Prve potvrde učešća na Simozijumu “E-trgovina”

Posted on January 31st, 2006 in Tekstovi na temu e-biznisa by draganva

U današnjem broju mog e-mail časopisa objavljen je prvi spisak učesnika koji su potvrdili učešće na Simpozijumu E-trgovina

Za sada potvrđeno je učešće većeg broja domaćih i regionalnih stručnjaka i predstavnika firmi iz industrija koje su u vezi sa poslovnom primenom Interneta:

Calin Fusu, Neogen RO - E-commerce in .Ro, . Bg and .Yu
Dušan Šikimić, PKS - Forum za prevenciju zloupotreba u platnih kartica
Miloje Sekulić, eMagazin - Korišćenje Interneta za unapređenje odnosa s medijima
Zoran Stanojević, Radio BBC - Novinari i Internet
Goran Pilipović, Devprotalk.com - Dizajn i razvoj e-commerce sajtova
Goran Aničić, PC Magazin - Social Bookmarking
Marko Bjelić, Biznisblog.com - Modeli Informacione arhitekture
Dejan Bizinger, B92 - Na Internet na pravi način
Boris Krstović, word-press.net - Razvoj i internacionalna promocija softverskog proizvoda
Predrag Vujić, Srpko.com - Komparacija pretraživača s aspekta integracije rezultata
Monika Živojinović, Bambi - Case: zdravibili.com
Nikola Tošić, Tosic.com - Art direkcija Web sajtova (ako se obezbedi WebCast)
Slobodan Marković, ICANN - ICANN, NRID
Martin Birač, Xportal.hr - Case: MojBlog.co.yu

Inače, na sajtu Simpozijuma (www.etrgovina.org) počelo je i prijavljivanje za prisustvo.

Popularity: 4% [?]

Pogodak u Ex-YU prostoru…

Posted on January 28th, 2006 in Dogadjanja i teme u vezi sa Internetom by draganva

Na adresi http://www.pogodak.com/ može se videti koje je lokalne pretraživače sa ovih prostora do sada napravila Firma Novi Forum iz Slovenije.

Početkom aprila prošle godine pokrenut je sajt Pogodak.co.yu koji se sada nalazi u kategoriji 10 najposećenijih sajtova prema Alexa rejtingu.

Kako ovaj rejting mnogo više govori o sajtovima kojima redovno raste posećenost sajta, nego o stvarnoj posećenosti sajta, i kako veliki broj osoba osporava ovaj inače indikativan (a ne tačan) rejting, može se govoriti o uspehu pretraživača preko analize broja posetilaca koji stužu na sajtove zahvaljujući njemu. Takvi podaci se npr. mogu videti ovde (link).

U svakom slučaju, može se reći da je pojava ovog pretraživača kod nas dovela do ozbiljnijeg posmatranja domaćih pretraživača, i naravno njihovog korišćenja. Ipak, Google ima nedostatak kada se traže domaži specifični sadržaji (npr. probajte na Google-u da nađete sve što vam je odavde potrebno na temu marketinga).

Popularity: 9% [?]

Mesto Specijalističkih studija i ko može da ih upisuje…

Posted on January 26th, 2006 in Tekstovi na temu e-biznisa by draganva

Kako sam video i čuo da postoji dosta nedoumica po novom zakonu šta su Specijalističke studije i ko može da pohađa ove studije. Ovde ću prikazati zakonske mogućnosti i mogućnosti fakulteta na kojem se pohađaju Specijalističke studije, na primeru Specijalističkih studija na Odseku za industrijski inženjering i menadžment, FTN-a, Novi Sad.

U 25. članu Zakona o obrazovanju doslovno piše:

“Delatnost visokog obrazovanja ostvaruje se kroz akademske i strukovne studije na osnovu odobrenih, odnosno akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja.
Na akademskim studijama izvodi se akademski studijski program, koji osposobljava studente za razvoj i primenu naučnih, stručnih i umetničkih dostignuća.
Na strukovnim studijama izvodi se strukovni studijski program, koji osposobljava studente za primenu znanja i veština potrebnih za uključivanje u radni proces.
Studije prvog stepena su:
1) osnovne akademske studije;
2) osnovne strukovne studije .
Studije drugog stepena su:
1) diplomske akademske studije - master;
2) specijalističke strukovne studije;
3) specijalističke akademske studije.
Studije trećeg stepena su doktorske akademske studije.”

Drugačije rečeno, postoje dodiplomske, postiplomske i doktorske studije.

Specijalističke studije E-poslovanja na FTN-u su Specijalističke strukovne studije.

Deo člana 29. glasi:

“Osnovne akademske studije imaju od 180 do 240 ESPB bodova.
Osnovne strukovne studije imaju 180 ESPB bodova.
Specijalističke strukovne studije imaju najmanje 60 ESPB bodova.
Specijalističke akademske studije imaju najmanje 60 ESPB bodova kada su prethodno završene diplomske akademske studije.

Diplomske akademske studije imaju:
1) najmanje 60 ESPB bodova, kada je prethodno ostvaren obim osnovnih akademskih studija od 240 ESPB bodova;
2) najmanje 120 ESPB bodova kada je prethodno ostvaren obim osnovnih akademskih studija od 180 ESPB bodova.
Doktorske studije imaju:
1) najmanje 180 ESPB bodova, uz prethodno ostvareni obim studija od najmanje 300 ESPB bodova na osnovnim akademskim i diplomskim akademskim studijama.
Određeni akademski studijski programi mogu se organizovati integrisano u okviru osnovnih i diplomskih akademskih studija.”

Član 31. glasi:

“Između različitih studijskih programa može se vršiti prenošenje ESPB bodova.
Kriterijumi i uslovi prenošenja ESPB bodova propisuju se opštim aktom samostalne visokoškolske ustanove, odnosno sporazumom visokoškolskih ustanova.”

Na osnovu ova dva člana Zakona, kao i na osnovu prakse iz prethodnog perioda, koja se oslanja na prethodni Zakon o visokom školstvu, postoji nekoliko zaključaka koji se odnose na upis Specijalističkih studija Elektronskog poslovanja:

1. Specijalističke studije mogu da upišu studenti koji su završili Osnovne studije.
Kako do sada još nisu počele akreditacije, i kako Fakultet ima diskreciono pravo da interno propiše uslove upisa na pojedine smerove akademskih programa, na FTN-u je odlučeno da pravo na studiranje ovih Specijalističkih studija imaju završeni studenti svih fakulteta (trogodišnje, četvorogodišnje studije i više), a da za studente trogodišnjih studija viših škola važi pravilo da FTN interno odobrava smerove koji imaju sledeće uslove:
- Trogodišnje studije koje imaju zvaničnu dozvolu za rad ovog ili prethodnog Ministarstva nauke. Konkrento, za sada je dato interno odobrenje za smer EPO na www.vets.edu.yu (jedini smer na VETŠ-u koji ima aktuelnu legalnu dozvolu za trogodišnje studije), kao i za trogodišnje studije na www.ves.edu.yu, gde postoji dozvola za sve smerove.
- Pregledaju se programi trogodišnjih studija, da bi se videlo da li položeni predmeti odgovaraju profilu potrebnom za pohađanje Specijalističkih studija.
- Kada se desi akreditacija visokoškolskih ustanova, napraviće se i prilagođena pravila za upis.

Znači, studenti sadašnjih viših škola ne mogu pojedninačno upisivati Specijalističke studije, sem u slučaju ako FTN ne izda dozvolu da studenti određenih smerova legalnih trogodišnjih studija imaju pravo da upišu Specijalističke studije elektronskog poslovanja.

Ponovna napomena, napisano se odnosi ISKLJUČIVO za pomenute studije, ne na sve Specijalističke i postdiplomske studije.

Popularity: 6% [?]

Blakanmedia TV i naši kablovski sistemi

Posted on January 26th, 2006 in Tekstovi u vezi sa medijima by draganva

Ima već dosta vremena od kako postoji Balkanmedia TV, besplatan satelitski kanal. Reakcije se mogu videti na različitim stranama:
http://www.google.com/search?q=balkanmedia+tv
http://www.srpko.com/cgi-bin/srpko.pl?terms=balkanmedia+tv&where=scg
http://www.pogodak.co.yu/search.jsp?q=balkanmedia+tv
http://www.pogodak.hr/search.jsp?q=balkanmedia+tv
(za ostale države pogledati na www.pogodak.com)

Mislim da o prilikama kod našik većih KDS-ova može se lepo videti iz ove diskusije:
http://forum.sbb.co.yu/viewtopic.php?t=1063&start=0&postdays=0&postorder=asc&highlight=

Ovaj članak mi je bio posebno interesantan sa aspekta prikaza šta misle gledaoci ovog programa:
http://www.bihweb.com/modules.php?name=News&file=article&sid=40
U članku se pominje i interview sa mog sajta sa Peđom Marijanovićem iz 2002. g., vlasnikom Balkanmedia TV, ali i sajta Balkanmedia.com. On je svojevremeno pokrenuo i projekat portala www.pretrazivac.com, koji je na žalost rano krenuo, ali bez očekivanih efekata, a investicije nisu bile male…

U svakom slučaju, veoma me interesuje da li će kablovski sistemi do 01.03. ove godine prihvatiti besplatnu ponudu Balkanmedia.tv, ili će kasnije plaćati za emitovanje ovog programa…

Popularity: 6% [?]

Specijalističke studije iz elektronskog poslovanja na FTN-u, Novi Sad

Posted on January 25th, 2006 in Tekstovi na temu e-biznisa by draganva

Danas je Nastavno-naučno veće FTN-a donelo odluku o osnivanju Specijalističkih postdiplomskih studija iz elektronskog poslovanja. Detalji koji su do sada dostupni mogu se videti na ovim adresama:
- http://www.pretraga.co.yu/…?s=e-poslovanje_specijalisticke
- http://www.iimeuro.ns.ac.yu/.
- http://www.devprotalk.com/…studije-iz-eposlovanja-ftn-novi-sad.html

Na samoj adresi institucije IIM/EURO, koja se bavi poslediplomskim studijama Odseka za Industrijsko inženjerstvo i menadžment na FTN-u, još nema konkretnijih informacija, sem informacije o objavljivanju ovih specijalističkih studija. Dodatne inormacije će biti uskoro dostupne.

Eto, pohvalio bih se da sam zvanično postao “Koordinator Specijalističkih studija iz elektronskog poslovanja”, a učestvovao sam u kreiranju većine planova i programa predmeta, kao i samog odabira predmeta i smerova za ove postdiplomeske studije :)

Uskoro ćemo objaviti spisak profesora i demonstratora na predmetima, i verujte biće tu interesantnih i veoma poznatih osoba :)

Pored navedenih predmeta planira se i dodatni spisak neobavezih predmeta, od kojih će jedan sigurno biti Online PR. Mislim da će jedan od ovih predmeta biti i Web 2.0, ali, videćemo… Ovi predmeti će se posebno plaćati, moći će čak i da se pohađaju ako osoba nije student na IIM/EURO. Bićete blagovremeno obavešteni, za sve koje ova tematika interesuje. U slučaju da se narednih godina uvedu novi smerovi i predmeti, navedeni predmeti sa posebnog spiska će biti priznati, obtzirom da će biti osmišljeni na isti način kao i ostali zvanični predmeti.

Za sada još ne mogu da objavim planove i programe svih predmeta, ali u narednih nekoliko dana biće dostupni i detaljni programi predmeta, pa će se tačno videti šta konkretni predmeti podrazumevaju od tematike. Literatura je u većini slučajeva inostrana (akcenat na Prentice Hall).

Konkurs za studije biće poslat početkom februara.

Nadamo se da će odziv biti dovoljno dobar :)

Popularity: 4% [?]

Da li ima šanse za online advertajzing model kod nas?

Posted on January 25th, 2006 in Clanci na temu Internet marketinga by draganva

U više navrata sam u različitim diskusijama, ali i na realnim skupovima isticao podatak da se kod nas i dalje dosta sporo razvija tržište online oglašavanja, ali se razvija… Činjenica je da nismo na nivou zemalja u okruženju, ali to ne znači da se veoma brzo situacija neće izmeniti.

Evo primera:
1. Krajem prošle godine bio sam u situaciji da pričam sa predstavnicima dve rumunske firme koje su već počele investiranje u Srbiju, a trebalo bi da nastave i ove godine (trudimo se da ih dovedemo na E-trgovinu), gde sam dobio njihovu eksplicitnu procenu da je Srbija nekih 3 godine iza Rumunije po razvoju Internet sadržaja, uključujući i stanje online oglašavanja.

2. Svojevremeno sam na temu razvoja online oglašavanja pričao sa Janom Jilekom (hrvatska udruga za interaktivni marketing), koji je radio u Httpool-u kada se pojavio u Hrvatskoj (sada radi u hrvatskom Pogotku). Čovek je izjavio da je upravo Httpool omogućio razvoj online oglašavanja u Hrvatskoj. Ovaj podatak sam kasnije potvrdio i od strane nekih drugih sagovornika iz Hrvatske. Httpool se u Hrvatskoj pojavio 2002. g.

Prema mojim informacijama, ovog momenta na online oglašavanju u širim razmerama u Srbiji intenzivno rade bar tri firme:
1. Httpool, koji je započeo svoje aktivnosti, imao do sada neke male kampanje (kako kažu), i ima dobar odnos sa određenim brojem marketinških agencija. Uskoro će se na sajtu naći update sajtova koji se nalaze u njihovoj mreži.

2. Urbae, koji je najvidljivije u prošloj godini radio na promociji online oglašavanja (njihov newsletter), a pustio je i prvi CPC program za webmastere posle duže vremena kod nas.

3. Jedna domaća firma (još ne mogu da objavim koja) uskoro izlazi sa ozbiljnom ponudom za online oglašavanje, po principu prethodna dva modela.

Popularity: 4% [?]

Džejla - Sociološki eksperiment

Posted on January 22nd, 2006 in Opušteno by draganva

Ovih nekoliko dana pravio sam pauze u radu tako što sam se veoma zabaljao čitajući tekstove i komentare koji se odnose na sajt časopisa Krompir, kao i diskusije na temu Džejle, kraljice svemira :) Interesantno mi je bilo i na koliko mesta se može pronaći ovaj tekst :)

Dzejlin Blog

Džejla je naročito interesantna, obzirom da se izgleda radi o sociološkom eksperimentu - Pogledati http://superdzejla.blogger.ba. Uspeo sam da skinem većinu “njenih” tekstova preko cache linkova na Google-u. Ovo još neće dugo trajati, zato ako vas interesuje, skinite što pre… :)

Pre više meseci video sam ovaj link i komentare, i stvarno sam se zabavljao čitajući Džejline dogodovštine. Ugođaj je bio potpun i čitajući komentare na njene tekstove, ali na žalost to nisam uspeo da nađem preko Googlea.

Stvarno sam mislio da se radi o 12-ogodišnjoj devojčici, ličilo mi je. Bilo je onih koji su verovali i onih koji nisu… Stvarno je neko ovo dobro odradio, ako je sociološko istraživanje - voleo bih da vidim rezultate :)

Popularity: 5% [?]

Pretraživači imaju različite rezultate pretraživanja…

Posted on January 20th, 2006 in Dogadjanja i teme u vezi sa Internetom by draganva

Pretraživao sam nešto što mi je bilo potrebno za posao na većem broju pretraživača i setio sam se podatka da preko 70 odsto svih korisnika koristi jedan pretraživač (uglavnom Google, naravno), a preko 90 odsto korisnika ne ide dalje od prve stranice pretraživanja. Ovo naravno uopšte nije dobro, a dokaz se može videti pri letimičnom pogledu na rezultate pretraživanja na različitim pretraživačima za iste ključne reči.

Za rad Internet marketing plan koji rade studenti VETŠ-a i VEŠ-a potrebno je između ostalog da urade analizu industrije i konkurencije. Kada treba da pronađu besplatne podatke o industriji iz koje rade rad, veoma često imaju problema, jer nemaju iskustva sa ozbiljnijim pretraživanjima Interneta, a naročito korišćenje više pretraživača (uključujući i specijalizovane).

Uzeo sam za poređenje “novi sad” kao frazu na sledećim pretraživačima:
http://www.google.com/search?q=novi+sad
http://search.yahoo.com/search?p=novi+sad
http://search.msn.com/results.aspx?q=novi+sad
http://www.pogodak.co.yu/search.jsp?q=novi+sad
http://www.srpko.com/cgi-bin/srpko.pl?terms=novi+sad&where=scg

Može se videti čak i kvalitet rezultata za ovako opštu frazu, ali se takođe ne može uzeti samo jedna fraza u obzir za merenje kvaliteta pretraživanja, jer praksa pokazuje da za različite fraze kvalitet rezultata pretraživanja varira.

Od neobičnih rezultata, sajt Kardiovaskularne hirurgije u Sremskoj Kamenici (www.heart.ns.ac.yu) se nalazi na sve tri prve stranice inostranih pretraživača, što samo potvrđuje renome ove institucije. Na Yahoo-u i Google-u nalazi se sajt na kojem su prikazane slike bombardovanja Novog Sada (www.balkanpeace.org/library/gallery/novisad) 1999. Na Pogotku i MSN-u nalazi se najstarija prezentacija Novog Sada - www.novisad-home.com, koja više nije aktivna, a neka firma koja prodaje domen je lepo postavila generički sajt koji i dalje daje rejtuing :) Pogodak i Srpko imaju neke banke i DDOR kao rezultate, koji se ne pojavljuju na stranim pretraživačima. Na MSN-u ima vest o krađi poznatih slika u NS-u (Rubens i Rebrant).

Od dobrih rezultata tu su zvaničan sajt Novog Sada, sajt univerziteta u Novom Sadu, Novosadski sajam, Exit, Wikipedia… Ali zato, veoma dobru opciju preciziranja pretrage imaju samo Yahoo i Pogodak.

U svakom slučaju, interesantno. A pogledajte koliko su različiti rezultati za ključnu reč “promocija”…

Popularity: 7% [?]

Pripreme za Simozijum E-trgovina

Posted on January 18th, 2006 in Tekstovi na temu e-biznisa by draganva

Mnogo toga se već desilo oko priprema za Simpozijum “E-trgovina” (www.etrgovina.org), koji se održava na Paliću od 05. do 07. 04. 2006. g. Pripreme su manje intenzivno počele još u oktobru prošle godine, a intenzivnije smo počeli da radimo krajem prethodne godine.

Ucesnici simozijuma E-trgovina 2004. iz Srbije, Makedonije, Hrvatske i SlovenijePočele su da prističu potvrde dolazaka na skup, kako onih koji će držati predavanja, tako i samih posetilaca (učesnika) skupa. Neke do sada potvrđene firme i pojedinci koji bi trebalo da održe predavanja: Goran Aničić (tema - Social Bookmarking), Goran Pilipović, Bluesman (Kreiranje e-commerce sajtova), Marko Bijelić (Model informacione arhitekture), Steva Majstorović, Dejan Bizinger, Sloba Marković (ICANN)… Pored različitih pojedinaca, biće više studija slučajeva, od kojih je potvrđen prikaz servisa www.ekapija.com, Sajtovi Bambi koncerna (dolazi direktor marketinga), pregovaramo sa različitim servisima inostranih firmi i investitora koji se pojavljuju na domaćem Internetu, itd. Svake godine dolaze predstavnici većeg broja banaka, dosta tematike iz te oblasti se najavljuje, priča o naplati i bezbednosti na Internetu…

Najbolje je na sajtu Simpozijuma pogledati prikaz prethodnih godina gde se tačno može videti koja se sve tematika obrađuje, ko dolazi i ko su sve sponzori. O Simozijumu dovoljno govori činjenica da je prošle godine jedan od glavnih sponzora bila Visa International. Prikaz po godinama ukratko se može skinuti sa sledećih URL-ova:
2005 http://www.etrgovina.org/press/info2005.pdf
2004 http://www.etrgovina.org/press/info2004.pdf
2003 http://www.etrgovina.org/press/info2003.pdf
2002 http://www.etrgovina.org/press/info2002.pdf

Kako funkcioniše Simpozijum E-trgovina (kako i zašto doći na Simpozijum)

Vremenom se ispostavilo da veliki broj osoba nije nikada učestvovao na skupovima ovog tipa (primer diskusije na ovu temu možete videti ovde - http://www.devprotalk.com/showthread.php?t=516) i da je potrebno objasniti kako funkcionišu skupovi ovog tipa sa različitih aspekata:

Razlozi za dolazak na Simpozijum - Prvi i osnovni razlog dolazaka na ovakav skup jeste uspostavljanje kontakata i druženje. Iz ovog razloga skupovi ovog tipa okupljaju ciljne grupe koje su uvezi sa industrijom koja se predstavlja na skupu (u ovom slučaju radi se o poslovanju putem Interneta).

Popularity: 5% [?]

Proradili su “Memberi”

Posted on January 15th, 2006 in General by draganva

Morao sam da dodam da samo članovi mogu da pišu komentare, a sada radi i link za prijavljivanje (link), koji nije postojao ranije. Tek kada sam pregledao dokumentaciju, video sam da iz sigurnosnih razloga postoji čitava procedura da bi ovo proradilo, što se na kraju i desilo.

Pa, eto - pišite komentare… :)

Popularity: 10% [?]

Čekovi ipak nisu otišli u prošlost!

Posted on January 13th, 2006 in Tekstovi na temu poslovanja by draganva

Još nisu prošla ni sva novogodišnja slavlja (eto, jedno je danas) kada se već sa sigurnošću tvrdi da čekovi nisu otišli za sva vremena kao sredstvo odloženog plaćanja. Sve više trgovina i dalje prima čekove, sve po novim pravilima (datum na čeku, i sve ostalo ispravno zapisano), jer teško se odvojiti značajnog procenta prihoda trgovina, kada već mušterije nemaju para.

U Politici jedan anoniman prodavac objašnjava da mu nije problem da daje robu na 50 dana odloženo, jer i on robu dobija na dva ili tri meseca odloženo, a ček će unovčiti kasnije (kada piše na njemu), nije problem. Zakon ne zabranjuje prethodno ispisivanje čeka sa datumom od kasnije (to se dešavalo i ranije, bio sam sam svedok), jedino što se on ranije ne može unovčiti.

Ova vest će obradovati veliki broj onih koji (hvala Bogu) razmišljaju o tome da zaduživanje sa platnim karticama nije ni blizu toliko “transparentno” (u ovom slučaju, čitaj - jasno) sa aspekta realnih troškova zaduživanja, kao što je ček. Velika prezaduženost stanovništva koja je već počela, a tek nas čeka (za sada je ukupno zaduženje stanovništva u srbiji 3 plate po stanovniku, a prosek EU je 10 tamošnjih plata po stanovniku), na žalost je neminovna u potrošačkom društvu koje besmisleno tera da se troši više nego što se zaradi, jer “tako treba”. Zato mi se i dopadaju novi pokreti u SAD koji kreću sa obukama ljudi kako da troše samo onoliko koliko zarade, kako da se ne zadužuju i da ne traže više od stvarno potrebnog u životu.

Interesuje me koliki će biti realan procenat korišćenja čekaova na ovaj “novi” način do kraja godine, jer će i od ovoga zavisiti brzina velikog zaduživanja kod banaka od strane velikog broja populacije.

Popularity: 5% [?]

Koliko se ko pominje na Internetu - Google Search Results (GSR)

Posted on January 11th, 2006 in Dogadjanja i teme u vezi sa Internetom by draganva

Na ovo me je inspirisao prethodni post - koliko se na Googleu pojavljuju neki poznati u rezultatima pretraživanja, jer i to govori o medijskoj popularnosti.

Aleksandar Tijanić (RTS, gsr - 11.200), Željko Mitrović (Pink, gsr - 671), Veselin Simonović (Blic, gsr - 397), Dragan Đilas (Narodna kancelarija, gsr - 21.300), Manojlo Vukotić (Večernje novosti, gsr - 280), Veran Matić (B92, gsr - 27.600), Srđan Šaper (Meken Erikson, gsr - 424), Mario Husten (Sanoma, Gruner+Jahr, Styria, gsr - 75), Robert Čoban (Svet…, gsr - 645), Radoslav Rodić (Glas, Kurir, Star, gsr - 41).

GSR - Google Search Results.

Kada se ova lista najuticajnijih u medijima postavi u kontekst Interneta, ispostavlja se da su najeksponiraniji Tijanić i Veran Matič, i to na nivou koji se inače smatra velikom eksponiranošću i u internacionalnim okvirima.

Radi porećenja, Boris Tadić ima 232.000 rezultata, a Vojislav Koštunica 435.000 rezultata. Aleksandar Vučić ima 22.800 rezultata.

Nikola Tesla ima 853.000 rezultata, a Slobodan Milošević je apsolutni rekorder sa 2.23 miliona rezultata pretraživanja (npr. Vlade Divac ima “samo” 181.000 rezultata).

Iz sveta estrade Ceca Ražnatović ima 89.800 rezultata, dok npr. Jelena Karleuša ima 207.000 rezultata. Goran Bregović ima 586.000 rezultata.

Da bi ovo postavili u međunarodne okvire, jedna od dugo najpopularnijih ličnosti na Internetu, Pamela Anderson ima 7.92 miliona rezultata pretraživanja na Google-u.

Sa aspekta različitih struka, osobe koje imaju preko 10.000 rezultata na Google-u veoma često su internacionalni stručnjaci. Npr. Ralph f. Wilson, jedan od svetskih autoriteta iz oblasti Internet marketinga i elektronske trgovine, ima 55.100 rezultata na Google-u.

A šta znači bavljenje Internetom dovoljno ilustruje moj skromni primer: ima me 22.700 puta u rezultatima pretraživanja :) Šalaj sam popularan :) Dobro… Ja se bavim ovom oblašću, pa i nije čudno.

Popularity: 5% [?]

Najmoćnije osobe u medijima

Posted on January 10th, 2006 in Tekstovi u vezi sa medijima by draganva

Juče i danas novine Blic objavile su spisak 50 najmoćnijih osoba iz medija u Srbiji. Prvih deset su:

Aleksandar Tijanić (RTS), Željko Mitrović (Pink), Veselin Simonović (Blic), Dragan Đilas (Narodna kancelarija), Manojlo Vukotić (Večernje novosti), Veran Matić (B92), Srđan Šaper (Meken Erikson), Mario Husten (Sanoma, Gruner+Jahr, Styria), Robert Čoban (Svet…), Radoslav Rodić (Glas, Kurir, Star).

Interesantno je da niko od onih koji su komentarisali ovaj spisak, a videćemo komentare na današnji spisak, nije rekao ništa negativno povodom samog spiska. Na njemu je radio veliki broj novinara koji je mesecima istraživao “puteve moći” u medijima. Iako je lepo opisano ko je ko u medijima, nije baš sve rečeno. Npr. javna je tajna da Dragan Đilas kontroliše veliku količinu promotivnih sekundi na najjačim medijima u Srbiji.

Prva žena na listi je 11. Žaklina Nikolić-Kušić (Publicis, Yellow Cab), pa je tu 13. Ljiljana Smajlović (Politika), itd.

Interesantno je da je Mira Adanja-Polak na 18. mestu kao prvoplasirani novinar, ali sa kakvim referencama: “Autor je emisije ‘Mira Adanja-Polak i Vi’ koja se prikazuje na nacionalnoj televiziji svake nedelje. Konsultant je spoljnopolitičkog deska televizije ‘ITN Chanel Four News’. Ekskluzivni je novinar magazina ‘Royalty’ iz Londona i lični konsultant američkog novinara televizije ABC Pjera Selindžera.”

Interesantno mi je da se na 47. mestu liste nalazi Slavica Čorbić kao jedini predstavnik nekog lokalnog medija (niški TV 5) - dir. i gl. odg. urednik. Od nedavno ovu TV imam na kablovskoj i mogu reći da je to jedina lokalna TV u Srbiji koju sam do sada video, a da izgleda kao neka nacionalna televizija. Voleo bih da znam na osnovu čega se našla na ovoj listi.

U svakom slučaju, meni je bilo interesantno da vidim ko su oni koji kreiraju uticaj u medijima u Srbiji. Veoma inspirativna tema za mene :)

Popularity: 7% [?]

Goran Aničič urednik časopisa PC Magazine

Posted on January 9th, 2006 in Dogadjanja i teme u vezi sa Internetom by draganva

Veoma me je obradovala vest da je Goran Aničić (www.personalmag.co.yu/blog) postao glavni i odgovorni urednik PC magazina.

Prihvatio sam njegovu ponudu da u časopisu imam kolumnu na temu domaćeg razvoja Interneta :)

Još jednom, čestitam.

Diskusije na ovu temu:
- http://www.elitesecurity.org/tema/154395/
- http://www.devprotalk.com/showthread.php?p=4744

Popularity: 4% [?]

Lobiranje i za Srbiju?

Posted on January 7th, 2006 in Teme marketinga i odnosa sa javnošću by draganva

Nekoliko medija (naročito Politika) u poslednje vreme imaju veći broj članaka koji se bave značajem lobiranja u odnosu na popravljanje položaja i imidža države. Prema Politici, počeli su pregovori za lobiranje u Briselu i Vašingtonu, i angažovanje lobističkih firmi koje će zastupati interese Srbije.

Prosto je neverovatno da ovdašnji političari od 2000. g. nisu odmah angažovali lobiste za “našu stvar” (it. Cosa Nostra). Ovo samo govori o nezrelosti naših političara i o osnovnom nepoznavanju sistema funkcionisanja savremene politike na svetskom nivou, koja se bazira na legitimnim sistemima uticaja (u razvijenim ekonomijama tačno se zna ko lobira za koga).

Kod nas nema ni “z” od Zakona o lobiranju, koji bi počeo sa uvođenjem neformalnih uticajnih grupa u tokove koji se mogu kontrolisati, kao i da se zna šta je sve potrebno da bi se lobiralo za neku “našu stvar”.

Kod nas to već decenijama (naročito u poslednjih 15 g.) funkcioniše po sledećem principu:

Baja koji je na različite volšebne načine došao do para tokom devedesetih finansira manje ili više jednu ili više političkih opcija (kada nisu na vlasti). Kada jedni od tih dođu na vlast, sledi “naplata” kroz različite vidove ne-tržišnih poslova, nabavki, monopolskog ponašanja, nediranja u neka tržišta i sl.

Videćemo da li je kasno ili ne ovo sadašnje angažovanje lobističkih grupa.

Popularity: 5% [?]