e-business, e-marketing, online pr consultant
Da bi se došlo do definisanja potreba firme koja izrađuje (dorađuje, redefiniše) Web sajt, u zavisnosti o složenosti projekta u praksi se pojavljuju dva “puta”:
U 99 odsto slučajeva firma na neki način samostalno dolazi do toga šta bi želela da joj se kreira na Web sajtu (tj. kako žele da im se napravi Web sajt), i u ovom kontekstu puno mogu pomoći saveti Blogowskog.
Nakon inicijalnog kontakta sa nekom firmom ili pojedincem koji će da izrađuju Web sajt, kreće “noćna mora” definisanja šta klijent stvarno želi, i u zavisnosti od vrste “izvođača radova” zavisi kako će firma za koju se radi sajt i proći:
a) Firma/pojedinac sa iskustvom: Što je izvođač radova iskusniji (ima više uspešnih projekata za sobom) ima bolje razrađene procedure kako da “izvuče” šta to klijent stvarno želi.
b) Model zarade od izrade Web sajtova: Određeni broj firmi/pojedinaca koji su u Web development biznisu lepo su iskoristili preovlađujuće neznanje klijenata, i veoma dobro naplaćuju svaku preradu inicijalnog zahteva (bez obzira kako shvate šta klijent želi). U ovakvom slučaju firme/pojedinci prave klijenta zavisnim od svog rešenja, i treba dosta vremena da se firma preračuna kada joj se islati da krene iz početka sa redefinicijom online poslovnog nastupa, ali tek kada se shvati da možda postoji i drugačiji način “boravka” na Webu.
Postoje veoma kvalitetne firme (i pojedinci) koji na profesionalan način obavljaju dogovoreni posao za dogovorenu cenu, ali je ponekad teško i doći do njih…
Projektna dokumentacija iz koje proizilazi zahtev za ponudom izrade Web sajta
Kao što je u prethodnom delu ovog serijala objašnjeno, za jednostavnije (manje zahtevne) projekte zahtev za izradu Web sajta može se kreirati kao jedini dokument na osnovu kojeg firme/pojedinci za Web razvoj kreiraju svoju ponudu. Ovo se uglavnom odnosi na potrebe firme koja je u skladu sa većinom zahteva kreiranja korporativnog Web sajta, bez posebnih prilagođenja poslovanju i poslovnim procesima u firmi naručioca posla.
Obzirom da naručioci posla najčešće ne shvataju koliko im je zahtev jednostavan ili komplikovan, najviše se dešava da se pusti inicijalni zahtev na nekoliko adresa, pa da se vidi koliki su inicijalni redovi veličina cene ponude. U slučaju moje agencije, mi jednostavne zahteve (ponude koje nisu zahtevne) preusmeravamo direktno do pojedinaca ili firmi koji su specijalizovani za kreiranje jednostavnijih (i jeftinijih) Web sajtova (firme koje rade na ovakav način mogu da mi se jave preko kontakt formulara na ovom sajtu).
Ako ustanovimo da se radi o zahtevnijem projektu gde je potrebna projektna dokumentacija pre kreiranja zahteva za ponudom izrade Web sajta, prvo određujemo koji je uopšte potreban tip projektne dokumentacije, što zavisi od veličine (sadržaja) projekta i od toga da li se radi o maloj firmi (preduzetnici, zanatske radnje), ili o nekoj većoj firmi.
Potrebno je napomenuti da se ovde radi o projektnoj dokumentaciji koja bliže definiše konkretne potrebe firme koja želi da ima svoj Web sajt, a ne dokumentacija koju kreira sam tim/pojedinac što kreira Web sajt.
Vrste projektne dokumentacije
Generalno, projektna dokumentacija za Web se deli u nekoliko većih grupa, i u zavisnosti od konkretnih potreba firme (kao i od raspoloživog budžeta), projektna dokumentacija se sastoji iz manjeg ili većeg broja konkretnih izlaznih dokumenata (deliverables – operativni dokumenti na osnovu kojih naručilac posla zna šta je njegov zahtev i njegove obaveze, a dev firma/pojedinac šta konkretno da radi na izradi sajta):
Kao što se može videti, projektna dokumentacija se može sadržati od jednog ili preko 20 različitih dokumenata, i bitan je konkretan efekat projektne dokumentacije na različite aspekte online nastupa firme koje je potrebno “pokriti”, a ne sam broj dokumenata.
Draganva
July 14th, 2008 at 09:09
Evo konkretnog primera čemu služi konsalting.