fbpx

Tržište rada: Željena ili potrebna zanimanja? – Zablude o budućnosti posla

U nedelju 24.05. u Politikinom Magazinu objavljen je kao uvodni tekst “U potrazi za poslom i zaradom – Šta se najviše isplati raditi” u 10 pitanja Mirjani Kovačević, direktorkom centra za edukaciju PKS i Tatjanom Vidaković zaduženom za tržište rada iz kompanije Infostud.

Kako je sada vreme izbora srednjih škola i fakulteta, veoma je važno pomiriti želje roditelja, učenika, studenata sa realnim stanjem na tržištu rada. Naročito je važno pokušati predvideti šta je to od poslova što će biti aktuelno u narednim godinama, kada ti učenici i studenti mogu da krenu sa radom (spoiler – krenite sa radom ranije…)

Neki od izvoda iz ovog teksta:

  • Prosečna dužina traženja posla na birou za zapošljavanje je 3.88 g.! U tekstu ne postoji direktan odgovor na konkretno pitanje koliko se rado nezaposleni odlučuju za prekvalifikaciju. Zna se da u sklopu NSZ nezaposleni moraju pohađati određene obuke ili gube status nezaposlenog, i da postoji dosta besplatnih obuka za nezaposlene. Rezultat – Čuo sam nekoliko puta izjavu “Završio/la sam nekoliko desetina obuka – i ništa. Šaljem stalno CV i niko mi ne odgovara”.
  • Postoji velika “rupa” u potrebama zanatskih zanimanja kao što su veoma traženi zavarivači, knjigovođe, zdravstvene negovateljice, kuvari, elektrotehničari… Sa druge strane, roditelji teško upisuju decu na zanatske programe školovanja.
  • Naredne školske godine biće povećan broj zanatskih zanimanja u srednjim školama, a smanjen broj administrativnih i ekonomskih zanimanja. Videćemo koliko će se dece upisati na ove smerove (baš i neće).
  • Prema NSZ, u prerađivačkoj industriji ima 37% svih traženih poslovnih pozicija; u trgovini na veliko i malo, kao i u oblasti popravke motornih vozila ima 17% svih traženih poslovnih pozicija; u administrativnoj i pomoćnoj uslužnoj delatnosti 6% svih traženih poslovnih pozicija.
  • Poslodavci i privrednici kažu da je mladima kada izađu iz škole ili fakulteta potrebno između šest meseci i 1.5 godine da se “priviknu” na posao koji će raditi. Oni praktično ponovo prolaze kroz školovanje kroz posao, i za to primaju platu. Ovo je razlog zašto postoji toliki procenat nezaposlenih mladih osoba posle škole ili fakulteta (preko 50% mladih čeka u proseku 2 godine na posao). Toliko o usklađenosti sistema edukacije sa potrebama privrede.

Samozapošljavanje i preduzetništvo koje vodi ka kreiranju sopstvenog posla nije uopšte bila tema ovog teksta. To samo govori koliko će dalje biti sve više problema sa poslovima u narednim godinama…

Rezultat svega pomenutog je da je Srbija druga u svetu za emigraciju mladih

Zablude o budućnosti posla – Primer fakulteta CMH i novinarstva

Obavezno bi trebalo da pročitate tekst “10 razloga zašto biste trebali da date otkaz na svom poslu ove godine” (ako ima neki dobrovoljac da ga prevede na ovdašnje jezike), a možete pride da pročitate tekst o čoveku koji je napustio NY Times, posvetio se startap projektu i “većem dobru”. To je priča o karakteristikama savremenih poslova, okruženja upravljanja kompanijama, kao i sve veća orijentacija kompanija ka ustupanju drugim kompanijama i samostalnim pojedincima poslove koji ne predstavljaju njenu osnovnu delatnost.

23.05. na konferenciji organizacije ECBE koja okuplja edukatore iz oblasti poslovanja upoznao sam Veronique Sournies sa fakulteta CMH iz Pariza koja je između ostalog zadužena za praćenje trendova potreba za poslovne pozicije iz oblasti turizma. Ova institucija je nedavno dobila nagradu u Francuskoj za uspostavljanje sistemskog pristupa predviđaju budućih potreba na poslovima za radna mesta iz oblasti turizma.

Sa druge strane imamo primer novinarske profesije koja se i u pomenutom članku napominje istraživanje objavljeno na lokaciji Careercast.com gde je novinarstvo ocenjeno kao najgore zanimanje u odnosu na  dohodak, fizički napor, stres, radno okruženje i profesionalne perspektive.

Na najvećem servisu za povremene poslove – Elance.com (gornja slika) mogu se javno pogledati trendovi koji se odnose na potražnju za određenim veštinama, kao i trenovi povećanja potražnje i primanja po određenim poslovnim pozicijama. Tamo se jasno može videti da je pored programiranja, najveća potražnja za poslovima iz oblasti kreiranja sadržaja (pisanja za veb), i da je to četvrta oblast po povećanju potražnje i porastu prihoda.

Kako objasniti ovu pojavu? Sa jedne strane i naša statistika potvrđuje da je novinarstvo jedna od najmanje traženih poslovnih pozicija i u Srbiji, dok sa druge strane postoji sve veća potreba za kreatorima sadržaja na vebu.

Ovu situaciju možda najbolje može da ilustruje priča Slobodana Krajnovića, urednika Radija 021, koji je na predstavljanju Link Mentorship Premium Programa u Novom Sadu objasnio kako sa jedne strane oni kao medij nemaju potrebu za novinarima u dogledno vreme, ali su im zato sa druge strane veoma potrebni kvalitetni novinari za kreiranje sadržaja na njihovom sajtu 021.rs. Radio 021 je u sklopu ovog edukativnog programa ponudio u narednih godinu dana pet poslovnih pozicija za kreatore sadržaja na njihovom sajtu, za one kandidate koji pokažu kvalitet u ovom poslu za vreme trajanja programa edukacije.

Verovali ili ne, slična je situacija i sa većinom medija koji imaju ozbiljno online prisustvo – potreba postoji, ali ne postoji dovoljan broj kvalitetnih novinara koji žele da rade ovaj posao.

Na pomenutom predstavljanju programa pripreme za posao iz oblasti kreiranja sadržaja, jedan od komentara studenata na ono što su čuli je bio – “Ovo je kao Herba Life!”

Ne postoji lek koji leči sve bolesti, kao ni program edukacije koji rešava sve probleme nezaposlenosti. Ono što postoji, i ono što je osnova napretka iz situacije u kojoj se mnogi nalaze (to je osnova i u slučaju ovog programa) – edukacija iz oblasti promene percepcije o okruženju u kojem živimo.

Npr. – Ovde ima i posla i para, ima dosta mogućnosti za samostalni posao kod nas, ali i odavde može da se radi u inostranstvu – samo je prvo potrebni osloboditi se različitih izgovora koji omogućuju ljudima da ne rade ono što treba da bi im bilo bolje u životu.

Zaključak: Vremena su se promenila, kao i način percepcija posla, ali i potreba koje poslodavci traže na poslu

Preporučio bih da ako niste, ponovo pročitate tekst “Vodič za posao vama i vašoj deci u prvoj polovini 21. veka – Realna perspektiva“.

Potrebno je osvestiti se i shvatiti da nismo više u prošlom veku i da se prema planovima za budućnost posla moramo ponašati drugačije nego što je to običaj u ovim krajevima.

To je naročito važno zbog dece koja se sada upisuju u srednje škole i na fakultete…

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 7.8/10 (19 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +5 (from 7 votes)
Tržište rada: Željena ili potrebna zanimanja? - Zablude o budućnosti posla, 7.8 out of 10 based on 19 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 24/05/2015, RSS

7 odgovora na Tržište rada: Željena ili potrebna zanimanja? – Zablude o budućnosti posla

  1. Poštovani g. Varagiću,

    Šaljem Vam prevod članka James Altucher-a. Nivo je isti kao kod originala – nije baš Tolstoj ali je tema vrlo bitna i intrigira me već duže vreme.
    Inače, pripremam prvi tekst za moj blog koji će se baviti konkretnom pomoći izvoznicima (postojećim i budućim) u kontekstu izmenjene svetske ekonomije, čiji deo tangira i ovaj tekst.
    Biću slobodan da Vam pošaljem moj tekst kada ga završim (neće biti predugačak) pa bih Vas molio da date svoje mišljenje. Evo sada i prevoda (nemam Vaš email):

    Ovo će se loše završiti.

    Šef je vrištao na mene pred kolegama. Učinio sam nešto loše, naravno. Poslao sam proizvod klijentu bez temeljnog „debugginga“. Kriv sam. Ali ja baš i ne volim da se viče na mene.

    Na svu sreću imao sam jednu ponudu za posao i odlučio sam se u trenutku da je prihvatim. I tako, sutradan sam izgovorio magične reči: “Dajem otkaz”.

    A onda nekoliko godina nakon toga, opet sam dao otkaz i nikada se nisam vratio poslu u korporativnom svetu.

    A sada je kasno. Sada je istorija konačno napisala sledeće poglavlje. Nema više sranja. Ja ću vam reći zašto morate da napustite posao. I zašto je potrebno da tu ideju prihvatite. I na kraju, zašto morate da izgradite temelj za svoj život ili uskoro nećete imati krov nad glavom.
    .
    1) Srednja klasa je mrtva.

    Pre nekoliko nedelja sam posetio prijatelja koji upravlja trilionima dolara. Nije šala. Trilionima dolara. Ako vam kažem ime porodice za koju je radio rekli biste: „Zar oni imaju trilion?
    Stvarno? ”
    Ali to je ono što se dešava kada se deset miliona dolara slaže 200 godina po stopi od 2%.

    Rekao mi je: “Pogledaj kroz prozore”. Gledali smo na sve te poslovne zgrade oko nas. “Šta vidiš?” upita on. Odgovorih: “Ne znam.”
    “Prazne su!“ Sve kancelarije su prazne. Srednja klasa je uklonjena. ” A onda sam pažljivije pogledao. Čitavi spratovi su bili u mraku. Bilo ih je nekoliko sa par osvetljenih prostorija, ali ostali su bili prazni. “Sve je „autsorsovano“ ili je tehnologija pregazila birokratiju”, rekao je on.

    “Ali, nije baš sve tako loše”, rekao je on. “Prošle godine je više ljudi prešlo u višu klasu nego ikada.” Ali, takođe je i više ljudi zaposleno na privremenoj bazi nego ikada.

    I to je nova paradigma. Srednja klasa je umrla. Američki san nikada, ustvari, nije postojao. To je bila marketinška prevara.

    I bila je. Najveći provajder hipoteka u poslednjih 50 godina, Fani Mej, je imao parolu: “Mi činimo da se američki san ostvari.” A to je bio samo marketinški slogan sve vreme. Koliko puta sam samo plakao zbog tog slogana. I onda su ga uništili.

    2) Ti si zamenjen.

    Tehnologija, autsorsing, rast industrije privremenog zapošljavanja, produktivnost – sve je to zamenilo srednju klasu.

    Radnička klasa. Većina poslova koji su postojali pre 20 godina sada više nije potrebna. Možda nikada i nisu bili potrebni. Celu prvu decenija ovog veka glavni menadžeri su proveli kukajući uz svoje cigare u klubovima na Park Aveniji:” Kako ćemo da otpustimo sve ove koji su nam okovi na nogama?” Godina 2008 im je konačno dala šansu. “To je ekonomija!”, rekli su. Zemlja je izašla iz recesije 2009. Prošlo je već četiri godine (pisano 2013, prim. prev.). Ali radna mesta se nisu vratila. Pitao sam mnoge od tih Direktora: „Da li ovo koristite samo kao izgovor da otpuštate ljude?“ a oni bi samo namignuli i rekli: “Neka ostane samo na tome.”

    Inače, ja sam član odbora direktora jedne HR kompanije za angažovanje privremene radne snage koja ostvaruje milijardu dolara prihoda. Vidim da se to dešava u svakom sektoru privrede. Svi dobijaju otkaz. Svako je sada toalet papir.

    Puštam vodu!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  2. Slobodno postavite taj tekst na vaš blog kada završite sa prevodom…

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  3. Na prostorima ex Yu “zaposleni” u “državnim” preduzećima i administraciji su uglavnom podobni, a ne sposobni. Tamo ni nisu potrebni sposobni jer bi oni bili problem i sebi i podobnim jer tamo ne treba raditi nego trošiti novac poreskih obveznika i vikati: “Da, šefe”.
    Što se tiče obrazovanja, današnje redovne škole vas ne mogu naučiti onom što ni same ne znaju. Uostalom, koji to futurist može predvidjeti kakvi profili kadrova, odnosno znanja i vještine će nam biti potrebne za pet ili deset godina. Zato je gotovo nebitno za koje zanimanje u srednjoj školi ćete se opreddijeliti, ali u školu treba ići ako nemate pametnijeg posla. A ako ste već u školi, učite nešto iz oblasti koju volite i obavezno se opismenite, naučite solidno bar jedan strani jezik i steknite što više informatičkih znanja. Sve ostalo ćete ionako morati naučiti na poslu-radeći ga. Pritom ne zaboravite: Učenje je aktivnost kojom ćete se morati baviti čitavog života.
    Ako od ključnih ljudi nekih firmi čujete jadikovke kako iz škola i sa fakulteta izlaze nekompetentni kadrovi, budite uvjereni da će takve firme uskoro propasti.
    Uspješne firme imaju svoje interne programe edukacije i ulaganje u edukaciju zaposlenih ne smatraju troškom, nego investicijom.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.3/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  4. DA se treba boriti stalno i uvek DA, nista ne treba prepustati slucaju, svakako u ovom dobu modernih tehnologija lako je raditi kod kuce i imati partnera napolju ili gazdu koja ce vam zadavati odredjene poslove za IT industriju.Ustajanje svakog jutra i popijena prva kafa svima znace , ali najvise znaci kad legne uplata iz inostranstva ,nas standard je toliko mali da usluga nasim ljudima je veoma niska ili bolje da kazem precenjena.
    Najaci komentar kad dodje domaci klijent i kaze ma ti to mozes uradices ga za 5 minuta.Pa jeste mozda smo i mi ispraksovani za neke stvari mozda znamo da uradimo i za 4 minute ali nas rad se malo vise treba da se ceni ,kod domacih ljudi nazalost to nije takva praksa.
    Lepo je raditi za strangere slazem se sa tobom Dragane

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Sused says:

    Neko Vam je hakovao blog. Konstantno se u vrhu stranice pojavljuju neke reklame za alkohol viagru i sl.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Igre says:

    Ja imam 29 god i upisujem IT akademiju – smer php programiranje. Skupo jeste ali u ova vremena nije sigurno uloziti u posao nego u obrazovanje.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Putuj says:

    Jedino isplativo u zemlji Srbiji je upisati IT, sve ostalo bez veze za posao, je gubljenje vremena, nažalost…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.