fbpx

3 razloga zašto PayPal nije naročito važan za razvoj e-trgovine u Srbiji

Poslednjih nekoliko godina, a naročito u poslednjih nekoliko meseci sa razlogom se intenzivira priča o sređivanju načina plaćanja/naplate preko Interneta, što je kulminiralo na nedavnoj javnoj raspravi  (pogledati i linkove do ostalih tekstova u linkovanom članku) na temu izmena Zakona o deviznom poslovanju. Kako to ovde obično biva, radi se o kozmetičkim izmenama koje ne rešavaju osnovne probleme olakšavanja izvoznog poslovanja, iako svi političari viču u glas kako su im potrebni i izvoz i investicije…

Ukratko, dok se ne desi značajno pojednostavljenje procedura izvoza, naročito na nivou izvoznih procedura finansijskih transakcija, Srbija se neće brzo razvijati u pravcu izvoza sopstvenih proizvoa i usluga.

Pored Zakona o deviznom poslovanju, još je važnije promeniti Zakon o platnom prometu, koji treba da uvede i zvanično/formalno posrednike u sistemima elektronskog plaćanja, tzv. e-wallet sisteme, od kojih je jedan i čuveni PayPal. Naravno, banke su najveći protivnici uvođenja konkurencije na njihovo tržište, ako to ikako mogu da spreče, i naravno drugi još veći protivnik jeste neznanje nadležnih, koje naročito počiva u NBS (i u prethodnoj i u sadašnjoj garnituri).

Razvoj E-trgovine nema nikakve veze sa računima pojedinaca u inostranstvu, poreski zakoni imaju!

Razlog zbog čega se neće desiti da Vlast dozvoli primanje bilo kakvih para na račune fizičkih lica preko nekog sistema plaćanja/naplate kao što je PayPal, ili da pojedinci zakonski legalno mogu da otvaraju račune u inostranstvu, leži u činjenici da je potrebna ozbiljna reforma poreskog sistema (koji trenutno predstavlja Frankenštajn-varijaciju poreskog sistema iz SFRJ), za koju ja nisam čuo da neko u sadašnjoj Vlasti pominje na bilo koji način.

Sve dok država ne može jednostavnije da prati primanja pojedinaca, odnosno da jednostavnije naplaćuje poreze od pojedinaca, do tada će postojati veliki problemi sa “sivom” ekonomijom, i problemi sa “vađenjem keša” i plaćanjem pojedinaca od strane kompanija (legalno, minimalno je 24-26% trošak plaćanja pojedinca od strane kopanije). Ako bi u ovom momentu država dozvolila naplatu pojedinaca preko nekog sistema gde je trošak takve transakcije ispod 20%, to bi automatski značilo da će taj sistem naplate postati kanal za “pranje keša”. Slično važi i za račune pojedinaca u inostranstvu.

Sa druge strane, PayPal će se verovatno uskoro pojaviti u Srbiji, ali na taj način što će se moći plaćati preko tog sistema, a kompanije će moći da naplaćuju svoje usluge preko istog sistema.

3 glavna razloga zašto je priča o PayPal-u preduvana

Pre pomenute top liste, da napomenem da je “halabuka” oko PayPal-a u određenim segmentima veoma dobra jer već duže vreme podstiče Državu da nešto po pitanju razvoja e-trgovine konkretno i uradi. Sa druge strane, PayPal predstavlja potrebnu veoma malog segmenta aktuelnih Internet korisnika.

  1. Prema grubim procenama (poznatim autoru teksta), samo do oko 5 odsto aktuelnih Internet korisnika u Srbiji bi mogao da ima realne koristi od uvođenja PayPal-a (ovim korisnicima je ovaj sistem plaćanja važan, pa su zato toliko glasni, što je generalno dobro) – oni koji trguju preko E-bay aukcija, oni koji plaćaju proizvode i usluge u inostranstvu koje se najlakše plaćaju putem ovog sistema, oni koji žele da naplaćuju svoje proizvode i usluge u privrednim granama u svetu gde se najlakše to naplaćuje preko ovog sistema. Postavlja se pitanje šta je sa onih preostalih 95 odsto?
  2. U poslednjih godinu dana oko 70 odsto svih online naplata se ostvaruje plaćanjem putem poštanskih uplatnica, iako postoje i druge opcije plaćanja, uključujući i platne kartice. Ovako visok procenat naplate preko Pošte u osnovi ima veoma veliki procenat osoba koje u Srbiji ne koriste bankarski sistem za bilo kakva plaćanja. PayPal neće uticati na pad korišćenja poštanskih uplatnica u online naplati, jer se ovaj sistem vezuje za sigurnije korišćenje platnih kartica (osnova uspeha PayPal-a u svetu jeste građenje sigurne naplate putem kartica sa ovim sistemom kao posrednikom).
  3. Izmene Zakona o platnom prometu su naročito važne ne zbog PayPal-a, već zbog pojave drugih e-wallet sistema koji imaju mnogo veće šanse da postanu dominantan sistem online naplate u Srbiji. Oni sistemi naplate koji u sebi podrazumevaju i upotrebu tzv. anonimnih sistema plaćanja (kao što je i gotovina anoniman sistem plaćanja – ne ostavlja trag transakciji) preuzeće određeni (nadam se veći) procenat ovih “poštanskih uplatnica”, i takvi sistemi će zavladati online naplatom u Srbiji.

Biće uskoro dosta e-wallet sistema plaćanja/naplate, a za sada se može videti da na ovom planu imaju najveću šansu u Srbiji sistem plaćanja “Platindo” koji će uvesti Limundo.com (prednost zbog velike baze postojećih korisnika), a šanse imaju i sistem plaćanja Kiwi (dominantan ruski sistem online naplate ima šansu ako dobro urade promociju ovog sistema); i dalje šanse ima i Qvoucher, ali uz određene promene poslovne politike i sistema promocije.

Već se duže vreme priča i o tome da će se još dve ili tri banke pridružiti mogućnosti online naplate platnim karticama, što bi značilo da ako prođu kako treba pomenuti Zakoni (naročito onaj o platnom prometu), u ovo vreme sledeće godine živećemo u potpuno drugačijoj Srbiji sa aspekta razvoja e-trgovine. Ako…!

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 6.5/10 (46 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +4 (from 28 votes)
3 razloga zašto PayPal nije naročito važan za razvoj e-trgovine u Srbiji, 6.5 out of 10 based on 46 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 20/10/2012, RSS

20 odgovora na 3 razloga zašto PayPal nije naročito važan za razvoj e-trgovine u Srbiji

  1. Ivan Minic says:

    Amin.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.5/5 (16 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -4 (from 14 votes)
  2. Alen says:

    Zivim u BiH. Muvam se online tek neko vrijeme, vise iz “hobija” nego poslovno. Kad nam je dosao PayPal, tek tad sam potrazio i pronasao neki posao “preko bare”. Vecina “obicnih, offline” ljudi, s nase strane, ne razmislja o mogucnosti da ponudi neko svoje odredjeno znanje i iskustvo vani jer je PayPal sinonim za poslovanje. Greska, ali takvih je vecina. Osim toga, prilicno neozbiljno zvucis poslodavcu iz Hjustona dok mu objasnjavas zasto ti ne moze platiti via PayPal. PayPal jeste velika prednost kada se radi o poslovanju. Samo moje misljenje.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.7/5 (16 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +13 (from 15 votes)
  3. Ai. says:

    24-26%, 20%, 5%, 95%, 70%, …
    Odakle bash ovi brojevi, koji su izvori ovih infomacija?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.6/5 (7 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 4 votes)
  4. Boze mili, koja gomila tendencioznih gluposti!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.5/5 (19 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +5 (from 15 votes)
  5. Predpostavimo da bi se u Srbiji obavljao promet-naplata od 300 000,- eura dnevno na ovaj nacin. Siromasna srbija bi dosla o 20% te sume na ime PDV-a.. Tacnije dnevno o 60 000,- eura. Dalje od preostalih 240 000,- hiljada predpostavimo da bi samo 5% trebalo da plati na kraju godine porez na dobit. To bi predpostavimo bilo dnevno sledecih 13 000,-eura. Da tu grubo podvucemo crtu mada drzava ima jos gubitaka ali … Dnevno bi drzava gubila 73 000,- eura puta 365 dana je na godisnjem nivou cifra 26 645 000,-eura. Ova siromasna drzava se zbog tog novca BUNI. Predpostavite samo u Vasem regionu sta bi se za godinu dana moglo izgraditi i investirati od tog novca recimo u zdravstvu, skolstvu, putnoj mrezi … dalje nabrajanje ostavljam ekonomistima. Zelim da skrenem paznju da u principu gubimo svi a dobijaju samo onih 5% koji se spominju u ovom tekstu.
    Ovo je jedan od glavnih razloga zasto se drzava brani. Ima medjutim i nesto mnogo gore u poreskom sistemu a to je promet na crno. Tu prednjace privatnici koji na taj nacin mnogo mnogo vise ostecuju Srbiju. To je vec sistemsko pitanje a za to nisam expert. Ostavimo to da drzavni aparat resi kako to zna i ume.
    Da ja nisam protiv uvodjenja PayPal govori cinjenica da se i ta kontrola prometa posrednika moze kontrolisati. Kako sigurno pitate. Odgovor mozete da date i Vi koji ste najglasniji za uvodjenje PayPal-a u Srbiji.
    Ameri su nasli sistem kako da naplate svoju uslugu a mi treba da pronadjemo sistem kontrole te naplate i idemo u svet. Postajemo deo sistema legalnog pranja novca.
    Mozda ja nesto najbolje i nerazumem u ovoj prici ali dok me neko od glasnogovornika ubedi u suprotno znam da sam pakleno upravu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.0/5 (6 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -8 (from 8 votes)
  6. Nisam komentarisao odakle koji procenti, jer to nije u vezi sa samim tekstom, a uzelo bi dosta prostora. Postoje dva procenta koje treba da ukratko prokomentarišem (ostali procenti su navedeni iz prakse poslovanja, a ako ne znate cifre iz te oblasti naravno da možete pričati kako je ovaj tekst gomila gluposti, jer donosite zaključke o oblastima koje ne poznajete kako funkcionišu).

    70 odsto plaćanja poštanskim uplatnicama je podatak iz neobjavljenog istraživanja Min. trgovine iz prethodne godine (Sloba Marković je imao uvid u to istraživanje), koje nije objavljeno jer u Min. nije odgovaralo to što je samo istraživanje potvrdilo dosta pretpostavki iz proteklog perioda (koje su do tada bile pretpostavke), za koje su oni tvrdili da sve znaju, pa da nisu dobili ništa novo od podataka. Ovi podaci su dodatno potvrđeni na određenom broju sajtova koji imaju više hiljada prodaja mesečno krajnjim korisnicima iz različitih ciljnih grupa.

    Procenat od 5 odsto online populacije koja ima direktan interes uvođenja PayPal sistema nalazi se u kategorijamakoje sam opisao u tekstu, i ne znam šta je tu sporno da je njima stvarno najvažnija star e-trgovine u Srbiji PayPal, ali ne i ostalim korisnicima. Postoje procene od strane nekoliko osoba, ali i organizacija da u Srbiji ima nekoliko hiljada firmi (malih i većih) kojima bi veoma trebalo uvođenje PayPala, procena je da postoji između 70.000 i 100.000 free-lancera u Srbiji (samo u NS je procena da postoji njih 10.000-15.000), i još toliko osoba se procenjuje da bi mogli imati koristi kao pojedinci od internacionalnih aukcijskih sajtova kao što je PayPal. Taj broj oko 150.000 predstavlja otprilike pet odsto aktivnih korisnika Interneta (3 miliona).

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (12 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 13 votes)
    • Ai. says:

      Ukoliko je glavna tvrdnja teksta da servis nije neophodan jer je potreban malom broju ljudi, onda su izvori brojki, kao i njihova relevantnost, kljuchni.

      Prvi deo objashnjenja za 70% je dobar, mada nema podataka kada je istrazzivanje radjeno, shta je bio predmet, koji je bio uzorak, koji broj gradjana i koja terotorija je pokrivena, itd. Ali drugi deo opet nema veliku vrednost: “Ovi podaci su dodatno potvrđeni na određenom broju sajtova koji imaju više hiljada prodaja mesečno krajnjim korisnicima iz različitih ciljnih grupa.” Na kojim sajtovima, koliko je “vishe hiljada”, shta oni prodaju, koje su ciljne grupe, koji vremenski period je posmatran?

      “Procenat od 5 odsto online populacije koja ima direktan interes uvođenja PayPal sistema nalazi se u kategorijamakoje sam opisao u tekstu, i ne znam šta je tu sporno (…)”
      U tekstu je navedeno da je Paypal potreban ljudima koji trguju preko E-baya, onima koji zzele da placaju proizovde i usluge iz inostranstva, i onima koj zzele da prodaju svoje proizovde i usluge u inostranstvu. Zashto ne mozzemo da pretpostavimo da bi 100% stanovnika Srbije zzelelo to da radi, kada bi imalo mogucnost? Radi se o kupcima i prodavcima, ne vidim da postoji josh neka kategorija prilikom razmena usluga i dobara.

      “Postoje procene od strane nekoliko osoba, ali i organizacija”
      Koje su to osobe i organizacije, kako su one doshle do tih podataka?

      I josh jedna stvar: komentar “ostali procenti su navedeni iz prakse poslovanja, a ako ne znate cifre iz te oblasti naravno da možete pričati kako je ovaj tekst gomila gluposti, jer donosite zaključke o oblastima koje ne poznajete kako funkcionišu” ne doprinosi pojashnjenju. Post sam dozzivela kao pokushaj da se objasne stvari koje ljudi ne poznaju. To podrazumeva da da chitaoci ne znaju “cifre” i ne znaju “kako funkcionišu” te oblasti. Argumentacija “neke osobe, neke organizacije”, bez vishe detalja se svode na “moja rech ‘protiv’ tvoje”, i ne dobijamo nikakav pravi zakljuchak.

      A “24-26%, 20%, 95%” i dalje vise negde u vazduhu.

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 4.4/5 (7 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: +2 (from 2 votes)
  7. Dve stvari, koje, bez ljutnje, nema lose namere sa moje strane, a koje nikako ovde da se “prime” u glavama su:

    1. PayPal je vrlo bitan i znacajan, aplikativan i cost-effective za mnogo vise od 5% korisnika Interneta u Srbiji. Pogledaj samo http://geizhals.at/746349, koliki broj firmi nudi PayPal kao opciju placanja. I uvek ce ljudi, ako imaju manje poverenje u firme koje mozda nude “previse dobre” cene onda koristiti PayPal, jer PayPal sistem je na strani kupca. Na ovaj nacin se rusi kartelsko i monopolsko ponasanje.

    2. e-Waleet i ostale gluposti, to izgleda jos samo kod nas neku paznju privlaci. Ceo svet prica o mobile wallet i NFC mobile servisima (Isis, Google Wallet, MC i Visa pilot projekti), koji su NEZAMISLIVI bez podrske i ucesca banaka, samo ovde neki hibridi od voucera i ostalih polu-resenja imaju vec godinama prostor i besplatan marketing. Resenje nije da se izbegavaju banke u Srbiji, vec da banke rade i nude ono sto nude u svojim maticnim zemljama, a to su online banking e-commerce resenja, kao sto je eps u Austriji, sofort u Nemackoj, MyBank u Italiji, znaci, sve strane banke, ukljucujuci i one iz Francuske i Svajcarske, osim grckih, imaju e-payment resenje!!!!!

    Mnogo se ovde otkrivaju rupe u saksijama, umesto da se pogledamo u oci i kazemo istinu – banke nece da nude e-payment resenja svojim korisnicima i time direktno uticu na nestabilnost i zaostalost e-trgovine u Srbiji. A da bi se stvari jos malo prikrile, da se Vlasi ne dosete, hajde da pricamo da smo protiv PayPal-a, pa da nas u bankama napadaju zbog te sitnice, umesto da nas ljudi razotkriju da necemo da nudimo uslugu koju nudimo u svojim maticnim drzavama.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.8/5 (13 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +10 (from 12 votes)
  8. Oli says:

    Ima tu dosta istine ali hteo bih da napomenem da i kad se uvede paypal proći će još neko vreme dok može da se isplaćuje novac sa paypala na račun u banci u Srbiji. A procesuiranje kreditnih kartica preko naših banaka je veoma skupo i mogli bi da ga priušte samo najveće firme… sad internet poslovanje u Srbiji je šira tema od paypala pa ne bih sad da učazim u tu priču i da skrećem temu.. U svakom slučaju Paypal je još jedna od neiskorišćenih razvojnih šansi za Srbiju

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 1 vote)
  9. Što se tiče ostalih sistema plaćanja koja se pominju u tekstu, radi se o mojim pretpostavkama za koje ćemo videti da li su tačne u narednih godinu, dve.

    Važno je da prihvatite činjenicu da onima kojima jeste važan PayPal – to je sasvim OK, ali to nije slučaj sa svim činiocima e-trgovine u Srbiji.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (8 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: -2 (from 8 votes)
    • Ai. says:

      “Važno je da prihvatite činjenicu”

      Kako je ovo chudna konstrukcija. ;]

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 3.0/5 (2 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: +2 (from 4 votes)
  10. Sasa says:

    Pranje novca elektronskim putem? Kamo srece da sve ide elektronski, mnogo se lako racuna i odbija porez.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +5 (from 5 votes)
  11. Смешна је тврдња да људима у Србији није потребан PayPal а да им треба неки Qvoucher иза кога стоји фирма Lanus.

    За неупућене, Lanus је оснивач фирме Apex solution technology која је на скандалозном тендеру (са једним запосленим и оснивачким капиталом од 500 евра) победила Siemens и Asseco.

    Из тога је касније настао озлоглашени BusPlus.

    Да ли ми се чини или се ви професоре Варагићу залажете да монопол над системима е-плаћања у Србији и даље имају домаћи тајкуни и политичари?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.5/5 (16 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +13 (from 17 votes)
  12. Procenat od 5% stoji sada, kada su u pitanju ljudi kojima to realno treba često. Ovaj procenat bi sigurno porastao kad bi sama mogućnost zaživela. Ljudi su još neupućeni, neinformisani. Znam starije ljude koje je strah da u marketu plaćaju karticom, zbog predrasuda da će neko da ih tako pokrade, a kamo li nešto ovako! Ali, vereme će valjda učiniti svoje, a neka vlast uvideti da se od toga ne može pobeći! A nema ni zašto da se beži!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +6 (from 6 votes)
  13. Ognjen Knaus says:

    Paypal bi pomogao tim 5% da smanje troskove ali bi se pojavilo jos milion sajtova/manjih firmi koje bi krenule u ecommerce vode. Sa smesnik kapitalom bi svako mogao da otvori online shop bez 10000 eur ems-u.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  14. kako srece da ga uvedu kod nas mnogo lakse bi bilo svima

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  15. Gordan says:

    O paypal sistemu govore već skoro 2 godine ( ako se ne varam) i nikako da ga uvedu ,Ne verujem da će ga uvesti ni 2013 godine,eto…živi bili pa videli.Imam osećaj ( moje mišljenje je ) da neko iz vlasti namerno zadržava dolazak ovog sistema kod nas ,možda zbog Western union-a( Ja ično voleo bih kada bi se uveo paypal sistem u Srbiji, inače koristim Skril bivši moneybookers
    Gospodine Vragiću nisam znao da u NS toliko ima free lancera 10.000-15.000, ostao sam iznenađen ?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. Petar Zver says:

    Cuo sam da je Dragan Varagic respektabilno ime na domacem web-u, no nakon ovakvog teksta ne znam sta da kazem, a da ostanem u granicama pristojnog.
    Sasvim slucajno sam u onih 5% kojima je Paypal (I ostalo elektronski procesori!) potreban za normalno poslovanje, ali to nije bitno.

    Ovaj tekst sugerise da bi ostalih 95% gradjana Srbije trebalo i da ostane u digitalnom mraka sto se sredstava placanja tice, te u najboljem slucaju da koriste usluge Western Uniona, s kojim Repulika Srbija izgleda ima odlicne relacije.
    Nisam tako dobar s postotcima kao gospodin Varagic, ali nemali novac udje u Republiku Srbije kroz WU od strane srpske dijaspore, pa kad se uzme u obzir abnormalan fee koji WU uzima, onda je sasvim razumljivo zbog cega je sistem elektronskog prenosa novca u Srbiji jos u uvek na samom dnu.

    Pa i kad se pogleda spisak zemalja koje jos uvek nemaju Paypal onda zaista treba staviti prst na celo.

    Zakljucujem da sama pojava Paypal-a u Srbiji i nije toliko bitna, koliko ovaj tekst afirmise liniju kojoj odgovara da se gradjane Srbije drze u elektronskom mraku.

    S postovanjem,
    Petar Zver

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  17. Agencija says:

    Da su Srpske banke bile napredne i pametne davno bi sami napravili pandam-kopiju paypala i omogućili istu uslugu korišćenja i plaćanja.

    Digitalna agenda nema uticaj na političku volju. Država se izgovara kao na zakon a ustvari min. finansije štite banke, a NBS kao šta će nam to i tako u krug…

    Samo da napomenem uvodjenjem paypala državu to neće spasiti a ni preduzetnike a ni etrgovce, dalje ima 100 development it firmi koje rade za inostranstvo tržište a ti imaju račune u inostranstvu otvorene, pa nisu ludi da ovoj državi nešto daju.

    Samo da napomenem u Slovačkoj održavam više od 20 eshopova u proseku 95% PRODAJA sve ide pouzećem. Drugi siguran način za njih je prevod na račun ili kod nas KILL UPLATNICA . Slovaci se boje dati karticu ili kucati je negde na eshopovima ili preko paypala.
    .
    To će biti isti problem i u Srbiji ako krene nekakva etrgovina. Niko neće plaćati kreditnim ili debitnim karticama jer kod nas nikome ne može verovati svi FRAUDERI drže eshopove samo tako će naći šemu.
    Nemojmo misliti ako nas 1000 geekova kupuje po inostranstvu i plaća karticom na internetu da će to raditi 7,8 miliona gradjana.

    Svaka banka mora nuditi online plaćanje terminal besplatno svakome fizičkim licima. Banke s malima fizičkim licem ni ne razgovaraju.
    Znači PAYPAL nije spas za nikoga. Je sredstvo ako te banke zezaju za terminal naplacivanja karticama ti besplatno se odlučiš i staviš PAYPAL.

    PAYPAL ne pravi rast ekonomije. To je usluga plaćanja kao i sve druge. Treba dizati standard gradjana i suzbiti crnu ekonomiju.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  18. …a standard gradjana se podize na nacin da ja kao obican gradjanin s mogucnoscu primanja i slanja novca online putem mogu da se snadjem ako imalo imam mozga u glavi,a da se ne pomerim iz moje gajbe..,sto i radim vec neko vreme:-)

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.