fbpx

Savet: Nemojte prelaziti sa strukovnih na akademske studije!

Preko dvedeset odsto (od mnogih) pitanja koja dobijam na temu visokog školstva u Srbiji je u nekoj vezi sa “specifičnim” slučajem pojedinog bivšeg ili sadašnjeg studenta na temu prebacivanja sa strukovnih studija na akademske studije, i to obično zbog sticanja Master diplome.

U ovom tekstu se nalaze odgovori na ovo i na srodna česta pitanja, kao i projekcija šta će se u školstvu Srbije desiti u naredne 3-5 godina.

Ne možete brže završiti fakultet preko strukovnih studija!

Karatak odgovor na pitanje koje se ovde pominje o prelasku sa strukovnih na akademske studije glasi:

Zašto mislite da bi vam neki fakultet dozvolio da prođete jednostavnije (čitaj – i jeftinije) tako što negde date pare za tri godine studija, i onda dođete na fakultet gde vam oni brzo (i povoljno) omoguće da dobijete Master diplomu? To bi značilo da oni ne cene svoje studente akademskih studija od prve do treće godine (i njihove pare)!

Naravno da će svi normalni fakulteti napraviti sistem na taj način da vam se ne isplati ni novčano ni vremenski da prvo upišete strukovne studije, pa da se prebacujete na akademske studije!

Ako želite master diplomu, upišite akademske studije, nemojte kretati na strukovne, zato što ste čuli da su to lakše studije!

Po Zakonu o visokom obrazovanju, strukovne studije (trebalo bi da) služe za usvajanje praktičnih/primenljivh znanja iz oblasti studiranja, dok akademske studije pripremaju studente za moguću naučnu karijeru upisom na doktorske studije, nakon Mastera. Iz tog razloga, studentima akademskih studija je lakše da pređu na strukovne studije, ako to žele, ali obrnuto nije tako. Sa strukovnih studija se teže prelazi na akademske studije – u proseku se studira duže bar godinu dana do sticanja Master diplome, i košta skuplje.

Preporučujem da pročitate moje tekstove na temu šta su to Master, specijalističke, MBA i druge vrste studije, kao i posebnu kategoriju tekstova na temu edukacije.

Odgovori na još neka česta pitanja (obično u vezi specijalističkih studija):

  • Za sada, formalno posmatrano, sasvim je sve jedno da li ste završili jednogodišnje ili dvogodišnje specijalističke strukovne studije, i to što imate npr. 240 ili 300 bodova za strukovnim studijama, nema veze sa bodovima na akademskim studijama (ne možete dobiti Master bez polaganja dodatnih ispita).
  • Po Zakonu, za sada ne postoji strukovni master, i dvogodišnje specijalističke strukovne studije (koje će u jednom momentu postati strukovni master, ali se ne zna za koliko godina) jesu DVOGODIŠNJE SPECIJALISTIČKESTRUKOVNE STUDIJE – i ništa drugo.
  • MBA studije u Srbiji po Zakonu ne postoje,  kada se izvode i dobija se za njih domaća diploma, to su u stvari dvogodišnje specijalističke strukovne studije.

Šta će se desiti sa školstvom u Srbiji u narednih 3-5 godina?

Ukratko – ništa posebno! Ali… kako sada “već i vrane cvrkuću” o tome koliko nam je školstvo neprilagođeno realnim potrebama privrede i kako se na fakultetima i visokim školama ne produkuju upotrebljivi kadrovi za većinu poslova koji “čekaju” te kadrove, u narednom vremenu će se polako početi da se dešavaju sledeća “izbijanja”:

  • Pojedini departmani na dravnim fakultetima i pojedini smerovi na visokum državnim školama počeće da kreiraju i sprovode pojedine  programe studija koje će za rezultat imati sve veće naznake upotrebljivosti studentima kasnije kada se pojave u privredi.
  • Na pojedinim privatnim fakutetima i visokim školama napokon će se shvatiti da nije sve u ispunjavanju želja studenata za ostvarivanjem zvanja, i takve privatne edukativne ustanove će veoma brzo krenuti u kreiranje primenljivih programa sa mogućnostima direktnog zapošljavanja posle završenih studija.
  • Praksa za vreme studija će postati jedna od najvažnijih komponenti kvalitetnog studiranja.
  • Sve prethodno će na ovakvim edukativnim institucijama inicirati preko potrebnu reformu profesora (koji u ogromnoj većini i dalje ne shvataju potrebe vremena u kojem žive – ovo je većinski problem u celoj Evropi, ne samo kod nas).

Sve ove promene se neće videti odmah, ni na prvi pogled, već će se to desti tada kada realno završeni studenti na ovakvom tipu studija krenu da odmah dobijaju poslove, za razliku od onih drugih…

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.9/10 (70 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: -2 (from 26 votes)
Savet: Nemojte prelaziti sa strukovnih na akademske studije!, 5.9 out of 10 based on 70 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 29/06/2011, RSS

30 odgovora na Savet: Nemojte prelaziti sa strukovnih na akademske studije!

  1. Mogu samo da prokomentarisem da sam ja uradila prebacivanje sa vise (tada je tako bilo) na faks i da nije bilo ni malo lako (14 ispita za godinu dana sam morala da položim) ali je vredelo svake muke.
    Verujem u obazovanje i mislim da bez njega nema budućnosti,ali u svakom slučaju slažem se sa tim da u startu treba odlučiti šta se želi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.5/5 (8 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +7 (from 11 votes)
    • Mirjana,drago mi je sto to cujem,samo mi reci sa koje si se vise prebacila i na koji fakultet…Ja idem u beogradsku poslovnu skolu i htela bih da dam razliku predmeta za ekonomski fakultet,jer su im predmeti veoma srodni,nije mi problem ucenje,navikla sam ja na to,nego samo da te pitam kako ide ta procedura i jer je tesko???

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 3.0/5 (7 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: +5 (from 9 votes)
  2. Jelena S says:

    Slucaj na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu pobija tvoje tvrdnje.Kolege koje su presle sa nekih visih poslovnih skola imali su razliku od 4 ispita da daju.Medjutim posto su na visoj dali lako ispite koji su na ekonomiji preteski desilo se da su svi oni zavrsili fakultet pre nas.Eto nas je fakultet nasamario!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.3/5 (7 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 10 votes)
  3. Iskreno se nadam da će ovo Vaše predviđanje o promenama u programima i prilagođenju novim potrebama tržišta, kao i povećanju prakse za vreme studija biti tačna 😉

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 3 votes)
  4. Potpuno se slažem sa vama za strukovne studije, da je nepotrebno ići na akademske, kao što sam ja uradio.
    Završio sam Visoku tehničku u Kragujevcu, i prebacio se na treću godinu (budžet) Mašinskog fakulteta sa 4 ispita na godini, i četvrtu godinu (samofinansiranje) Tehničkog fakulteta u Čačku sa 15 ispita na godini. Na FON-u su mi rekli da je zakonom zabranjeno prebacivanje studenata sa strukovnih na akademske, i da neki fakulteti to rade na svoju volju. Ja sam se prebacio samo zbog akademskog mastera, jer ću, ko zna, možda jednom upisati i doktorske, a sa strukovnim to ne mogu. Znači jedini razlog za akademskim studijama je doktorat. Sve ostalo može da se završi na strukovnim, lakše. Sve zavisi od fakulteta do fakulteta (od visoke do visoke škole) koliko znanje nude. Na strukovnim studijama je to znanje uglavnom praktično, ali ne i uvek kvalitetno, tako da se treba pre upisa dobro raspitati koja Visoka nudi najbolje znanje, koji profesori i kakvi predaju, i ostalo. U Kragujevcu recimo, ima par profesora koji drže školu na nivou, i bez kojih ne bih otprilike ništa naučio. Sreća je što predaju “bitne” predmete za moju struku.
    Ono što je plus za strukovne studije jeste višak vremena koji na akademskim studijama fali, zbog kojeg se više možeš posvetiti poslu koji voliš, tj. proširivanju znanja onoga što već učiš na visokoj. Kako je vreme došlo, potrebno je znanje kako bi se došlo do radnog mesta. A ono što ljudi još ne shvataju jeste da Srbija malo kasni, tako da ako su specijalističke strukovne jednake akademskom masteru u svetu, biće i kod nas (jesu jednake i ovde, ali narod to ipak još ne prihvata kako treba).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.3/5 (11 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +9 (from 13 votes)
  5. GORAN N. says:

    Gospodine Varagiću,

    kako je moguće da onda pojedini državni fakulteti, počevši od Vašeg FTN-a pa FON-a i ostalih, organizuju dvogodišnje strukovne studije i pri tome, moram tako da se izrazim, varaju buduće studente o kojekakvim MBA studijama i Master professional-ima, koje ne postoje u zakonu i koje će se možda, citiram: “koje će u jednom momentu postati strukovni master, ali se ne zna za koliko godina i koje su ništa drugo nego dvogodišnje specijalističke strukovne studije”. Postavlja se pitanje čemu onda iste studije služe, ako se po njihovom završetku ne stiče ništa drugo do strukovnog specijaliste ( isto zvanje se stiče i posle jednogodišnjih specijalističkih strukovnih) i ako ostvarenih 300 ESPB bodova na strukovnim, nije ekvivalentno akademskim ( zar ovo nije diskriminacija strukovnih studija). Naravno nameće se i odgovor: zato što fakulteti mogu da dobiju duplo više novca tako što će organizovati dvogodišnje umesto jednogodišnjih studija. Na studentima ostaje da rizikuju, gledaju u pasulj ili tarot karte i nadaju se da će se za nekoliko godina ( živimo u zemlji Srbiji, nekoliko godina može vrlo lako značiti i nekoliko decenija) taj njihov uloženi novac, vreme i trud možda isplatiti. Nije sporno da se na pomenutim fakultetima nastava odvija sasvim korektno, niti je sporno da se na istim dobija sasvim kvalitetno znanje ( lično sam se uverio) ali u Srbiji još uvek znanje bez odgovarajućeg zvanja ne znači mnogo, da ne kažem ništa. Zato, studentima specijalističkih strukovnih studija ne preostaje ništa drugo nego da završe iste i “pale” što dalje.

    HVALA NA PAŽNJI

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.9/5 (9 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +8 (from 10 votes)
  6. Onaj ko ulazi u proces studiranja u Srbiji trebalo bi da se interesuje o tome kakve vrste studija postoje, kakve su karakteristike tih studija, šta se time dobija, šta ne, itd.

    Neznanje i neinteresovanje ne opravdava, a postoji i Internet gde se može saznati sve ono što je potrebno. Potrebno je malo se potruditi, što nije česta karakteristika u ovim krajevima…

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.2/5 (10 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: -12 (from 16 votes)
  7. Milan says:

    Tacno je da prelazak sa strukovnih na akademske studije kosta vise, kao i da je potrebno vise vremena ako se uzme za cilj Master diploma. Ali sa druge strane pogledajmo sta se time dobija:

    1. diploma bachelor (app) ili diploma osnovnih strukovnih studija 3 god.
    2. diploma specijaliste strukovnih studija 1 god.
    3. diploma bachelor ili diploma osnovnih akademskih studija 3-4 god.
    4. diploma Master ili diplomske akademske studije 1-2 god.

    Ukupno recimo da je potrebno godinu dana vise za postizanje master diplome pri prelasku sa strukovnih na akademske studije sto bi iznosilo negde oko 6 godina za razliku od normalnog toka studija (podrazumevano da se studije zavrsavaju u roku) koji iznosi 5 god. Fakticki osoba koja pravi ovakav prelaz dobija cetiri diplome umesto dve za jednu godinu vise studiranja. Takodje diplome steknute na ovaj nacin mogu se znatno razlikovati ne samo u zvanju vec i u zanimanju i samoj osposobljenosti koja se stice na tim studijama. Primera radi moguc je prelaz u okviru Tehnicko-Tehnoloske oblasti sa raznih smerova strukovnih studija na akademske studije a sama razlika predmeta cini razliku u zanimanju koje zelimo studirati. Dali se novcano i vremenski isplati sve ovo?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +3 (from 7 votes)
  8. Prebacio sam se na FTN posle trogodišnjih strukovnih studija i fakultet je dosta zaštitio svoje studente: upisani smo kao samofinansirajući studenti (većina nas sa prosekom oko 9,00) i to na treću godinu, dakle – vraćeni smo godinu dana unazad.

    Ovde se ne slažem sa uvaženim autorom teksta. Uvideli smo da smo pogrešili, da su naši kapaciteti i želje veći.

    Pretpostavili smo da su specijalističke strukovne studije na matičnoj instituciji ništa drugo do komercijalna formalnost i da nećemo ništa revolucionarno naučiti i – bilo smo u pravu!

    Sada ispravljamo svoju grešku iz dana kad smo bili brucoši, ispaštamo tako što smo vraćeni u III godinu, ali bolje žrtvovati godinu dana nego ceo život žaliti zbog pogrešnih odluka u prošlosti. Zar ne?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.9/5 (17 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +11 (from 23 votes)
    • anonimus says:

      “nego ceo život žaliti zbog pogrešnih odluka u prošlosti” – cesto sam na forumima ovog tipa, ali ovoliko podcenjivanja duze vreme nisam video/procitao.

      Zao mi kolege, ako sa ovakvim stavom nastavi svoju profesionalnu karijeru 🙁

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 4.0/5 (13 votes cast)
      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: +5 (from 13 votes)
  9. Milan says:

    Hteo bi samo da dodam, da je isti transfer moguc i obrnuto. Prelazak sa akademskih na strukovne studije (Licno poznajem par osoba koje su sa nedovrsenim akademskim studijama presle na strukovne studije gde su im priznavani samo predmeti koji se poklapaju sa programom).
    Sa jednom znatnom razlikom, osoba koja dolazi sa akademskih studija a ima vec ostvarenu diplomu osnovnih akademskih studija nije uslovljena da polaze razliku predmeta sa strukovnih studija da bi dosla do diplome strukovnog specijaliste, cak i ako takva razlika u predmetima ocigledno postoji! Postoji li logicno objasnjenje za ovu privilegovanost studenata koji dolaze sa akademskih studija?

    PS. Zakonom je omogucen i garantovan prelazak sa osnovnih strukovnih na osnovne akademske studije! (Svako ko je procitao zakon ili je video grafik koji se nalazi na situ komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta to zna) Nije tacno da je to individualna odluka fakulteta dali ce ili nece prihvatiti takav transfer vec je to iskljucivo pitanje dali se gradivo poklapa u jednom ili drugom slucaju. Pre ce biti da je individualna i jednostrana odluka nekih fakulteta da takvu vrstu transfera u opste ne prihvataju, bez obzira dali se gradivo poklapa ili ne. Sto dovodi u sumnju samu osnovu bolonje a to je, mobilnost studenata!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (4 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +3 (from 5 votes)
  10. Milan says:

    Ovaj citat meni licno se ne dopada:

    “Naravno da će svi normalni fakulteti napraviti sistem na taj način da vam se ne isplati ni novčano ni vremenski da prvo upišete strukovne studije, pa da se prebacujete na akademske studije!”

    Nije li ovakvom sistemu jedini interes novac i nije li ovaj citat u koliziji sa ovim tekstom:

    Jedan od osnovnih ciljeva Bolonjskog procesa je omogućavanje i podsticanje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja unutar Evropskog prostora visokog obrazovanja. Može se reći da većina mera koje Bolonjski proces uvodi, kao što su ESPB, nova struktura studija, dodatak diplomi itd, ima za cilj omogućavanje lakše i sigurnije mobilnosti studenata, nastavnog osoblja i istaživača unutar evropskog prostora visokog obrazovanja.

    Mobilnost podrazumeva međuuniverzitetsku pokretljivost studenata, nastavnog osoblja i istraživača kako u zemlji, tako i u inostranstvu bez obzira na to da li se radi samo o jednom delu studija (semestar, akademska godina) ili o nastavku celokupnih studija.

    Mobilnost studenata je jedan od prioriteta Evropske unije u oblasti obrazovne politike i to se najbolje očitava kroz finansijska sredstva investirana u programe mobilnosti kao što su Erasmus, Erasmus Mundus i drugi.

    Izvor: http://prijemni.infostud.com/najvaznije-odredbe-bolonjske-deklaracije.php#5

    posebno cu izdvojiti i ponoviti ovaj deo:

    “Mobilnost podrazumeva međuuniverzitetsku pokretljivost studenata, nastavnog osoblja i istraživača kako u zemlji, tako i u inostranstvu bez obzira na to da li se radi samo o jednom delu studija (semestar, akademska godina) ili o nastavku celokupnih studija.”

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +7 (from 7 votes)
  11. Brrrrr… ponekad se naježim kada pročitam pojedine komentare…

    Mi se bavimo obrazovanjem i to neformalnim (“nepriznatim”). Poslednjih 10 godina imamo vodeću kompaniju u Srbiji za obuku menadžera. Imali smo preko 3.000 obuka, 20.000 menadžera na obukama, itd, itd…

    Iz mog veoma praktičnog iskustva došao sam do prostog saznanja. Nijednog menadžera ne zanima diploma (stukovna, akademska, DR, MBA, neformalna…). Menadžera zanima isključivo – REZULTAT 🙂 Ili jesi – ili nisi.

    Sa druge strane, zaista svima savetujem da MAKSIMALNO ulažu u svoje znanje (neformalno, formalno, kakvo god…). Završite škole računara, govorite 4 svetska jezika, završite strukovne, akademske, master, doktorske… koje god studije. Vaše znanje će se UVEK isplatiti.

    No, nemojte da zaboravite prostu činjenicu – znanje uvek morate da pretvorite u KONKRETNE REZULTATE. Just Do It!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.9/5 (18 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +15 (from 17 votes)
  12. Kod nas na Ekonomskom fakultetu, koliko sam ja upucen mora de se položi razlika od nekih 8 ispita. Osim toga potrebno je da za svaki ispit koji si položio na nekom drugom fakultetu/visokoj školi platiš oko 4000 RSD da bi se priznao.

    Tako da se nikako ne isplati prelazak sa strukovnih na akademske, naročito ako se uzme u obzir da se na strukovnim studijama uči i više nego upola manje u odnosu na fakultete, tako da je nivo znanja mnogo manji….

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.6/5 (7 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -8 (from 10 votes)
  13. Slažem se sa tvrdnjom iznetom u tekstu, čak duže vreme ukazujem prijateljima kako i zašto treba studirati. Prvi problem je u tome što većina mladih nema dovoljnu samosvest o svojoj budućnosti, za razliku od zapadnih vršnjaka. Upisi su uglavnom želje roditelja.

    Drugi ključni problem jeste znanje koje uče u većini visokoškolskih ustanova je nefunkcionalno, bar kada su tehnologije u pitanju. Toliko kasnimo da mi se ponekada čini da imamo “Naučni Zid” oko zemlje. Ali počinje da niče nova industrija, bazirana na stranom kapitalu i savrenom znanju! I toga će još više biti, ali ljudi koji će moći ispratiti radna mesta je sve manje i manje. Tako će se desiti da imamo nezapošljene mlade ali i ponuđena radna mesta koja oni ne mogu zauzeti!!!

    Ove tvrdnje su čak i potvrdili neki investitori. I šta nam je činiti? Odgovor je jednostavan na račima, ali najteži mogući u praksi: Reformisati visoko školstvo ali u oblasti znanja koje se tamo predaje mladima uz potpunu ligičku integraciju svih ispita. Jer danas mnogi ispiti ne služe ničemu sem da popune nečiji fond časova.

    Uz sve to, mora se konsultovati i privreda, ako ne ovde ona “vani”, jer svi znamo da postoji velika razlika između teorije i prakse. Taj jaz u EU je sveden na minimum, dok kod nas je “Kolorado” kanjon. To važi za državne fakultete uglavnom. Sa druge strane, privatni su uglavnom neproizvodno orijentisani, bolje reći nestvaralački, jer “savremeni menadžeri” ne stvaraju već upravljaju stvaranjem, ali ako ne bude mase kojom će rukovati čemu onda i njihovo postojanje?

    Na kraju, problem školstva je toliko dubok i ozbiljan, da je naivno reći da je to samo problem jedne struke. Bez savrenih predavača, bitnih i popularnih tema, povezanih i celovitih studija, primenljivog gradiva nema napretka, nema zarade, nema razvoja!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.0/5 (4 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 4 votes)
  14. Bojan Golubovic says:

    Postovani,

    Hvala na objašnjenju i lepom tekstu.
    Sve je to lepo, ali mozete li mi reci, kako prekrsiti zakon, kako preci sa strukovnih na akademske. Upravo to ja pokusavam da ucinim, i odbijen sam glatko. U pitanju je FON!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +5 (from 5 votes)
  15. Nina says:

    Ja sam student strukovnih studija u Uzicu, 3 godina. Zelela bih da nastavim dalje studije jer sam odlican student i imam odlican prosek. Na nasoj skoli i Uzicu su uveli 1 godinu specijalistickih studija, i preporucuju je nama studentima.. pa kao posle cemo imati samo jednu godinu ko hoce na master… Ja bih volela da upisem master, ali ne znam koliko je to istina, da li je to samo prevara nase skole pa kad odem u Novi Sad na master oni ce mi tražiti ponovo da idem 2 godine__-??// i onda bih dzaba davala novac… jer specijalisticke (1 god) se placaju..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.7/5 (3 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 4 votes)
  16. altair says:

    Skrenuo bih pažnju na veoma opasnu tendeciju i kršenje zakona od strane EPS-a.
    Na sajtu http://www.suk.gov.rs Službe za upravljanje kadrovima Vlade RS za pojedine poslove traže:
    ” Stečeno visoko obrazovanje iz naučne, odnosno stručne oblasti u okviru obrazovno-naučnog polja društveno–humanističkih ili tehničko-tehnoloških nauka na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do 3 godine”

    Dok EPS raspisuje konkurs 1.1.2012. i traži eksplicitno: završene diplomske akademske – master studije po Zakonu o visokom obrazovanju (“Službeni glasnik RS” br. 76/05; 100/07; 97/08 i 44/10), odnosno osnovne studije u trajanju od najmanje četiri godine – prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju.
    Da li EPS ima pravo da raspisuje ovakve uslove konkursa ? Ukoliko ima specijalističke studije su velika prevara.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (2 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 1 vote)
  17. gogi niki says:

    U ovoj drzavi moze ko sta hoce…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.5/5 (8 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  18. Igor GG says:

    Uff kako mi temperatura odlazi u crvenooooo
    završio sam elektrotehničku na voždovcu jer sam to hteo, neću da učim gomilu stvari na ETF-u ,neću da se prebacujem na akademske, hoću da budem inžinjer elektrotehnike na terenu i hoću da RADIM a ne da me sad zahebava država ….. neka donesu taj je-eni zakon a ne da se ganjam sa poslodavcima koji sam stepen i gde je ta škola, imam diplomu, učio sam za nju i hoću da sa njom mogu da zaradim pare.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.5/5 (11 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +11 (from 13 votes)
  19. Pavle says:

    Nama najbliži zapad – Austrija. Postoje Univerziteti (tradicionalni) i Univerziteti primenjenih nauka, odnosno Fakulteti i visoke strukovne škole. Studije svuda isto traju – Bachelor 3 godine, a Master 2 godine. Diplomu Bachelor nisu prevodili na nemački, već tako i glasi Bachelor of Science. Diploma Master of Science je posle još dve godine. Za domaće potrebe za Austriju izdaju Masterima zapravo dve diplome, jedna je Diplomirani inženjer građevinarstva (naprimer) koju koriste u Austriji, a ako sarađuju sa strancima koriste Master diplomu. Studenti koji završe i akademske i strukovne studije dobijaju akademski stepen Diplomirani inženjer (Dipl.Ing. , DI), a koje šta studirao vidi se prema smeru studiranja. Programi Bachelor studija su usaglašeni, pa možete preći sa Visoke strukovne škole sa Bachelor diplomom na master studije na Fakultet i obrnuto. Ako završite Master strukovne studije na Visokoj strukovnoj školi stičete akademski stepen Diplomirani inženjer građevinarstva za odgovarajući smer, i možete na Građevinskom fakultetu da se upišete na Doktorske studije, bez ikakvih finansijskih i administrativnih ograničenja i nepovoljnosti. Ako to sve može u Beču, koji je uvek bio Evropa, i koji je inače grad sa najboljim kvalitetom života, prema međunarodnim standardima, onda to sigurno nije nešto što ne valja, već sistem koji unapređuje rad i uspeh i donosi bolji život. Ko zna nemački neka proveri. O onima koji koče da se sve ovo sprovede u Srbiji u skladu sa Evropskim standardima ne želim da pišem. Nadam se da ćete mi objaviti komentar. Hvala unapred.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.9/5 (12 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +8 (from 10 votes)
  20. Milan says:

    Idem tamo gde mi je bolje…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.8/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +2 (from 2 votes)
  21. Милан says:

    Релација Академске студије –Струковне студије:

    1. Омогућити хоризонталну и вертикалну пролазност између академских и струковних студија, на различитим нивоима студија.

    2. Сарадња у усаглашавању студијских програма, уз јасније истицање специфичностиа кадемских и струковних студија, како би нови студенти имали јасан избор приодређивању пута свог образовања.

    4. Израда програма мобилности студената (услова за проходност студената) ради преласка са струковних студија на академске студије и супротно те уговарање сарадње ради пружања подршке студентима који желе да пређу с једних студија на друге.

    5. Заједничка примењена и развојна истраживања, уз учешће и привреде, односно носилаца развојних пројеката.

    http://www.mpn.gov.rs/userfiles/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B0%20%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B8%20%D0%B4%D0%BE%202020_%20%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5%20%281%29.pdf

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  22. ANA says:

    PROCITALA SAM SVE KOMENTARE, SVAKA CAST POJEDINCIMA NA KONKRETNIM ODGOVORIMA, ALI VISE JE ONIH KOJI SU ME USKRATILI SAZNANJA DA LI POSTOJI MOGUCNOST NASTAVKA SKOLOVANJA NA FAKULTETIMA NAKON ZAVRSENIH VISOKIH STRUKOVNIH STUDIJA. ZAVRSILA SAM VISOKU MEDICINSKU SKOLU U ZEMUNU, NASTAVILA BIH SKOLOVANJE, ALI ISKLJUCIVO AKADEMSKE STUDIJE, STA PREDLAZETE?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (4 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 4 votes)
  23. Milan says:

    Ово се зове равноправност, Стратегија образовања страна 142:

    Омогућити мобилност између струковних и академски студија, Омогућити мобилност између ОСС(основне струковне студије) и ОАС (основне академске студије), Омогућити мобилност с ОСС (основне струковне студије) на МАС (мастер академске студије), Омогућити мобилност с ОАС (основне академске студије) на МАС (мастер струковне студије).

    http://www.kg.ac.rs/doc/strategija_obrazovanja_do_2020.pdf

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.8/5 (4 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 4 votes)
  24. Pavle says:

    Može se sa specijalističkih strukovnih studija sa Visoke građevinsko – geodetske škole u Beogradu upisati master i na akademskim i na strukovnim studijama u Beču. Traje dve godine. Dobijete dve diplome. Jedna za nemačko područje i glasi Dipl.Ing. i jedna evropska Master ako Vam zatreba. Ko ne veruje neka proveri. Zašto može? Zato što su programi usaglašeni. Kod nas je bitno gde studirate, a ne šta studirate. Ako želite da budete izvođač građevinskih radova u Beču studirate Visoku strukovnu školu, a ako želite da budete projektant idete na Građevinski fakultet. Posle tri godine možete sa Visoke građevinske škole u Beču da pređete na fakultet i obrnuto. Inače same studije su jeftinije nego u Srbiji. Naravno ne računajući troškove boravka, dakle sama školarina je jeftinija. Na situaciju kod nas u Srbiji nemam komentar.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 4.6/5 (9 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +4 (from 6 votes)
  25. sasa says:

    A sta kad bi se prebacili iz visoke tehnicke strukovne skole na faks takodje strukovne studije,da li neko zna kolika je razlika?Konkretno na ftn…hvala

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 3.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  26. Milos says:

    Ja mislim da ne bi u tom slucaju trebalo da ima razlike ispita…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 2 votes)
  27. Više je pitanje za savet nego komentar. Ja sam na etnologiji na postdiplomskim pre bolonje bio upisan i položio nekoliko ispita. Iz nekih tamo razloga nisam više išao. Dal postoji negde neka mogućnost za fleksibilne studije u smislu da mi ovo priznaju i da polažem još 2-3 ispita i da dobijem master bilo čega:istorije, kulturologije, komunikologije, bilo čega da bih mogao da nastavim doktorske studije?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: -1 (from 3 votes)
  28. Pozdrav svima!Završio sam Visoku tehničku školu strukovnih studija u Novom Sadu, a pre toga trogodišnju elektro školu.Zanima me dali mogu da se prebacim na akoademske studije na FTN-u zbog trogodišnjeg srednjeg obrazovanja?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (5 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 4 votes)

Komentari su zatvoreni.