Socijalizam i politika u edukaciji

Posted on August 27th, 2006 in Kategorija posvecena tekstovima o edukaciji by draganva

Nedavno sam imao priliku da cujem detaljnu pricu o tome sta se sve menjalo u programima za hemiju u osnovnoj skoli, u poslednje tri godine. Pre tri godine izbaceno je jedno poglavlje (!), povodom price o smanjivanju opterecenja ucenika. Sada je to poglavlje vraceno (!), a tematika kiseonika i vodonika je prebacena iz sedmog u osmi razred, posle lekcije o metalima. Prethodno znaci da bez obzira sto je za metale potrebno poznavanje kiseonika i vodonika, nastavnici su u obavezi da predaju upravo onako kako je zamislio neko ko je nadlezan u drzavnoj administraciji za pitanja nastavnih planova i programa.

Sa druge strane, interno se u pojedinim skolama plasira, na prvi pogled napredna, prica o obradjivanju pojedinacnih lekcija na savremen nacin, uz pokusaje da se svaka lekcija obradjuje kroz igru. Cuo sam neverovatnu kolicinu prica na temu (obaveznih) seminara o unapredjivanju nastave, gde se nastavnici/profesori zale da su predavaci na ovim seminarima neinteresantni i predaju uglavnom neke bajate stvari, koje nemaju nikakve veze sa onim sto bi trebalo da saznaju nastavnici da bi usvojili nove sisteme edukacije.

Popularity: 5% [?]

Ministarstvo poljoprivrede preporucuje Google za edukaciju poljoprivrednika

Posted on August 19th, 2006 in Dogadjanja i teme u vezi sa Internetom by draganva

Ova informacija je negativno intonirana u clanku vikend izdanja Gradjanskog lista o poljoprivredniku koji u Banatu 7 g. proizvodi kikiriki (!)

Covek se obratio za pomoc u Ministarstvo, da bi mu dali instrukcije kako da sazna vise o proizvodnji kikirikija. Njihov odgovor je bio da koristi Google, pa da pronadje samostalno informacije koje mu trebaju!

Meni je ovo sasvim pozitivna prica, a problem sa vecinom ovdasnjih (poljo)privrednika je sto i dalje ocekuju pomoc od drzave, i za stvari koje mogu samostalno da urade.

Pomenuti poljoprivrednik se u nastavku clanka zalio kako ne moze da nadje fabriku sa kojom bi saradjivao, da bi omogucio sebi siguran plasman kikirikija. Problem je u tome sto bi se verovatno isplatilo da isti angazuje komercijalistu koji bi za procenat pronasao i prodao proizvodnju ovog poljoprivrednika…

Popularity: 9% [?]

Verzija bloga na engleskom jeziku

Posted on August 18th, 2006 in General by draganva

Na adresi draganvaragic.com/blog nalazi se moj blog na engleskom jeziku. Engleska verzija nije u direktnoj vezi sa ovom verzijom, ukljucujuci i softver (ova verzija se publikuje preko Nucleus CMS-a, a engleska verzija se publikuje preko WordPress-a).

Definitivno, WordPress je neuporedivo jednostavniji i efikasniji za koriscenje, i u narednom periodu cu odraditi prebacivanje ovog bloga u WordPress.

Kao sto cete videti, vecina postova na ova dva bloga ce se dosta razlikovati, obzirom da su ciljevi srpske i engleske verzije drugaciji.

Popularity: 9% [?]

Primer kvalifikacija za konsultanta Google sr/hr

Posted on August 16th, 2006 in Kategorija posvecena tekstovima o edukaciji by draganva

Ako ste pratili listu www.internodium.org.yu, mogli ste procitati konkurs za radno mesto u kompaniji Google za ovo podrucje:

Regional Consultant - Croatia/Serbia & Montenegro
This position is located in Croatia/Serbia/Montenegro.
http://www.google.com/jobs/openingsintl.html#cr_cr

Pogledajte kompletan tekst konkursa, i ono sto je interesantno da se, izmedju ostalog, trazi MBA diploma.

U kontekstu edukacije iz oblasti e-poslovanja i vrste posla koji kasnije moze da da radi sa e-biznis kvalifikacijama, nakon Specijalistickih studija iz e-poslovanja (IIM/EURO) mogu se direktno upisati MBA studije na FTN-u (spec. studije iz e-poslovanja se
priznaju kao odradjena jedna godina MBA studija). Sve veci broj domacih firmi pocinje da koristi ustaljenu praksu u razvijenim zemljama, da se za najvaznije pozicije u firmama trazi i MBA diploma.

Popularity: 5% [?]

Vracena je mogucnost kreiranja naloga na ovom sajtu

Posted on August 13th, 2006 in General by draganva

Za one koji zele da komentarisu tekstove sa ovog sajta, a nisu jos otvorili nalog, ponovo je omoguceno njegovo kreiranje. Link za prijavu se nalazi ispod formulara za prijavljivanje na sistem.

Popularity: 9% [?]

Procena: Izmedju 15 i 20 odsto stanovnistva u srbiji ne zivi lose…

Posted on August 13th, 2006 in Tekstovi na temu poslovanja by draganva

Meni je prosto neverovatno da i dalje vlada velika demagogija po kojoj ne postoji srednja klasa u Srbiji tj. ona je nastala pocetkom devedesetih. Prema ovom scenariju, svi oni kafici su puni kriminalaca i njihovih potomaka, jer samo kriminalci imaju pare.

Hajde sada malo da upotrebimo zdravu logiku:

Prema podacima Agencije za privredne registre iz sredine juna 2006. g. u Srbiji ima 86.459 preduzeca i 169.304 preduzetnika.

U ovim brojkama se ne pominju poljoprivredna gazdinstva i samostalni poljoprivrednici.

Ako se uzme da je trenutni upliv sive ekonomije kod nas preko 40% (bio je ispod 30% uvodjenjem PDV-a) - dovoljno je samo malo pregledati najcitanije oglasnike.

Kada prilozenim podacima dodamo minimalisticku procenu da 50% preduzetnika i tacno odredjeni broj preduzeca (pogledati u Bonitetu) radi solventno (znaci, zaradjuju sredsva i raste im godisnji prihod), a da npr. 50% onih iz sive zone isto radi dobro, dolazimo do sledece racunice:

U Srbiji ima nekih 255.763 legalno otvorenih firmi i bar jos 102.000 nekih drugih pojedinaca i grupa koje posluju u sivoj zoni. Ako uzmemo da 50% njih radi tako da im jos ostane para, to je oko 180.000 nekih poslovnih subjekata. Ako u preduzecima u proseku ima 2 managera sa vecim platama (izmedju 500 i 1.000 EUR), i ako uzmemo samo onih 50% pretpostavljenih solventnih preduzeca, dobijamo cifru od preko 220.000 vlasnika i managera koji mogu reci da im nije bas tako lose kako vecina prica. To isto govore (cesto, ne bas javno) i u njihovim porodicama, gde je prosecan broj clanova domacinstva 3.

Na ovaj nacin, najbanalnijom racunicom dolazi se da u ovoj drzavi bar 10% stanovnistva ne zivi bas toliko lose. Realnije je da je taj procnat izmedju 15% i 20%, ma koliko to delovalo neverovatno…

Pogledajte malo oko sebe, gledajte koliko je prijavljenih vodoinstalatera, farbara i ostalih zanimanja ovog tipa koji se nigde ne vode, koliko je onih koji uzimaju pare iz inostranstva gde paralelno zive (npr. BiH/Srbija), ali i preko razlicitih outsourcing projekata, itd.

Sasvim je druga prica to sto cemo videti koliko ce drzava uspeti da “ulovi” one koji imaju preko 1.000 EUR mesecno, a nisu ih prijavili. Pocena je da je takvih bar 100.000.

Ono sto je lepo jeste podatak koji sam nedavno cuo, a to je da u krugovima kvalitetnijih poslovnih osoba sada je in reci da si platio porez na extra prihod, sto znaci da si sposoban…

Popularity: 6% [?]

Praćenje posećenosti sajtova u Hrvatskoj - Projekat Gemius

Posted on August 12th, 2006 in Clanci na temu Internet marketinga by draganva

Komentar: ovo i nama treba…

PRIZMA odabrana kao izvođač i partner u projektu GEMIUS
Piše Mile Lazar, 26.04.2006. (www.webmajstori.net)

Vodeća tvrtka na području istraživanja Interneta u srednjoj i istočnoj Europi, proširila je svoje istraživačke aktivnosti i na naše prostore. Tako da su sada njihova stručno-istraživačka rješenja, analize i savjetovanje na području Interneta dostupne i u Hrvatskoj. Partner Gemiusa S.A. u Hrvatskoj postala je tvrtka PRIZMA istraživanja, koja je zajedno s partnerskom agencijom CATI Ljubljana odgovorna za istraživanje ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, BiH i Srbiji. Projekt će se u Hrvatskoj provoditi uz podršku i suradnju s udrugom za interaktivni marketing - INAMA.

Gemius projekt je projekt mjerenja posjećenosti Internet (web) stranica, koji se izvodi s istom metodologijom u državama zapadne i srednje Europe. Pored osnovnog mjerenja posjećenosti, ovaj projekt također nudi različite informacije o samim korisnicima Internet stranica i mnoge druge relevantne informacije.

Projekt Gemius, koji je prvenstveno namijenjen internet medijima, vlasnicima internet stranica, te agencijama i oglašivačima, nudi više različitih korisničkih modula:

-gemiusTRAFFIC (praćenje i analiza posjećenosti internet stranica; podaci su ažurirani svakih 15 min, što za naručitelja predstavlja mogućnost konstantnog nadzora nad stanjem na svojoj Internet stranici kao i prilagođavanje internetskom okruženju tržišta u realnom vremenu).

-gemiusAUDIENCE (analiza socio-demografske strukture korisnika Internet stranica, kao temelj svakog marketinško-strateškog planiranja)

-gemiusAUDIENCE PLUS (analiza socio-demografske strukture korisnika Internet medija je prvenstveno namijenjena agencijama i oglašivačima kod planiranja internetskog medijskog tržišta). Osnovna usluga SKRIPTA, kojom se internet stranica postavlja na zemljopisnu kartu europskog projekta, besplatna je i dostupna svima vlasnicima Internet stranica.

Projekt Gemius izvoditi će se kontinuirano, a rezultati istraživanja su naručitelju dostupni u realnom vremenu.
Projekt će široj javnosti biti detaljno prezentiran 11. svibnja.

—————
Detaljnije:
http://www.cati.hr/gemius/
http://www.gemius.com/English/

Popularity: 4% [?]

Da li uci u izdavanje knjige?

Posted on August 8th, 2006 in Tekstovi na temu poslovanja by draganva

Ugovaranje o izdavanju knjige/prirucnika najvise zavisi od predvdjenog tiraza i od cene koja se moze postici sa izdanjem. Takodje, povoljniji ugovori se ostvaruju ako autor ulaze u neki deo izdavackog procesa (stampa, dizajn, reklama…).

Veoma je vazno o kojoj se tematici radi, obzirom da odabir izdavaca, procena tiraza, cena, upravo zavisi od oblasti. Npr. kuvare izdaje jedna vrsta izdavaca, druga to ne radi. Strucna literatura npr. moze se prodavati za vecu cenu od popularne literature.

Sto se tice mogucnosti visine honorara, potrebno je pogledati (deprimirajući) primer proscnog tiraza (500 knjiga), broj strana, kao i prosecne cene u prodavnicama - 400 din. Vazno je napomenuti da veoma mali procenat izdanja prelazi tiraz od 500 primeraka. Posebno je bitno koliko treba vemena da se proda tiraz (prosečno 2 godine).

Evo primer ceste kalkulacije:

500 x 400 = 200.000 din (oko 2.400 EUR)

Ako je stampanje knjige 150 din (sto najvise zavisi od tiraza, papira, korica, broja strana), i ako izdavač daje 30% marze prodavcima (120 din) - sto se da vise, knjigu trgovci bolje prodaju (kada se sama bas i ne prodaje), ako se ne racuna PDV, ostaje 130 din za izdavaca i za autora.

Ako autor hoce 1.000 EUR (trenutno 83.000 din), znaci da po ovoj kalkulaciji mora dobiti 166 din po primerku. Ako je cena izdavanja 150 din (dosta strana, dobre korice, kvalitetan papir), i ako izdavac uzima isto 166 din, izlazna cena knjige, bez trgovacke marze je 482 din. Ako se doda 30%, to je npr. još 145 din, i tada se dobija cena knjige od 627 din.

Ukratko, knjige se isplati izdavati jedino ako je u planu da se objavi veci broj knjiga, jer tako posluju i izdavačke kuće - sa puno strana dosta kaplje. Inace, sem u slucaju kada je velika zarada po primerku knjige, izdavastvo nije isplativi biznis za jednu knjigu. Ljudi, na zalost, to vise rade zbog slave nego zbog para.

Ako kojim slucajem hocete sami da udjete u celu pricu, troskovi ocigledno nisu jako veliki, ali marza samo za distribuciju je obicno oko 50%.

Znam za coveka u NS koji izdaje strucnu literaturu koju naplacuje 1.600 din, troskovi stampe su mu 400 din, a proda sve knjige u roku od godinu dana, do izlaska sledeceg izdanja knjige (nova verzija softvera). Knjige prodaje iskljucivo pouzecem (sam sve radi), ali zato pre izdavanja sledece knjige obavezno kupuje novu verziju vozila, placa samostalno izdavanje knjige i ostaje mu za zivot (od ovog posla zivi). Ovo je veoma redak slučaj.

Znaci, kljucno je koliko primeraka knjige vi mozete prodati, a procena veoma zavisi od oblasti - ako se izdavac razume u oblast, prilicno ce vam tacno reci koliko mozete izdati knjiga i za koje vreme cete ih prodati. Ako se ne razume u oblast, a vi ne zelite da ulozite neka sredstva, budite srecni ako vam odstampa 500 primeraka.

Sto se tice ugovora, to zavisi od vas. Izdavaci imaju standardne ugovore, ali u zavisnosti od toga da li cete vi dati neka sredstva za izdavanje i od mogucnosti prodaje knjige zavisi vasa pregovaracka pozicija (o svemu se mozete dogovoriti). Ako ste u kategoriji proseka, ne nadajte se da cete mnogo zaraditi od knjige.

Btw. povod za ovu temu našao sam preko pitanja na ES-u:
http://www.elitesecurity.org/t203149

Popularity: 6% [?]

Kako ne treba praviti site - case: webtrafficbrokers.com

Posted on August 2nd, 2006 in Clanci na temu Internet marketinga by draganva

Obicno se kaze da preko 99 odsto svih sajtova na Webu nije dobro uradjeno iz nekog razloga. Ovaj put predstavicu sajt www.webtrafficbrokers.com, kao primer sajta na kojem sadrzaj upucuje da se servis bavi prodajom saobracaja na Webu, i da je jedan od pionira optimizacije web sajta prema zahtevima pretrazivaca (SEO).

webtrafficbrokers.com intro page Prva stranica sajta je tzv. intro stranica, gde linkovi vode do flash intro-a i do klasicnog dela sajta. Znaci, umesto kada se pravi intro stranica da se odmah postavi intro flash, postoji posebna stranica za njega, i za preskakanje intro-a (drugim recima dve intro stranice).

Ako firma poznaje SEO-om, pravilo je da intro ne postoji, jer neinformativna prva stranica smanjuje broj posetilaca celog sajta, ali i rejting sajta na pretraživačima (sve stranice sajta imaju PR0 - Google Page Rank - vrednost kredibiliteta sajta po Google-u od 0 do 10). Inače, sam sajt izgleda da je urađen kada je i firma nastala - 1999. g., a tada se baš nije pričalo nešto o SEO. Veoma prosečan izgled korporativnog sajta, sa malo teksta (i malo opisa same usluge), koji opet opet aludira na nepoznavanje SEO tematike.

U tekstu na narednoj stranici (kada se klikne na link skip intro) postoji podatak da je ova firma “jedan od pionira u oblasti SEO” i da je najveći prodavac Web saobraćaja na Internetu - kakve jake reči za nekoga ko ima intro stranicu, Google PR 0 i Alexa rejting preko 870.000. Najjači servisi ovog tipa imaju Google PR 7 i viši, a Alexa rejting ispod 5.000 (među 5.000 najposećenijih sajtova na Webu).

<%image(20060802-webtraffic2.jpg|400|267|Prva stranica sajta webtrafficbrokers.com)%>

Posebno je interesantno što njihova usluga prodaje saobraćaja jeste bazirana na prodaji saobraćaja na pretraživačima. Meni nije baš jasno šta oni konkretno prodaju, a nema ih baš na prvim stranama pretraživača za njihove usluge (čak i kada se napiše web traffic brokers). Za samu uslugu potrebno je dati depozit od 2.000 $US (!) pa onda ćemo videti šta i kako… Kako da ne…

Kada se klikne na stranicu kontakt (ista stranica za klijente i za partnere koji bi da dobiju proviziju od usmeravanja korisnika - tzv. affiliates), dolazi se do klasičnog mail formulara koji je odradio neko na veoma amaterski način.

Naravno, na celom sajtu nema adrese i telefona na koj se može videti ko su ovi koji na ovakav način nude uslugu prodaje saobraćaja.

Naravoučenije:
1. Ovo je primer kako ne treba da izgleda sajt sa aspekta pozicioniranja na pretraživačima, i sa aspekta strategije prodaje.

2. Ovo je primer kako izgleda sajt čije usluge nikako ne treba uzeti.

Popularity: 4% [?]