besplatnih izvora znanja na internetu (coursera i tsl.), upravo i glavni problem univerziteta na zapadu. Trziste ceni znanje, diploma nije u prvom planu, a diploma postaje sve skuplja i skuplja i kod nas i u svetu. Sve ce to puci u jednom momentu kao balon od sapunice, ukoliko univerziteti ne pronadju nacin da budu fleksibilniji i prilagodljiviji promenama na trzistu rada.

        Zao mi je sto me diskreditujete iz ove diskusije, jer se smatram vrlo kompetentnim na ovu temu. Sa druge strane, to samo pokazuje da je jedna od glavnih stvari koja se stice u visokom obrazovanju u Srbiji – ego, tj. osecaj vise vrednosti. Voleo bih da ga potkrepite cinjenicama, jer mi je ova tema veoma zanimljiva, te me zanima stav vas i drugih na ovutemu.

        Molim vas da se fokusirate na argumente za vase tvrdnje, a ne na moje obrazovanje.

        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: +2 (from 2 votes)
      • nikola says:

        Da ne bi doslo do nesprazuma, dacu vam primer kroz jednostavno pitanje…

        Zelim da postanem informaticar. Godisnja skolarina na elektronskom fakultetu u nisu iznosi 90.000 dinara. Upis 5.000. Knjige godisnje 5-6.000 dinara. Grubo godisnji trosak je oko 1.000e. Ako neko nije iz Nisa tu su i troskovi putovanja i boravka.

        Godisnja pretplata na sajt Lynda.com je 300$. Sajtovi poput coursera i tedX i tsl. su besplatni. Na internetu se moze nauciti vise o soft skills vestinama nego na svim fakultetima zajedno.

        Sta se vise isplati? Koje su prednosti i mane jednog i drugog nacina obrazovanja? Ko ce se lakse zaposliti? Ko ima modernija i upotrebljivija znanja? Ko je spremniji za celozivotno obrazovanje?

        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: +2 (from 2 votes)
        • Sasa Popovic says:

          Nikola, lepo je sto se smatras kompetentnim za ovu temu, ali na zalost ja ne delim tvoje misljenje, ipak i pored toga probacu da dam svoje argumente na tvoje neosnovane i netacne tvrdnje. Krenucu od pozadi:
          Ego zasnovan na diplomi – Moje formalno obrazovanje meni nije dalo skoro nikakva primenljiva znanja za posao profesora kojim se trenutno bavim, sto kaze Istok Pavlovic jedino mi je omogucilo da u svoj CV stavim da imam diplomu fakulteta. Sa druge strane u toku tog studiranja usadjene su mi neke vrednosti i navike koje se ne mogu nauciti ni na jednom online kursu, pre svega mislim na uporan rad i pronalazenje resenja problema koji izgledaju kao neresivi. Ukoliko smatras da ako te neko diskredituje zbog toga sto nemas diplomu to je onda problematika kojim se ne bavi ovaj blog. Nemoj nista licno shvatati preduboko sam u obrazovanju i dosta sam toga uradio i prosto mi smeta da kada neko bez razloga sebe smatra kompetentnim za jednu temu koja je preozbiljna. Ukoliko te zanima sta je ono sto ja radim klikni na moje ime iznad komentara, a onda poseti about sekciju na dnu.
          Lynda.com – je kompanija ciji nacin funkcionisanja poznajem u prste i deo koji se tice organizacije rada kompanije i deo koji se tice uticaja onoga sto oni rade na formalno obrazovanje, pre svega u USA. Takoje je i mesto gde se najcesce usavrsavam (placam godisnju pretplatu), ali i mesto na kome postoje i moje profesionalne reference. Ono sto verovatno ne znas je da najprestizniji americki koledzi kao i veliki broj elitnih srednjih skola koriste lynda.com kao dodatak koji nihovim studentima i ucenicima obogacuje i cini efikasnijim proces ucenja. Proces ucenja nije samo gledanje tutorijala i video klipova, ali o tome je bolje da se informises na blogovima najvecih svetskih filozofa obrazovanja danasnjice. Umesto sto guglas probleme visokog obrazovanja, bolje je da guglas ko su ljudi koji se ozbiljno bave obrazovanje i zapratis ih na blogovima i twitteru.
          Znanje je roba – potpuno je tacno za neka znanja i profesije, medjutim u ovom blog postu se delimicno radi o profesorima koji ce sutra svoja znanja davati i poklanjati, a ne prodavati. Problem je upravo u tome sto ti diskreditujes te ljude i pravis ih budalama koje previse ulazu u svoje obrazovanje da bi na kraju radili za tricavih 40-50k dinara. Onda deo tih profesora jednog dana kaze sebi pa Nikola je reko da je znanje roba, ajde da ja lepo ne radim svoj posao u ucionici kako treba, a da svoje znanje naplatim na privatnim casovima kao sto svako naplacuje svoju robu. Ovakve stvari nam se i desavaju zadnjih 20 godina, to je sunovrat drustvenih vrednosti za kojim sledi i ekonomski sunovrat, a onda svaka roba manje vredi pa i svako znanje vredi manje nego sto bi trebalo.
          Dragi Nikola ja sam upravo informaticar iz tvog pitanja, diplomirao sam na Elektronskom fakultetu u Nisu i sada radim kao profesor informatike. Vise nego odlicno znam koliko je moje skolovanje kostalo moje roditelje, ali to je samo vrh ledeneog brega. Trud i zalaganje, besane noci ucenja, odricanja, propusteni provodi, kroz sve sam prosao i sada radim za cifru koju si pomenuo. Da li se na kraju isplati? Naravno da ne! Ali neke svari ne treba gledati samo kroz novac, postoje vise vrednosti, postoji odgovornost prema buducim generacijam Srba koji ce jednog dana preuzeti odgovornost za ovu zemlju u kojoj ce ziveti i tvoja i moja deca. Ne mozes uvek traziti da ti se vrati ulozeno, neku dodatnu vrednost moras sam da stvoris i da je poklonis za korist drstva. Jednom je Gandi lepo rekao „Oko za oko, zub za zub se jedino moze zavrsiti time da ceo svet ostane slep i krezub “

          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 4.3/5 (6 votes cast)
          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 0 (from 4 votes)
          • nikola says:

            Dragi Saša, uporno se trudite da diskriminaciju mene kao sagovornika koji nema visoko obrazovanje provlačite kao svoj glavni argument. U prvom komentaru ste naveli da mi fali fakultetskog obrazovanja da bih komentarisao na ove teme, te smatrate ovu temu preozbiljnom, a to ste ponovili i sada. Za razliku od ovog argumenta rekao bih da nam se mišljenja u velikoj meri poklapaju:

            Rekli ste: “Moje formalno obrazovanje meni nije dalo skoro nikakva primenljiva znanja za posao profesora kojim se trenutno bavim” i “Da li se na kraju isplati? Naravno da ne!”, što upravo i ja tvrdim. Značaj formalnog visokog obrazovanja kao osnove za bavljenje nekim poslom je u negativnom trendu. Razlog zašto američki koledži i srednje škole ubacuju servis Lynda jeste upravo da bi studenti imali i konkretna primenjiva znanja i da bi dodali dodatne vrednosti đacima.

            Šta će biti kada studenti uvide da im najveću(ili veliku većinu) vrednosti tokom studija stvaraju servisi koji nisu vezani za ustanovu kojoj plaćaju školarinu? Da li znate da na zapadu sve češće niču visokoobrazovne ustanove koje osnivaju same kompanije(najčešće iz oblasti autombilizma i finansije), jer opšte obrazovanje koje nude postojeće visokoobrazovne ustanove ne zadovoljava njihove potrebe?

            U velikoj meri se slažem da su neke od osnovnih vrednosti i navike koje usađuju naše visokoobrazovne ustanove uporan rad i pronalaženje rešenja za kompleksne probleme. Moje pitanje je da li je to dovoljno da se opravdaju skupe školarine? Da li studenti imaju drugačija očekivanja nakon završetka studija? Koliko njih je razočarano što nakon niza godina prolaska kroz obrazovni program nakon što dobiju diplomu shvataju da su ponovo na početku, tj. da treba iznova da uče i da se edukuju? Da li ih domaće studije spremaju za koncept celoživotnog učenja i obrazovanja? Moje mišljenje je NE, s obzirom da se velika većina profesora i sama ne vodi tim konceptom(čast izuzecima gde ubrajam i vas).

            Ima jedna priča koja kruži po mom gradu o jednom čuvenom profesoru informatike u gimnaziji. Đaci su zamračili osvetljenje na svim monitorima u učionici (brightness i contrast) i prijavili da su monitori u kvaru. Cela škola nije imala informatiku dve nedelje jer profesor nije znao da ustanovi šta je problem. U poslednjem momentu zaustavljena je nabavka novih monitora. Ovo dajem kao slikovit primer toga ko su sve naši profesori…

            Pogledao sam projekat Ucislobodno i pozitivno sam iznenađen. Mislim da je korak napred i podržavam vas da istrajete i dalje razvijate ovaj sajt.

            Bio bih vam zahvalan ukoliko biste podelili linkove do blogera koje pominjete, s obzirom da me tema zanima, i otvoren sam da učim i slušam različita mišljenja u vezi ove teme.

            Sasa, ne radi se o tome da li ja diskreditujem ljude koji ulazu godine truda i napore da bi radili za 40-50k. Disredituje ih sistem. Diskredituje ih vreme u kome živimo. Naša zamlja je u tranziciji, mladi sve češće veliku većinu stvari posmatraju kroz novac. Da li stvarno verujete da će buduće generacije svoje znanje poklanjati i davati, a vide ljude koji profitiraju na tome kroz različite druge načine? Sistem vrednosti mladih se menja, i u Srbiji i svetu. Mladi na zapadu ne žele da rade “teške” i niskoprofitabilne poslove. Sistem vrednosti se promenio. Samim tim raste nezadovoljstvo i profesora i studenata(što se često vidi u medijima). Zbog toga velika većina državnih službenika npr. u obrazovanju i medicini(gde su problemi najveći) i pronalazi dodatne načine da naplate svoj rad. Očekivanja mladih od sistema su drugačija i sistem treba da se menja, jer pre svega postoji zbog mladih i budućih generacija.

            Više vrednosti će svakako isplivati na neki način, ali drugačiji od dosadašnjeg. Ja verujem u ljudsku dobrotu i odgovornost pojedinca prema društvu. Iako ima dosta pokvarenih ljudi, postoji mnogo više onih dobrih, koji se ne eksponiraju i rade za dobrobit svih nas.

            Dobar primer za ovo su svetski servisi poput Lynda, Quora, Google koji su doprineli razvoju čovečanstva, a sa druge strane uklopili su se u kapitalistički koncept rada i spadaju u visokoprofitabilne biznise. Verujem da i vaš projekat Učislobodno treb da nađe neki dobar balans i model poslovanja kako bi opstao i kako bi se mogao dalje razvijati. U suprotnom zavisi isključivo od vašeg entuzijazma ili povremnog fondovskog finansiranja koje ne donosi stabilan izvor prihoda.

            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: 4.5/5 (2 votes cast)
            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: 0 (from 2 votes)
          • nikola says:

            Evi i vrlo aktuelnog clanka na ovu temu:

            http://www.economist.com/news/business/21582001-army-new-online-courses-scaring-wits-out-traditional-universities-can-they?fsrc=scn/tw/te/pe/theattackofthemoocs#

            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: +1 (from 1 vote)
  8. nikola says:

    Zaboravio sam da dodam da je u Srbiji pojam LLL(life long learning) ili celoživotno obrazovanje nešto potpuno nepoznato, i većina ljudi to poistovećuje sa razmišljanjem “vaspitala me ulica”…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (4 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 3 votes)
    • Marina says:

      Nije baš sve tako crno, veruj mi! Postoji veoma veliki broj ljudi koji se svakodnevno edukuju na razne načine. U zavisnosti od mogućnosti, veliki broj ljudi uči na “F1 i google” varijantu, a mnoge naše ljude možeš videti na edX-U na primer. Oni koji mogu da si priušte kvalitetniji način obrazovanja svakako upisuju neke od dobro rangranih online varijanti školovanja ili Microsoft kurseve bez obzira na godine života….

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 0 (from 0 votes)
    • Sasa Popovic says:

      Dragi Nikola, ovo je jos jedna neistina prouzrokovana tvojom neinformisanoscu. Koncept celozivotnog ucenja je sastavni deo nekoliko zakona i podzakonskih akata koji uredjuju obrazovanje u Srbiji.

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: -1 (from 3 votes)
      • nikola says:

        Celozivotno ucenje u Srbiji izjednaceno je sa obrazovanjem odraslih, tj. Programima druge sanse za sticanje osnovnog obrazovanja i tsl.

        To sto je to pomenuto u nekom zakonu ne znaci amabas nista, ako ga nema u primeni. U Srbiji je tek manje od 0.5% korisnika programa celozivotnog obrazovanja, za razliku od 7-8% kolike je evropski prosek. Mrtvo slovo na papiru. Da ste ikada procitali pomenute zakone videli biste da je tema povrsno obradjena, te da je postoji nikakav akcioni plan u ovoj oblasti.

        Slazem se sa Marinom da postoje razne inicijative kreativnih ljudi, nazalost vise su izuzetak nego pravilo…

        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: 3.0/5 (2 votes cast)
        VA:F [1.9.22_1171]
        Rating: +2 (from 2 votes)
        • Sasa Popovic says:

          Nikola, opet iznosis neosnovane tvrdnje, ccc
          Program celozivornog ucenja nema ama bas nikakve veze sa programom Druga sansa. To sto je pomenuto u nekim zakonima se primenjuje na bolji ili losiji nacin vise od deset godina kroz zvanicne programe stalnog strucnog usavrsavanja zaposlenih u obrazovanju. Licno sam autor i realizator jednog takvog programa koji je pohadjalo vise od 200 nastanika iz Nisa. Sto se zakona tice, postoje snimci na YT sa javnih rasprava o zakonimma u obrazovanju na kojima se jasno vide i cuju moje primedbe i sugestije na tekstove predloga zakona. Takodje sam ucestvovao i u raspravama o pojedinim pravilnicima koji uredjuju upravo oblast strucnog usavrsavanja nastavnika i kao sto rekoh na pocetku iznosis ciste neistine i molim te da se dobro upoznas sa odredjenom temom, pa onda da iznosis komentare.

          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: +1 (from 1 vote)
          • nikola says:

            Dragi Saša, hvala na vašem gledištu.

            Druga šansa je program obrazovanja odraslih. Citat sa sajta skupštine(04.06.2013.): “Po prvi put u Srbiji usvojen je i Predlog zakona o obrazovanju odraslih, koji uređuje oblast obrazovanja odraslih u kontekstu celoživotnog učenja i, po prvi put, reguliše neformalno obrazovanje. ” Dakle Zakon o obrazovanju odraslih uređuje oblast obrazovanja odraslih u kontekstu celoživotnog učenja. Program “Druga šansa” je program “osnovnog obrazovanja odraslih” koji reguliše Zakon o obrazovanju odraslih.

            Celoživotno obrazovanje nije samo “Program stručnog usavršavanja zaposlenih u obrazovanju.” Oblast jeste mnogo šira. Program “Druga šansa” reguliše zakon o obrazovanju odraslih koji se bavi i celoživotnim obrazovanjem. Slažem se da program celoživotnog učenja ne bi trebao da ima nikakve veze sa programom Druga šansa, ali kao što vidite iz priloženog u Srbiji ima. To možete pročitati i u zakonu: http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/lat/pdf/zakoni/2013/2230-13Lat.pdf

            Neki od problemi zakona o celoživotnom obrazovanju su:

            – usvojen je pod pritiskom pristupa EU zakon koji je preveden od strane jedne od zemalja članica, bez razmatranja realnih potreba i stanja u Srbiji
            – nosioci promena u ovom zakonu su srednje škole(?!)
            – obrazovanje odraslih je tržišna kategorija, što se u zakonu nigde ne spominje

            više o problemima novog zakona možete pročitati u kritici stručne javnosti:
            http://www.mc.rs/upload/documents/saopstenja_izvestaji/2011/20_05_2011_Udruzenje_institucija_za_obrazovanje_odraslih.pdf

            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
            VA:F [1.9.22_1171]
            Rating: 0 (from 0 votes)
        • Sasa Popovic says:

          Iz prve ruke, druga sansa je projekat koji je zaziveo iskljucivo zbog toga sto je finansiran iz mislim nemackih fondova. U prvim godinama obuhvata iskljucivo zavrsetak osnovnog obrazovanja za magrinalizovane grupe. Dakle daje drugu sansu onima koji nisu na vreme zavrsili skolu. Nekada se to radilo u vecernjim skolama (Paja i Jare u kamiondzijama), to je to i nista vise. Iako pise da je program u kontekstu celozivotnog obrazovanj, i ti i ja znamo da to nema veze s mozgom. Celozivotno ucenje je kao sto rekoh definisano za zaposlene u obrazovanju kroz zvanicne programe stalnog strucnog usavrsavanja. U Srbiji postoji 12 regionslnih centara za Profesionalni raznoj zaposlenih u obrazovanju. To je celozivotno ucenje definisano Zakonom o osnovama sistema obrazovanja. Znam da i lekari imaju obavezu da se stalno usavrsavaju i to je naravno definisano zakonom iz oblasti zdravstva. Stvar o kojoj ti pricas je nesto potpuno razlicito, a to je da svako samoinicijativno treba da se usavrsava u poslu kojim se bavi ili priprema za buduce poslove i da to bude sistemski regulisano (pri tom da ti ljudi ne rade drzavne poslove). Tako nesto je utopija i neso sto ni jedan zakon o obrazovanju ne definise niti moze jer postoji bezbroj zanimanja, nrka se gase, a neka se stvaraju. Takvo sistemsko resenje neces naci nigde u svetu jer je to svuda ostavljeno da bude inividualno pitanje pojedinca. Na kraju svi smo razliciti i ako neko ne zeli da se usavrsava, stalno uci i zadovoljan je onime sto zna sistem je tu nemocan.

          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
          VA:F [1.9.22_1171]
          Rating: 0 (from 0 votes)
  9. snelle says:

    Drago mi je što su mediji preneli ovaj govor, kao i što je našao svoje mesto na ovako uglednoj veb stranici. Obično se ovako značajne stvari nalaze na marginama svih medija (ako ih uopšte i pomenu).

    Možda se mnogima to ne dopada, ali Profesorka (po meni, ona zaslužuje da naziv njene profesije bude napisan velikim slovom) je pogodila tačno u cilj i podigla prašinu oko teme, za koju mislim da danas treba da bude najvažnija u našem društvu. Nadam se da će ti mladi ljudi poslušati njene reči, za dobro svih nas. Ako oni ne budu posvećeni svojoj profesiji i budu otišli iz ove zemlje, teško da ćemo imati ikakve šanse.

    Možemo mi učiti decu mnogim praktičnim veštinama i to je lepo, ali to nije dovoljno. Naša zemlja se poslednjih godina jezivo poseljačila, i biće potreban ogroman trud velikog broja Učitelja, da iz te situacije izađemo.

    Dovoljno je samo se malo osvrnuti oko sebe:
    – “Farma”, “Veliki brat”, i slične “*******” (ne mogu ni da nađem dovoljno groznu reč) ne da nisu ignorisane i osuđene, nego se naveliko promovišu i gleda ih ogroman broj ljudi, a “ugledne” televizije se takmiče prikazujući rejting njihove gledanosti.
    – Obrazovni programi (za odrasle) se na državnoj televiziji emituju retko i uglavom u radno vreme, a u udarnim terminima, nekoliko puta nedeljno, prikazuje se strani fudbal (čiji se prenos plaća našim novcem!), i kladionice cvetaju.
    – Naš premijer se slika sa ljudima iz Microsofta i govori o kupovini njihovih proizvoda, umesto da se u vreme ovakve krize zalaže za uvođenje besplatnog Linuxa u sve državne ustanove (Da li je Berlin siromašniji od nas kad je prešao na Linux?!)…

    Nisam ove primere navela da bih prozivala nekog od ljudi, odgovornih za te priče (takvih primera ima na hiljade), već da bih ilustrovala koliko je stanje žalosno, a ono je najpre posledica lošeg obrazovanja i neznanja. Nedavni slučaj oko male mature, samo je vrh tog ledenog brega.

    Unižavajući obrazovanje, unižavajući važnost posla Učitelja i njihove misije i proglašavajući to za elitizam, negirajući potrebu za visokim obrazovanjem i učeći decu isključivo praktičnim veštinama, samo ubacujemo zrnca te nove, sveže snage u more truleži… (nemam nikakve veze sa prosvetom i moj pogled, je pogled sa strane).

    Lepo bi bilo da počne i više da se piše o toj temi. Daleko od toga da očekujem da neke progresivne snage počnu organizovano da izražavaju protest protiv gluposti, neznanja, šunda, kiča,… (ipak smo mnogo “zaglibili”), ali se nadam da i među novinarima ima bar jedan broj onih, koje su nadahnuli i obrazovali veliki profesori i da će se oni svojski potruditi da svojim delovanjem pomognu novim, mladim Učiteljima i tako i svoju profesiju dignu iz blata, u kome se ona sada nalazi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +5 (from 5 votes)
  10. Sanja says:

    Nažalost u fakultetskim skriptama u oblasti programiranja nalazim greške tipa “mi bi smo”, “vi bi ste”, o nepravilnoj upotrebi zareza, crtica i sl. da ne govorim. Te skripte pišu profesori (doktori nauka) i asistenti (studenti doktorskih studija). Reč je o uglednom državnom univerzitetu.
    I šta sada reći na to. Da oblast studija opravdava nepismenost, to je njihova poruka, tako onda ispada..zar ne?
    Pri tome baš nađoh te greške kod onih o kojima imam veoma lepo mišljenje što se tiče njihovog rada sa studentima i opšte kulture, toliko da mi je sada žao što sam ovo napisala..
    Ali eto, mislim se, u čemu je problem onda..da li sveopšte ubrzanje i trka za novcem, kao i činjenica da su neki od tih poslova u IT-u veoma naporni, dovodi do toga da zaboravljamo neke stvari koje smo znali u osnovnoj školi i da pri tome ne osećamo grižu savesti?

    Pri tome, imam iskustva i sa sredinom iz koje dolazi profesorka Rajna. Dosta profesora tamo zastupa taj isti “elitistički stav”. Opravdano ili ne, teško je reći, a mislim da to nije ni bitno za ovu priču. Ipak nisam postala profesorka, već sam to napustila i postala “neki menadžer”. Lepo zvuči a ništa konkretno ne znači, pa sam odlučila da nastavim studije u oblasti u kojoj bi trebalo da bude posla. Ali, ovaj govor mi se svideo, i poslala sam ga drugaricama koje rade u prosveti. Realno, ako znate nekog ko je prosvetni radnik onda vam je jasno zašto. Zato što im je ovakva motivacija potrebna, ako već nemaju materijalnu satisfakciju i adekvatne uslove rada.

    Nisam se osetila prozvanom, ali da sam kojim slučajem taj neki nepismeni menadžer, da imam platu tri puta veću od profesora u školi, da nemam vremena za svoje dete i da sam samo pred kraj godine bila u školi da bih mu “sredila” ocene i “malo zapretila” tim profesorima (veoma česta situacija u školama danas), e onda bi me bilo sramota. I onda bih se bunila protiv tog zamislite elitizma..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.2/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  11. zubarica says:

    Osim onoga što piše na mom blogu (hvala na pominjanju 🙂 ), da kažem još jednu reč.
    U doba Jure, kad sam ja išla u srednju školu i studirala – učeni smo baš ovako kako reče gđa profesor. Mislim da je 90% mojih profesora imalo otprilike takav stav.

    To je bilo stvarno davno, jer nešto od pre 25 i 35 godina danas jeste praistorija :). Htedoh reći – ja ne umem drugačije da mislim, osim tako kako je ona rekla. Sve negativne reakcije na ovu temu su za mene – ne iznenađenje, nego više znak koji pokazuje gde smo onda bili, a gde sada jesmo…

    Hvala na tekstu i pozdrav svima :).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.3/5 (6 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  12. My 2 cents na ovu temu…
    http://peckopivo.com/2013/07/o-profesorima-a-u-stvari-o-promenama/

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  13. Sasa Popovic says:

    Najveca greska profesorke Rajne, je to sto je nespretno ispustila da definise kada prica o profesijama,a kada o pozivima. Biti profesor, lekar, sudija, policajac ili vojnik je poziv u svim normalnim zemljama, tako bi trebalo da bude i u Srbiji, ali za dobar deo nastavnika to ovde nije slucaj. Zaista ne zelim da ulazim u tumecenje ko je kriv sto se je jedan plemeniti uciteljski i nastavnicki (profesorski) poziv degradirao do toga da se tretira kao bilo koja manje ili vise bitna profesija koja sisa drzavna jasla, znam samo da bez dobre prosvete ova zemlja nema nikakvu perspektivu.
    Da se tekst govora nije pojavio online, nista od svega ovoga ne bi bilo, a tu dolazimo do dela „uticajne“ online srpske elite koja je pandan predsednicima skupstina stanara iz ’60 i ’70 godina, egocentricne „elite“ koja se pronasla prozvanom, jer tamo neko kaze da ce tamo neki profesori sutra biti elita srpskog drustva. Ovde je ocigledno nerazumevanje osnovnih drustvenih odnosa i koncepta organizacije moderne drzave. Ocigledno je i nerazumevanje razlike izmedju internog i javnog obracanja. Ocigledno je da nikada nisu culi ni procitali ni jedan govor sa promocije klase nekog od prestiznih fakulteta. Ocigledno je da je mnogo toga sto „elita“ ne razume i zaista se pitam kakva bi reakcija bila na tekst motivacionog govora sa promocije nove klase potporucnika Vojske Srbije.
    Dajem kompletnu podrsku profesorki i svaka ti cast Varagicu na ovom tekstu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  14. Etika je prvenstveno teorija pravde a ne vrijednosti. Etika se bavi pitanjem: kad je upotreba fizičke sile protiv drugog čovjeka opravdana a kad nije. Postoji više etičkih teorija i svaka od njih koristi neki univerzalni princip, kriterijum, koji, ako ga određeno ljudsko djelovanje zadovoljava, onda je to djelovanje opravdano, a upotreba sile protiv čovjeka koji djeluje u okviru opravdanog je neopravdana.

    Vrijednost, s druge strane, se određuje u okviru ljudskog djelovanja koje je etički opravdano. Tako, parimjer, iako neko može da proda ukradeni televizor, mi ne kažemo da taj kradljivac vrši vrednu uslugu drugima. To ne kažemo zato što je njegovo djelovanje izvan okvira opravdanog djelovanja.

    Što se tiče određivanja vrijednosti u okviru opravdanog ljudskog djelovanja, postoje dvije osnovne grupe teorija: teorije objektivne vrijednosti i teorije subjektivne vrijednosti. Ovdje je moj osvrt na dati govor u kontekstu određivanja vrijednosti opravdanog ljudskog djelovanja: http://predragrajsic.blogspot.ca/2013/07/profesorka-dragicevic-leksikolog-u.html

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  15. znaèi u osnovi hoæeš da ih laže? šalim se. Elem, za taj govor uvek su prepirke, uvek ali uvek se nekome ne svidi tako da moj savet nikako nemoj da pokušavas da udovoljiš nekome od uèenika osim sebi. seti se neke njene izvale, ubaci to u neku reèenicu, nemoj da se rasplaèete tamo skroz. Ja na svojoj maturi kada sam držao govor završio sam reèenicom tipa – neæu vam reæi hvala, jednog dana æete videti mene ili nekog od ovih ljudi na ulici, videæete našu zahvalnost u tome što smo postali ljudi. ne seæam se taèno vino je radilo. E to, nemoj da piješ pre govora nikako eto, ako postoji još neki naèin da pomognem, javi, tu sam, pravim roštilj sa mcrule-tom na forumu p.s. tebe je izabrala da držiš govor… misliš da je to uradila misleæi kako æeš je razoèarati?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. Profesorka Rajna je REKLA SVE za one koji znaju da citaju!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 1 vote)

Komentari su zatvoreni.