Juče se u Politici našao tekst Milana Mišića na temu opadanja tiraža (zarade) u novinama. Tekst je zasnovan na zaključcima veoma važne studije agencije Associated Press (AP) na temu novog modela plasiranja vesti. Studija je zasnovana na antropološkom posmatranju određenog (manjeg) broja ispitanika (punoletne mlade osobe) u njihovom svakodnevnom životu i korišćenju medija u toku dana. Cilj studije je bio istraživanje ponašanja osoba koje koriste nove medije u toku celog dana, i pronalaženje načina zadovoljenja njihovih potreba za konzumacijom vesti.
Vesti danas: “Društvena moneta” i dosada
Rezultati istraživanja pokazuju da današnji mlađi konzumenti vesti pokušavaju da nađu “više i bolje” od vesti, jer se slanje interesantnih novosti prijateljima, poznanicima, poslovnim partnerima koristi kao jedan od “motora” socijalizacije. Upravo iz ovog razloga AP uvodi termin “društvena moneta” (social currency) za vesti koje direktno utiču na zadovoljenje potreba individue ka socijalizaciji putem slanja vrednih vesti (viralna komponenta kvalitetnih vesti).
Realnost je da traženje i pronalaženje ovakvih vesti obično dovodi do beskonačnog ponavljanja istih sadržaja u različitim izvorima, čak i u slučaju kada se osobe (u ovom slučaju ispitanici u studiji) stvarno trude da pronađu više informacija o konkretnom događaju koji ih je zainteresovao.
Klasična vest se može razložiti na elementarne delove:
- Činjenice i razvoj događaja (facts, updates), kao segment vesti koji govori o tome šta se desilo.
- Pozadina priče (backstory) - šta to znači; buduća dešavanja (future stories) - šta će se desiti sledeće.
Kada se pregleda realno stanje pronalaženja različitih vesti putem Interneta, dolazi se do toga da se većina vesti praktično nalazi u kategoriji činjenica i ažuriranih vesti (facts, updates), i da su takve vesti veoma retko povezane sa komponentama pozadine priče i budućim dešavanjima (drugim rečima, teško je naći takve vesti).
Popularity: 4% [?]