e-business, e-marketing, online pr consultant
Jedana od najvećih opštih nepoznanica prilikom kreiranja Web sadržaja jesu razlozi zašto bi bilo potrebno postavljati neke linkove u tekst, i koje linkove postavljati. Takođe, veoma često mi se dešava da značajan broj osoba postavlja pitanje mailom ili direktno na komentarima mog bloga po principu: “Hej, ovde ima suviše linkova u tekstu, nemam vremena da pogledam sve to, što toliko linkova?”
Veliki broj osoba zbog nedostatka vremena i zbog ne-poznavanja tehnika brzog čitanja online tekstova (tzv. skeniranje tekstova), nije u stanju da pročita veliki broj sadržaja o tematici koja je čak i veoma interesantna čitaocu (o načinima skeniranja tekstova pisaću drugom prilikom).
Do nedavno nisam znao da bez obzira na činjenicu što je veliki broj online tekstova linkovan (poseduje linkove u tekstu), veliki broj osoba nema saznanje o tome čemu služe ti linkovi kada su sami u poziciji da pišu tekstove. Ovo naročito važi za urednike i novinare (a o predstavnicima PR struke da ne pričamo), i iz tog razloga stvorena je čitava oblast – Link Journalism, koja se obraća novinarima da im objasni koji smisao linkovanog teksta.
Smisao postavljanja linkova u tekstu
Pisanje teksta na Webu, za razliku od klasičnog teksta, omogućuje značajno obogaćivanje informatija o tematici članka, upravo korišćenjem veza (linkova) do tekstova (audio, video, grafičkih, i ostalih vrsta sadržaja) daju se čitaocu dodatne informacije o obrađivanoj tematici, za koju nema mesta u tekstu, ili bi trebalo praviti dodatni tekst, i sl.
Veze u tekstu se mogu praviti sa online sadržajima koji su bili inspiracija ili su korišćeni kao materijal za kreiranje samog teksta, kao i što je sasvim uobičajeno linkovati sopstvene tekstove (tekstove sopstvenog medijuma) koji su u vezi sa aktuelnim tekstom (dodatno pojašnjavaju aktuelni tekst).
Zašto je linkovanje problem?
Linkovanje teksta se doživljava kao dodatni nepotrebni posao pri kreiranju online sadržaja, koji dodatno troši vreme, naročito u slučaju ako je potrebno pronaći neki tekst iz sopstvenog medijuma za linkovanje. Urednici ovako nešto veoma tolerišu, jer ni sami ne shvataju pravi misao linkovanja, a sa druge strane bitnije im je da se tekst brže završi u odnosu na to da u sebi ima linkove (interno linkovanje srodnih tekstova povećava broj otvorenih stranica sajta).
Činjenica da neki sajtovi imaju na kraju teksta (ili negde oko teksta) boks sa srodnim tekstovima, nije dovoljno efikasna kao sam link u skopu teksta.
Linkovanje kao alat promocije
Jedan od najčešćih razloga zašto klasični mediji na svojim sajtovima ne upotrebljavaju linkove u tekstu jeste strah da na ovaj način besplatno promovišu neke online lokacije, a naročito je “opasno” linkovati konkurenciju. Koliki je ovo problem može polužiti vest iz NY Times-a o tome da su glavni SAD mediji počeli međusobno da se linkuju!
Ono što su pre nešto više od godinu dana (!) shvatili američki glavni mediji jeste činjenica da se linkovanjem na Webu daje nova vrednost online sadržaju, što je važnije za povratak čitalaca od činjenice da su isti mediji linkovali konkurenciju (čitalac svakako lako može da ode na sajt konkurentnog medija i da pročita neki tekst, ali linkovanjem medijum skraćuje vreme istom čitaocu).
Kada se na ovakav način posmatra linkovanje na Webu (Web je mreža međusobno povezanih Web sajtova sa linkovima), na ovaj način svi dobijaju – čitaoci dodatne korisne informacije, mediji koji linkuju interesantne izvore informacija dobijaju na većoj relevantnosti tekstova (da podsetim, jedna od najznačajnijih aktivnosti na Twitter-u je deljenje interesantnih linkova), a linkovane online lokacije dobijaju promotivne efekte!
Što je online sadržaj interesantniji, imaće više linkova sa različitih strana Weba.
Primer Trackback promocije
Jedan od razloga zašto u blogovi posebno interesantni u promotivne svrhe jeste mogućnost linkovanja drugog bloga, koji to linkovanje postavlja u komentar adekvatnog blog teksta (tzv. trackback – pogledati detaljnije o promociji blogova u besplatnoj knjizi Blog osnove).

U datom primeru, osobe koje dolaze na tekst u kojem se nalazi trackback u komentaru, idu i na taj blog da pročitaju dodatni tekst na ovu temu.
Osoba koja kreira tekst na ovaj način (linkuje blog koji ima trackback opciju) dobija dodatnu posećenost bloga, a onaj ko dozoljava trackback opciju podstiče vlasnike ostalih blogova da češće linkuju posmatrani blog (jer im se isplati – dobijaju posetu sa tog bloga).
Naravno, veoma je bitno imati meru i linkovati kada stvarno postoji razlog i potreba, jer u suprotnom efekti mogu da budu trostuko loši:
Zaključak
Jedan od najjednostavnijih načina da naučite kako dobro linkovati tekstove jeste da pratite sa razumevanjem šta rade druge osobe koje linkuju svoje online sadržaje. Trebalo bi da procenite da li su to linkovi koji po vašem mišljenju odgovaraju datom online tekstu (da li je autor dao dobre linkove koji dodatno objašnjavaju/informišu o tematici teksta), i da li postoji i neki promotivni efekat linkovanja u posmatranom tekstu.
Posle određenog vremena posmatranja, bićete u situaciji da samostalno vidite kako ćete najbolje linkovati vaše tekstove.
kihuПотру
January 8th, 2010 at 10:50
vrlo dobar tekst, da koristish link u tekstu je vazno, no da ga koristish pravilno je povazno
Srdjan Jankovic
January 8th, 2010 at 10:55
Sa stanovišta internet medija, najvažniji su insite linkovi koji vode ka vestima istog medija iz ranijeg perioda, čime se značajno obogaćuje tekst, a indirektno povećava i posećenost sajta, ali za ovo su potrebne profesionalne baze podataka i tekstova koje imaju samo najveće redakcije
Dragan Varagić
January 8th, 2010 at 11:00
Pretraživanje internih tekstova se može raditi i preko Google-a, ako ne postoji dovoljno dobar pretraživač na sajtu.
Toni Aničić
January 8th, 2010 at 11:08
Cesto vidim tekstove na kojima mi dode da komentiram “Zasto tu nema nikakav link za vise informacija?”. Posebno je tesko onima koji dolaze iz mainstreama prebacit se u “trodimenzionalno” pisanje teksta kako se to pravilno i radi na internetu.
Bedno piskaralo
January 8th, 2010 at 11:13
Super tekst, ovo me je bas zanimalo – zadsto ljudi ne linkuju. Narocito zasto medijski sajtovi UOPSTE ne linkuju? Nemaju ni dvosmernu komunikaciju, osim komentara, koji se cesto lose moderisu…
Mario Poje
January 8th, 2010 at 12:59
Zanimljivo stivo…
dezareo
January 8th, 2010 at 14:26
Odlican i edukativan tekst
Mario Frančešević
January 8th, 2010 at 17:38
E kad bi barem netko iz tih medija pročitao ovo…iako nekako sumnjam da bi baš odmah počeli primjenjivati no opet
Bedno piskaralo
January 8th, 2010 at 19:51
@Mario Franscevic, evo, ja radim za kompaniju koja izdaje najtiraznije dnevne novine u Srbiji, i mogla bih to da radim koliko sutra… ali…
Dragan Varagić
January 8th, 2010 at 19:55
@Bedno piskaralo Bilo bi veoma lepo kada bi ste detaljnije upravo opisali zašto ipak ne biste rekli nekim urednicima za ovu oblast.
Dragan Radović
January 8th, 2010 at 20:03
Značaj linka u tekstu ponajviše vidim u dobijanju dodatne potvrde za iznetu tvrnju – ono što bi u klasičnom žurnalizmu nazvali “poziv na autoritet”. Ukoliko link vodi ka relevantnijem tekstu, utoliko podiže rejting “osnovnog” članka, kao što i ovde čitamo.
Pošto sam “kod kuće” i u web i u offline novinarstvu, uhvatim sebe da nesvesno mešam neke pojmove. Ako čitam dobar članak u novinama i vidim da se pisac nije potrudio da potkrepi svoju tvrdnju, sve češće to komentarišem sa “a gde ti je link?”.
Poštujem i kada pisac linkuje kolegu koji mu je svojim postom dao inspiraciju – tad imam utisak da je tema “obrađena” iz više uglova. Uostalom, rekao bih da je to i stvar lične kulture.
Kvalitet linkova na netu je i svojevrsna slika opšte kulture – ponekad nedostaju jer, reklo bi se, autor i ne zna gde bi ih našao.
Twitter je posebna priča, zaista je win – win “sprava”. Daješ i dobijaš dobre linkove.
Čak sam jednom dobio ideju da predložim osnivanje “linkoteke”, arhive dobrih linkova, sređenih po određenoj metodologiji. Zar to ne bi bilo pravo bogatstvo? I dalje mislim da bi to vredelo truda, mada ne znam kako bi se realizovalo i zaživelo. Ako neko ima volju da razmišlja na ovu temu…
Inače, na svom info sajtu nemam problema ni sa spoljnim ni sa unutrašnjim linkovima, ali to mogu da zahvalim znanju ponajviše jednog momka koji ih postavlja. No, pretpostavljam da lokalnim sajtovima lunk i nije problem, ne vidim ih kod velikih “igrača”.
Tomislav Stanković
January 8th, 2010 at 20:56
Do prije nekoliko tjedana bio sam jedan od onih koji su u komentarima pisali da ima previše linkova, ali sada je stanje takvo da se pronalazim u u primjeru pri kraju blog posta a tiče se Trackback promocije.
Prema tome mogu reći da sam nešto i naučio – što kroz primjere, što kroz praksu na vlastitom blogu.
Istina je da se nakon određenog vremenskog perioda linkanje u tekstu svodi na seriju dobro utvrđenih koraka i donosi obostranu korist. Poruka za one koji to ne rade – probajte, moglo bi vam se svidjeti.
Zoran Slavkovic
January 8th, 2010 at 21:23
Da, u pravi ste….
S tim što moram da naglasim da naši stručnjaci blog profesije (da je tako nazovem) koriste linkove tima….. e kod pere na blogu sam pročitao to…. a kad odeš kod pere on te upućuje ne đuru i tko redmo.
Linkovi jesu važni ali u smislu u kojem vi ovde govorite, ali njikako kao “sektaški” linkovi…
Poydrav!
Srđan Janković
January 9th, 2010 at 02:49
@Bedno piskaralo
Jedini i najvažniji razlog je – gubljenje posetilaca. Od čitalaca koji kliknu na neki link u tekstu, tek možda 50% njih se vrati na prethodni sajt, što je ogroman gubitak za online medij, naročito u današnjem okruženju kada je velika borba za korisnike.
@Zoran Slavkovic
Slažem se da to može da bude degutantno, smarajuće, jednostavno, blogeri pokušavaju da ispromovišu svoje pisanje/blogove i nekad s tim preteraju.
Bedno piskaralo
January 9th, 2010 at 09:33
@Dragane, pokusavala sam da skrenem paznju ljudima koji su vec zaduzeni da se time bave. Bez uspeha. Sledeci korak jeste da odem na visu instancu i predlozim korake.
Ali, stvarno, poucena dosadasnjim iskustvom, ne znam koliko ce to imati uspeha.
nadam se da ce me stvarnost demantovati.
@Srdjan Jankovic, to mi je sasvim jasno, ali cini mi se da je i tu potrebno neko vreme da citalacka publika sazri – nalik blogovima i na ostalim sajtovima gde je sadrzaj linkovan, vrlo mi je jednostavno da zeljeni link otvorim u novom tabu i da se vratim sadrzaju koji sam pocela da citam. Pod jednim uslovom – ako me ono sto sam pocela da citam na sajtu zaista zanima i zavredjuje moju paznju…
Srđan Janković
January 9th, 2010 at 20:22
@Bedno piskaralo
Apsolutno se slažem, ali ne kažemo za džabe ‘’surfovanje Internetom”, a na nama koji stvaramo sadržaj je ipak da taj % odlazećih spustimo na što niži nivo
Snezana Lukovic
January 9th, 2010 at 22:28
@Bedno piskaralo @Srdjan Jankovic
Mislim da je jasno zasto online mediji ne postavljaju linkove u svojim sadrzajima. Oni se izdrzavaju od prodatih tiraza i od oglasnog prostora.
Cela oglasna stranica se u dnevim novinama krece od 1000 do skoro 4000 evra, zavisno od tiraza. Mislim da Blicova oglasna-kolorna stranica iznosi izmedju 3 i 4 hiljade evra.
Otvaranjem linka, dok citate tekst, vi dobijate neciju celu stranicu. Eto besplatne reklame. Uz to, kako Srdjan rece, postoji mogucnost da se citalac vise i ne vrati na prethodnu.
Online citanjem novina padaju tirazi, pa time se i smanjuje prihod novinskim kucama.
Nije Rupert Mardok “tek tako” podigao prasinu najavom da se naplacuje citanje online sadrzaja.
BLIC, 6.decembar: “Mardok je poslednjih meseci krenuo u žestoku ofanzivu tvrdeći da kvalitetne vesti ni u kom slučaju ne mogu da budu besplatne, a sistem plaćenog sajta sa maksimalnih pet besplatnih klikova u toku jednog dana najavio je i za ostala svoja izdanja poput britanskog “Tajmsa” i autralijskog lista “Ostrelijen”.
“Internet pretraživači profitiraju od tuđeg mukotrpnog rada i investicija. Ako ćemo iskreno da pričamo, to je krađa. Kvalitetno novinarstvo je skupa roba”.
Video
January 9th, 2010 at 22:42
U potpunosti se slažem sa vama što se tiče linkova.
Posebno linkova ka starijim postovima na sopstvenom blogu,
kao što ste u ovom članku učinili sa vezom ka knjizi, i tako potencijalno dobili još jednu pročitanu stranicu.
Ali isto tako, postoji problem gubljenja posetioca koji je naveo gospodin Srđan Janković u komentaru iznad.
Otvaranje veze u novom prozoru je na neki način bezobrazluk ali i način da se positlac zadrži. Kakvo je vaše mišljenje o otvaranju veze u novom prozoru (Tab-u) i koliko to utiče na SEO? Hvala.
Dragan Varagić
January 10th, 2010 at 07:56
Postoji jedno veoma pogrešno shvatanje u vezi sa linkovanjem da posetilac sajta “umire” na vašem sajtu. Posetilac sajta svakako odlazi sa njega, i ako mu vi u tome pomognete to je jako dobra stvar za vaš sajt iz različitih razloga.
Klikni na me :)
January 10th, 2010 at 21:47
Slažem se u potpunosti sa ovim što Dragan reče u zadnjem komentaru
Zašto su bitni linkovi u tekstu – na moj način « Uspesi, padovi i život uopšte
January 19th, 2010 at 00:54
[...] tekst na moj način je varagic blog post Zašto su bitni linkovi u tekstu? Verujem da će Vam se svideti moj način učenja „male ženice“. Bitno je da se učeći [...]
feed.blog.rs » Blog Archive » Godinu dana servisa PRobjave.com – Najava proširenja na tržište BiH
June 1st, 2010 at 13:13
[...] saopštenja Internet okruženju, pored korišćenja bitnih ključnih reči za organizaciju, moguće je uticati na bolji rejting na pretraživačima putem postavljanja linkova u saopštenju koji vode do određenih Web stranica Web sajta organizacije koja šalje [...]