Blogolandija je kolokvijalni (lokalni) izraz koji lepo opisuje interno shvatanje ovdašnje (javne) blogosfere. Postoji i tzv. privatna blogosfera, tj. preko 99 odsto ostalih blogova i kod nas i u svetu, koji nisu kreirani sa namerom da budu naročito vidljivi i popularni, a još manje da budu uticajni.

U poslednje vreme, “svako-malo” pa se pojavljuju neki tekstovi o “kaljuzi blogova” ovdašnje blogosfere, o tome kako je sve to loše i “pre-loše”, a ovakav tip tzv. “metanija” o ne-uticaju blogova možete videti u interesantnim primerima tekstova Peđe Supurovića i Gorana Pilipovića.

Osnova pređašnje opisanih situacija u koje “upadaju” različiti manje-više poznati blogeri svodi se na sve šire prihvaćeni stav da ovdašnji blogeri nisu “u” od uticajni, i da je sve to sa blogovima preterivanje i “lakrdija”. Sledeća teza je da se taj uticaj ni ne može meriti, jer ipak pričamo o “babama i žabama” kada se porede blogovi različitih vrsta sadržaja.

Search-Benefits-of-the-Blogosphere

Tomson Impact Factor & Google Page Rank

Da nije sve baš tako crno u mogućnosti merenja uticaja na Internetu, najbolje možemo videti na primeru Sergeja Brina i Lari Pejdža, koji su osmislili tzv. Page Rank kao meru uticaja pojedinačne Web stranice na Internetu, što inače predstavlja osnovu algoritma Google-a, odnosno osnovu značaja koji Google ima ovih dana.

Dve doktorske disertacije ova dva čoveka i njihovo osmišljavanje koncepta “ranga stranice” potiču od nešto starije metodologije izračunavanja uticaja naučnih časopisa, poznate po nazivu Thomson Impact Factor.

Obe metodologije se u osnovi zasnivaju na praćenju “citiranosti” (likovanja) posmatranog časopisa (web stranice/sajta), i procenjivanju i ocenjivanju značaja tih “referenci”. Uprošćeno:

Vaš Web sajt linkuje pet vaših prijatelja iz susedstva, pet vaših prijatelja iz jednog grada, linkuju vas lokalne novine, nacionalne novine, internacionalne novine, globalni mediji, najvažnije edukativne institucije, vlade država… Verovatno postoji značajna razlika između onih sajtova koje linkuju samo prijatelji, u odnosu na sajtove koji svaki dan dobijaju linkove sa npr. BBC.co.uk, ili sa npr. Harvard.edu.

Google je dokazao svojim postojanjem na liderskoj poziciji pretraživanja već godinama, da ovakvo računanje uticaja Web lokacija ima ozbiljnog smisla, ali to je samo jedan deo “jednačine”.

Uticaj blogova je merljiv, a o tome, između ostalog, možete videti i na predavanju upravo na temu merenja uticaja blogova.

Uticaj kao good-bad guy

Ovdašnji problem sa percepcijom uticaja blogova ima veze sa percepcijom crno-belog posmatranja u životu – ako nešto nije dobro, onda je loše, odnosno, ne može biti da u isto vreme možete nešto voleti i mrzeti! E, pa može! Stvari nisu crne ili bele, već su sive!

Prevedeno u slučaju uticaja ovdašnjih blogova, nije da ovde imamo “gigante” čija pisanija direktno ulaze na Dnevnik II, ali nije da uticaj ni ne postoji.

Potpuno je drugi problem što pojedinci mešaju popularnost (posećenost) sa uticajem, pa tako jedan od najposećenijih domaćih blogova – Dudarim.com, ipak nije uticajan, ali je popularan – puno se čita. Dudarim npr. neće učiniti svojim pisanjem da pročitate knjigu koju je preporučio (ili hoćete), ali neko ko utemeljeno piše o određenoj knjizi, možda će “ubediti” njih 2/20/200/2mil da pročitaju tu knjigu. I “ubeđivanje” 2 osobe i 2 mil. osoba je uticaj, s tim da je onaj prvi malo manji.

To što neko nije zaradio grdne pare od bloga, i što se i dalje vesti sa blogova ne pojavljuju u klasičnim medijima ne znači da ovdašnji blogovi nemaju uticaja, već da on još nije dovoljno veliki da bi se to dešavalo redovno. Ali biće!

Sasvim je druga priča to što su se u poslednje vreme pojavili “neki novi klinci” (i starije osobe) pa pokušavaju da preuzmu primat “glavnog Baje” u selu. To je sasvim normalna posledica evolucije blogova na ovim prostorima…

VN:F [1.9.3_1094]
Ocenite ovaj članak:
Ocena: 4.6/10 (10 glasova)
Blogolandija 2009: Selo se polako približava periferiji grada, 4.6 out of 10 based on 10 ratings