fbpx

Online mediji 2015.: Kako doći u top 10 portala vesti?

U poslednjih nekoliko dana na vebu se moglo pročitati neverovatna količina (za ovdašnje uslove) pametnih razmišljanja o tome kako se danas kreiraju online mediji, nego što je to bio slučaj u poslednjih nekoliko godina.

Dejan Restak (ex direktor sajta B92) je na svom FB nalogu pokrenuo diskusije na temu potrebnih sredstava za kreiranje posećenog online medija, koju su preneli  Dušan Mašić (BBC) i Petar Vojinović (Tangosix), koje su prouzrokovale veliki broj komentara osoba koje imaju šta da relevantno kažu na ovu temu.

Negde u slično vreme, Nebojša Radović je na svom blogu objavio odličan tekst “Mediji moraju bolje”, koji kroz “pogled sa strane” (Nebojša je duže vreme u SAD) objektivno ocenjuje situaciju sa online medijima u Srbiji, i zaključuje da se kukanjem ništa ne postiže, da situacija kod nas nije mnogo različita i u drugim državama, već da je potrebno aktivirati se i raditi da bi se situacija poboljšala.

Neophodne diskusije na temu medijskog biznisa

Problem sa kompletnim prostorom bivše Jugoslavije je što trenutno praktično ne postoji mesto na internetu gde se mogu pročitati relevantne informacije o aktuelnim dešavanjima i trendovima u vezi sa medijskim (e)biznisom. Sa druge strane, veliki broj novinara “mudruje” na teme medijskog biznisa, iako možda jednocifren broj njih realno shvata probleme medijskog biznisa i njihovu (ne)povezanost sa novinarskim poslom.

Upravo iz ovih razloga je važno pokretanje što više relevantnih diskusija na temu (online) medijskog biznisa, jer se na ovaj način dugoročno posmatrano pokreću dobre inicijative za kreiranje/unapređenje (online) medija, što će u narednim godinama biti veoma važan zadatak.

Preporuka je da pre čitanja ovog teksta u nastavku, pročitate moj prethodni tekst na temu stanja online medija danas.

Koliki je trošak kreiranja posećenog online medija u Srbiji?

Izdvojio bih određene zaključke iz pomenutih diskusija (uz izbegavanje “lamentiranja nad našom sudbinom”):

  • Ako postoji neko ko želi da investira u razvoj posećenog online medija danas – pomenute diskusije, moj pomenuti prethodni članak, ali i jednostavno praćenje najposećenijih sajtova preko Gemius Audience servisa, govore da živimo u vreme u kojem je pod određenim okolnostima moguće prilično jednostavno povećati posećenost sajta vesti da bi se došlo u kategoriju najposećenijih sajtova. Ta “jednostavnost” se postiže određenim ulaganjem u online oglašavanje.
  • Ako se posmatra samo malo detaljnije, aktuelni recepti senzacionalističkih vesti, nedovoljno novinarskog zanata, dobre veštine korišćenja društvenih medija za distribuciju vesti, uz odgovarajuće budžete za oglašavanje danas mogu da donesu priličnu vidljivost medija.
  • Uređivačka politika u većini današnjih najposećenijih sajtova je skoro isključivo podređena postizanju što veće posećenosti, uz dominantnu politiku “dodvoravanja” svim aktuelnim trendovima koji imaju direktni ili indirektni uticaj na povećanje baze oglašivača. Drugačije rečeno “bez puno talasanja u pogrešnim pravcima”.
  • Portali vesti koji imaju kvalitetniju uređivačku politiku nemaju dovoljno znanja kako se kreiraju i distribuiraju vesti u današnjem okruženju društvenih medija (jedan deo medija), i/ili nemaju dovoljno budžeta/prihoda da bi značajnije (kvalitativno) uvećali svoju vidljivost (drugi deo medija). Drugim rečima, većina medija sa kvalitetnijom uređivačkom politikom ima problem u percepciji aktuelnog medijskog (e)biznisa!
  • Postoje kvalitetni kadrovi za kreiranje kvalitetnog online medija, ali ih je teško pronaći/izdvojiti/obučiti, a i to nikako ni ne može bez značajnijih ulaganja.
  • Kako su budžeti za online oglašavanje prilično ograničeni i imaju često veze sa aktuelnim političkim uticajima, u sadašnjim uslovima veoma je teško da se od oglašavanja može kreirati kvalitetan online medij koji nije veoma posećen.
  • Kreiranjem regionalnog online medija delimično se rešava problem političke zavisnosti od oglašivačkih prihoda.
  • Sve je verovatnije da razvoj crowdfunding platformi na ovom tržištu može doneti poboljšanje online medijske sfere za određeni segment online medija.

Prema procenama datim u ovim diskusijama i prema informacijama kojima raspolažem iz većeg broja veoma posećenih online medija, za funkcionisanje online infra-strukture i postojanje optimalne online redakcije, za postizanje najboljih rejtinga posećenosti u Srbiji danas potrebno je minimalno oko 300.000 EUR/godišnje. Ova suma se može smanjivati u kontekstu kreiranja medija kao što su BuzzFeed ili ViralNova, ali teško da to može da ide ispod mesečnih troškova od minimum 100.000 EUR/godišnje za dostizanje visokih rejtinga posećenosti.

Za online oglašavanje koje omogućuje visok rejting posećenosti online medija po prilično pouzdanim procenama potrebno je oko 200.000 EUR/godišnje. Ova suma eventualno može da se optimizuje za 50%, ali je veliko pitanje efekata ovakvog online oglašavanja u kontekstu povećanja posećenosti za dostizanje visokog rejtinga posećenosti online medija.

Znači, postizanje visokog rejtinga posećenosti online medija ima godišnji trošak u stotinama hiljada EUR, pa se postavlja pitanje da li se taj trošak može opravdati aktuelnom veličinom tržišta online oglašavanja od preko 20 miliona EUR, od kojih domaći online mediji godišnje imaju ispod 15 miliona EUR.

Posledice “lakog” dostizanja top 10 rejtinga news portala kod nas u 2015. g.

Kako je kod nas tržište portala vesti prilično transparentno u poslednjih nekoliko godina zbog Gemius Audience servisa, a naročito njegovog komercijalnog servisa koji omogućuje prilično precizno identifikaciju većeg broja demografskih parametara medijskih sajtova koji se nalaze u ovom servisu, svim medijima koji koriste ovaj servis dostupni su podaci o ostalim online medijima. To znači da svi ovi mediji teoretski mogu nešto da urade na poboljšanju svog rejtinga u kontekstu povećanja svog udela na tržištu online oglašavanja.

Moja je procena da će bar deset online medija koji se nalaze na ovoj listi tokom naredne godine raditi nešto ozbiljno za poboljšanje svog rejtinga, a bar još deset drugih online medija sa liste će se potruditi da dođu u narednoj godini do uslova (znanje i finansije) da urade nešto ozbiljno sa aspekta svog rejtinga. Ko će šta uraditi, to ćemo videti za godinu dana.

S druge strane, prema meni dostupnim informacijama, ali i prema procenama na osnovu svima dostupnim podacima, sledeće godine bi trebalo da se pored pomenutih online medija pojavi sigurno jednocifren, a možda i dvocifren broj novih online medija različitih vrsta koji će takođe na različite načine pokušati da ugrozi rejting postojećih online medija. Uspeće samo oni koji budu imali adekvatne budžete i znanja za tako nešto.

Iz prethodnog se može zaključiti da će sledeća godina verovatno doneti dosta turbulencija na tržištu online medija, što će neminovno dovesti do značajnog povećanja troškova za dostizanje visokog rejtinga vidljivosti online medija:

  • Aktuelni najposećeniji mediji neće “nemo stajati” i čekati da im se smanjuje rejting. I oni će krenuti da više ulažu u online oglašavanje.
  • Postavlja se pitanje koliko će postojećih online medija uspeti da naprave “pozitivan rezultat” sa aspekta povećanja vidljivosti.
  • Pitanje je kakve će rezultate postići novo-formirani online mediji.
  • Očekuje se da će 2015. g. biti još manje “potentna” sa aspekta budžeta za online oglašavanje.

Zaključak: Nije sve tako “crno” kao što na prvi pogled izgleda! Šta su mediokritetni mediji?

Mnogima cela ova priča oko online medija deluje kao “presipanje iz šupljeg u prazno”, jer u poslednjim godinama imamo samo sve više tabloidizacije a sve manje ozbiljnog novinarstva (pročitati tekst na DW – “Tabloidi u Srbiji: Ni dno nije granica“). Ova situacija će se vremenom menjati kako mediji sa ozbiljnijom uređivačkom politikom budu sve više usvajali resurse i znanja iz oblasti aktuelnog medijskog biznisa.

Sa druge strane, nedefinisana situacija sa aspekta šta to znači “dominantni” medij danas, obzirom na verovatne mogućnosti “proboja” nepoznatih medija, ali i na značajnu “eroziju” reputacije medija zbog “dominacije mediokritetnih uređivačkih politika”, dovodi do sledećih mogućnosti:

  •  U narednim godinama brending medija u kontekstu izlaska iz mediokritetnog novinarstva će postati izuzetno važan aspekt povećanja prihoda.
  • Nametanje tema mediokritetnih medijskih politika i mediokritetnog novinarstva najvećim oglašivačima, agencijama za medija planiranje i njihovim udruženjima može vremenom dovesti do značajnije preorijentacije budžeta i na medije koji nisu u mediokritetnoj sferi. Naravno, ovde je važno pratiti i ukazivati na uticaj političara/stranaka na tržište oglašavanja.
  • Znanje i finasije su ključ u poboljšanju medijskih politika, i liberalizacija modela finansiranja medija kroz inovativne poslovne modele, naročito crowdfunding dugoročno može značajno uticati na generalno poboljšanje ponude medijskih usluga na ovom tržištu.
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.6/10 (19 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +4 (from 6 votes)
Online mediji 2015.: Kako doći u top 10 portala vesti?, 4.6 out of 10 based on 19 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 21/12/2014, RSS

8 odgovora na Online mediji 2015.: Kako doći u top 10 portala vesti?

  1. Uh, kako je ovo teška tema, poslednjih nekoliko godina bavim se isključivo podizanjem portala i korigovanjem postojećih.
    Prvih deset mesta za portale u Srbiji je nedovoljno za merenje, potrebno je meriti prvih 20 jer su po riču između 10 i 20 mesta svi vrlo blizu i mogu se u nekoliko poteza naći među prvima.

    Ono što je glavni problem jeste stvarni uticaj i relevantnost u javnom mnjenju novonastalih portala.
    Jasno da SrbijaDanas potroši 200.000 evra godišnje na sponzorisane postove na Fejsbuku sve tipa “Staniji ispale sise (VIDEO)” (ovih dana su im aktuelni baš ti postovi sa Stanijom u glavnoj ulozi) i da se nađu u prvih 10
    Međutim to nije dovoljno, pitanje je koliki je “baunsrejt” na takvim tekstovima, kakva publika dolazi da ih čita, koliko se zadržava i ono što je najvažnije da li uopšte ima pojma na kojem je portalu.
    Meni je trebalo tri meseca da skapiram da postoje SrbijaDanas.com i SrbijaDanas.net i da su dijametralno suprotne političke opcije.

    Pravljenje portala je skupa stvar.
    Pravljenje relevantnog portala je ozbiljna, skupa i dugoročna stvar, plus stvar sreće.

    Ono što Gugl u svom istraživanju kaže, jeste to da će najmanje sledećih 10 godina dominaciju držati sajtovi sa idiotskim sadržajem, jednostavnim, plitkim i načinom privlačenja publike.

    Tu se vraćamo na ono što sam pričao još pre pet godina . . na medijskoj sceni vrlo brzo će postojati dve grupe, prva će biti portali koji će štancovati vesti i sranje sadržaj imati masovne posete i izbacivati hiljade informacija dnevno i postojaće ljudi, pojedinci, blogeri, tviteraši koji će svojim tumačenjem i stavovima kreirat stav javnosti.

    Praviti mas portal je dugoročno besmisleno, jer su tu karte već podeljene, a održavanje svakog novog portala tog tipa će biti preskupo za vlasnike.

    Na žalost kod nas, kao što sam već rekao, uticjani ljudi idu da jedu ćevape za džabe i organizuju idiotske akcije zarad besplatnog piva u neograničenim količinama.

    Oba stuba modernih srpskih medija u skladu sa društvom i državom – jadni.

    Ja sam pretrpošlog leta držao predavanje u Direct Media gde sam objasnio da jedini način da se spreči sunovrat kvaliteta srpskih portala jeste da se pojača pritisak sa strane velikih oglašivača, a koji bi marketinške agnecije kontrolisale.

    Tipa, mogućnost da oglašivač ne računa “nasvirani” broj otvorenih strana smećem od sadržaja ili slično . . .

    Čak sam im prezentovao primere gde najveće srpske kompanije imaju svoje banere na vestima koje su stvar spora javnosti, gde te vesti sva novinaska udruženja oštro osuđuju . . .

    Naravno, ta ideja je neizvodlljiva u Srbiji.

    Koka Koli, Telenoru, VIP-u, pivima, je izgleda svejedno da li je njihov baner na zabavnoj strani na kojoj je izveštaj sa dobrog koncerta, filma, ili Stanijih sisa, ili detalja iz monstruoznih zločina.

    Ova tema je preobimna, kad me pitaju investitori za pravljenje portala, ja obično kažem “to vam je preskupa igračka, morate da znate tačno za šta će vam portal, a računajte da najmanje 18 meseci nećete imati praktično nikakav prihod”

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (8 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +7 (from 7 votes)
  2. Alex says:

    Više puta ste spominjali UpWorthy, ViralNovu i sl kao primer uspešnog medijskog biznisa, ali ovde govorite o izlasku iz mediokritetnog novinarstva i mediokritetnu medijsku politiku.
    Koji svetski medij (očišćenog od tabloidnosti, skandala i političkog uticaja) izdvajate kao primer dobrog e-biznisa?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.7/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  3. Pravljenje bilo kakvog portala koji kreira sadržaj (uz dodatke prevođenja i preuzimanja) zahteva investiciju. Još od vremena stetoskop.info portala se provlači priča o realnih troškovima (Vladimir Živaljević).
    Sa druge strane prihodi u vreme oglašivačkih mreža (Google AdSense) i direktne prodaje (direktan zakup) i kontrole oglašavanja (segmentiranje posetioca) nikada lakše nije oslobodio stega koje štampa/televizija imaju i kontrolu koju vlast možda ima.

    Broj online oglašivača je dovoljno porastao i samo će rasti, uz dobru segmentaciju i procenu vrednosti svake skupine itekako mogu da se naprave prave grupe posetioca (strani posetioci ne trebaju da gledaju domaće reklame koje su itekako skuplje).

    Sa druge strane ne primećuje se poboljšanje u tehnološkom smislu i podrške prodaji koja treba bolje da proda medijski prostor. Pratimo već godinu dana kako veliki portali (lista se preuzima od Gemiusa) menjaju praćenje svojih posetioca kako bi bolje pravili ponudu za oglašavanje. Postoje pomaci ali ne i realno razmišljanje o demografiji i segmentiranju.

    Merenje srpskih medijskih sajtova (decembar 2014) – http://hugemedia.rs/blog/2014/12/03/merenje-srpskih-medijskih-sajtova-i-monetizacija/

    Kako bolje monetizovati sajt? http://hugemedia.rs/blog/2014/04/08/monetizacija-sajta-i-procena-vrednosti/

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.3/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  4. Upworthy i Viralnovu nisam pominjao kao primere uspešnog e-biznisa, već kao primere medija koji su “pomrsili konce” klasičnim online medijima, u kontekstu priče o važnosti znanja korišćenja društvenih medija sa aspekta distribucije vesti.

    Primeri koje pratim iz oblasti razvoja online medija su NYTimes i Guardian primarno, a novi medij koji meni služi kao primer je http://www.huffingtonpost.com.

    Što se tiče praćenja e-biznis modela medija, preporučujem praćenje http://www.niemanlab.org/hubs/business-models/

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  5. (U)kratko: mobilni advertising još ne postoji, posećenost nije u korelaciji s kvalitetom contenta, kvalitetni content nije održiv, agencije kontorlišu prihode sajtova i utiču na content…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  6. Procitao sam analizu. Moja jedina “zamerka” je što nisi akcentovao marketinške agencije. One najviše insistiraju na Page View, što je po mom mišljenju, loša stvar. Zato su online portali i prinudjeni da jure broj klikova, a ne da se fokusiraju na građenje brenda i kvalitetnih sadržaja koji bi podstakli ljude da se vraćaju!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +3 (from 3 votes)
  7. Taj model, postizanje maksimalne vidljivosti pa onda rad na kvalitetu sadržaja, mislim da neće funkcionisati nigde. Jer vidljivost nije vidljivost brenda već isključivo naslova. Ništa se od te posete neće zadržati za kasnije, kad bude kvalitetno.

    @Aleksandar Aškovic. u pravu si za agencije ali to je dvosmerna ulica. Cena inventara se srozava toliko da su potrebni milioni prodatih page views samo da izguraš osnovne kampanje. Portali guraju sami model jeftinih eyeballs i forsiraju kvantitet. Tako je lakše modelovati prodaju i držati prilično needukovani sales force koji to gura kao što bi deterdžent ili soju na rifuzu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  8. novii says:

    Koliko sam ja primetio oglašivače zanima samo snimak iz Google Analytics i da vide koliko je bilo otvorenih stranica za prethodnih mesec dana. To je što ih zanima i za nikakve dalje informacije ne pitaju. Znači da bi se došlo do “dobrih rezultata” potrebno je samo “napucati” broj otvorenih stranica na sajtu i oglašivači će biti zadovoljni.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)

Komentari su zatvoreni.