fbpx

Link-Bait i SEO

Povod za pisanje ovog članka je aktuelna konferencija o e-poslovanju BizzBuzz, i predavanje Istoka Pavlovića i Dragane Vukajlović na temu viralnog marketinga.

Linkbaiting predstavlja jedan od najkvalitetnijih tipova generisanja linkova sa drugih sajtova do posmatranog sajta, sa ciljem poboljšanja rejtinga Web sajta (pojedinačne Web stranice) na pretraživačima (optimizacija za pretraživače). Suština ove tehnike povećanja broja linkova do posmatranog Web sajta svodi se na “kreiranje interesantnog sadržaja (mamac – bait) koji će privući dovoljnu pažnju” (Matt Cutts) online medija (novinara, blogera), da će oni linkovati na svojim medijima taj posmatrani sadržaj. Ova tehnika je bliska tehnici promocije pod nazivom viralni marketing.

Postoji pet osnovnih tipova linkbaiting strategije:

  • Objavljivanje neke novosti koja realno interesuje veliki broj osoba, kao što je npr. vest o besplatnom navigacionom sistemu koji je napravio Google.
  • Objavljivanje utemeljenog stava koji se suprotstavlja većinski uspostavljenom stavu o nečemu (tzv. “kontriranje”). Primer ovoga smo imali nedavno na Literalog-u nakon održanog BlogOpen-a.
  • “Napadanje” neke (obično) poznate ličnosti na osnovu utemeljenih razloga – Imamo dobar primer Web sajta urađenog besplatnim softverom koji je Veselin Jevrosimović procenio na 30.000 EUR.
  • “Udica” po principima veoma informativnog sadržaja. To može biti bilo koji sadržaj koji detaljnije objašnjava manje ili više nepoznatu tematiku, uz navođenje određenog broja veoma korisnih linkova. Određeni broj tekstova na ovom blogu, uključujući i ovaj tekst, su sadržaji informativnog tipa (koji produkuju manje ili veće interesovanje). 
  • Humoristički sadržaji – Ljudi ipak od svega najviše vole da se zabavljaju i da se smeju, i ovakvi sadržaji skoro sigurno uvek “pale”.

 Linkbaiting je praktično sasvim legalna strategija povećanja linkova, jer je inače silj svakog Web sajta da privuče pažnju na neki način, jedino se postavlja pitanje da li su sva sredstva za to dozvoljena:

  • U poslednje vreme sve češće se objavljuju lažne vesti koje privlače ogromnu pažnju, kao što je npr. veći broj pokušaja da se “proturi” vest da je Barack Obama ubijen. Google je povodom toga objavio da će izbrisati sajtove iz svoje baze koji budu objavljivali lažne vesti.
  • Objavljivanje sadržaja koji sigurno privlače pažnju, bez obzira što nemaju nikakve veze sa sadržajima koji se inače objavljuju na posmatranom sajtu. Ovakvi sadržaji možda donesu linkove, ali odnose reputaciju ostalih sadržaja. Klasična priča o privlačenju pažnje na sebe po svaku cenu.

Jedan od interesantnih aktuelnih primera strategije kreiranja “mamca” za linkovanje sa ovih prostora jesu redovni izveštaji blogera sa postojećih skupova (kao što je pomenuti BizBuzz), gde oni blogeri koji među prvima objave izveštaj sa skupa, ostali blogeri obično linkuju sve ostale koji su do tada objavili neki izveštaj o događaju (neki blogeri i naknadno dodaju ostale linkove do tekstova koji opisuju događaj).

U ovom tekstu možete naći još neke interesantne predloge koji upućuju na uspeh linkbaiting kmpanja.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 1.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Link-Bait i SEO, 1.0 out of 10 based on 1 rating

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 30/10/2009, RSS

13 odgovora na Link-Bait i SEO

  1. Sonja says:

    Uopste nije jednostavno dobro uraditi optimizaciju sajta. Osim dobre upucenosti u tehniku, logiku i pravila igre pretrazivaca, potrebno je i precizno definisati ciljnu grupu, a to je ponekad vrlo tesko, narocito ako covek hoce da plasira neki novi proizvod ili temu. Nasumicno linkovanje svega i svacega i na svim mestima, na netu, cini mi se, nailaze na daleko veci otpor nego agresivne reklame u ostalim medijima, pa pre donose stetu nego korist.

    Smesan mi je ovaj poklonjeni sajt u vrednosti od puno €.
    Nije mu to lose.
    Evo, Dragane, ja tebi poklanjam ovaj svoj komentar, koji kosta brat bratu 5.000 €. Da si imas. Za tebe cist dobitak. A ja… nema veze… kako mi bude. Sve za narod i domovinu… I sport. 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Pedya says:

    Da li je i ostavljanje kvalitetnog komentara neka vrsta linkbaitinga? Jer, činjenica je da interesantan komentar često usmerava posetioce ka “komentatorovom” blogu…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. U slučaju Veselina Jevrosimovića sam tekst na mom blogu je bio pohvala za Joomlu, kako dobija na značaju. Ipak kroz komentare se dešavalo to što se dešavalo.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Оставање коментар е веројатно половина од работата. Да, може да донесе повеќе посети но нема голема улога во подобрување на SEO, зошто најчесто блоговите имаа nofollow наредба на линковите во коментарите.

    Од пред некое време има цело движње кое се бори против ова пракса. Повеќе детаи има на следниве линкови: The I Follow Movement и I Follow plugns and banners

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Prokka says:

    Veoma lep članak, sa odličnim primerima.
    Čini mi se da je i Pedya u pravu sa primerom komentara, jer oni zaista mogu dosta da doprinesu kako izgradnji slike o autoru, tako i da privuku nove posetioce na sajt.

    @Miloš Petrović
    Moram priznati da sam tvoj članak više prepoznao kao kritiku “izvođaču radova” nego kao pohvalu Joomla-i, ali nesumnjivo je da je to jedan jako dobar primer argumentovanog suprostavljanja poznatoj ličnosti.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Sonja says:

    Milos Petrovic:
    “…tekst na mom blogu je bio pohvala za Joomlu…”
    Ne znam da li visoka cena sajta moze biti neka narocita reklama. Ona moze privuci eventualno nekog ko se ne bavi web dizajnom, pa traga za nacinom kako da se na brzinu obogati, a takvi ce malo pokusati, ali ce vecina njih vrlo brzo odustati kad vidi koliko toga moraju da nauce (a posle ce jos pricati sve najgore o J.). Oni koji se time vec bave, obicno znaju kakav je koji program, pogotovu dobro poznaju one programe koje mogu da isprobaju besplatno, kao sto je slucaj sa Joomlom.
    Za Joomlu je sve ovo ispalo kao antireklama, jer se kaze da je na 1 sajt potroseno 2 meseca, a svako ko nije totalni pocetnik, moze da napravi sajt u Joomli za nekoliko dana.
    Dobra reklama za Joomlu (u smislu dobro targetirana na web dizajnere koji j. ranije nisu isprobali) bi bilo:
    1. open source – delo velikog broja entuzijasta sirom sveta koji mogu sluziti za uzor svima
    2. ekstenzije za sve sto ti padne na pamet, od svake vrste ima paralelno bar po neki besplatan programcic i daleko kvalitetniji profesionalni.
    3. odlicna podrska na svim jezicima
    4. kontinuiran razvoj osnovnog programa i ekstenzija uz pracenje novih okolnosti i potreba korisnika i dizajnera.
    itd.
    Pritom precutis mane (kao sto je npr. opsti haos u uputstvima). Osim ako pocnu da ti ukucavaju eksere pod nokte. Onda, sta ces. priznaj i poneki sitniji nedostatak.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Malo mi je nejasna podela na pet načina link baiting strategije – to je, u suštini, podela na pet mogućih „žanrova“ na sajtu/blogu. Rekao bih da ih ima znatno više – kvalitetan komentar na neku aktuelnu ili „večnu“ temu dovešće i posetioce koji će ostaviti svoja viđenja, a biće i često i dugo linkovan. Zatim prilog sa originalnom fotografijom i uz dobar „potpis ispod slike“, pa još snimljen na nekom „vrućem terenu“, potom originalna analiza nekog događaja iz ugla koji niko nije osvetlio, iznošenje kontraverzne teze o nekom događaju itd.
    „Mamac“ (odlično je ilustrovan post) u novinarstvu i označava sve što drži pažnju čitaoca ili mu je uopšte privuče. Mamac je i dobar naslov, jezgrovit podnaslov, a jedan od češćih je i započinjanje teksta citatom koji može da zaintrigira čitaoca/posetioca da nastavi čitanje.
    Mislim da je renome autora i sajta/bloga najbolji mamac, pa se tako pitanje zloupotrebe ovog „pecanja“ svodi na autore koji tek traže sebe u stvaralačkom svetu. Ako, pri tom, ne znaju kako se to radi ili svesno prave „faulove“ spajajući nespojivo, rade protiv sebe. Pretpostavljam da to prolazi jednom, možda i drugi put, ali tu je negde i kraj „karijere“ našeg „pisca iz primera“.
    Interesantno je i pitanje Pedye o ostavljanju kvalitetnih komentara koji, potom, posetioca „nateraju“ da pogleda ko je i šta na svom blogu/sajtu piše komentator. To je, mislim, pravi „web“ primer, bez pandana u pisanju na drugim platformama.
    No, dodao bih, uhvatio sam sebe da ponekad odlazim i na blog komentatora koji je napisao nešto što (po mom mišljenju) nema skoro nikakve veze sa temom blog posta!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. @Dragan Radović: U tekstu piše 5 OSNOVNIH tipova link-baitinga, a kasnije postoji izvor na kojem možete pronaći još dosta ideja za dolaženje do linkova na drugim sajtovima na osnovu kreiranja nekog sadržaja.

    Samo da srenem pažnju, u ovom tekstu nije reč o direktnoj promociji sajta/bloga radi povećanja posećenosti pisanjem teksta, već o tehnikama kreiranja sadržaja koji za rezultat imaju linkovanje sadržaja koji je kreiran sa direktnom namerom da ga što više sajtova/blogova linkuju. Razlog ovakvog kreiranja sadržaja jeste značajnije poboljšanje rejtinga sajta na pretraživačima. U osnovi, link-baiting je deo promotivne strategije koji za fokus ima optimizaciju sajta za pretraživače.

    Inače najozbiljniji način dolaženja do linkova sa drugih sajtova jeste kreiranje tzv. uticajnih idejaMeme. Uticajnu ideju predstavlja pokretanje neke teme koju kasnije preuzimaju da pišu o njoj mnogi mediji i blogovi, uz referenciranje pokretača teme.

    Jedan od čuvenih primera pokretanja uticajne ideje je tekst Toma Foremskog na temu kritike klasičnih saopštenja za medije, koji je postao osnova za novi tip saoštenja – Social Media Release.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  9. Da, moj čitalački previd je, eto, dobio epilog u objašnjenju koje je, verujem ne samo meni, obogatilo i samu glavnu temu iz blog posta. Šta više, i linkovi su odlični i veoma poučni – hvala na trudu jer sad ceo sadržaj čitam na drugačiji način.
    Ključna stvar su tehnike kreiranja sadržaja, što je znatno bliže mojim interesovanjima nego jurnjava za linkovima.
    Jasno da svi mi želimo što više posetilaca/čitalaca, ali „tehnike pecanja“ znaju da budu potpuno kontraproduktivne ako je izostao sadržaj vredan čitanja.
    Teorujski i obrazovni pristup temi koju ću slobodno da prevedem sa „šta i kako da pišeš da bi bio čitan i linkovan“ sigurno je neophodan. No, na kraju krajeva (ili na početku svega) leži autorovo umeće da stvori sadržaj koji je unikatan i intrigantan za čitanje.
    Takođe i inspirativan za neki blog post koji će sam posetilac da napiše – što sam ja pronašao u ovom tekstu!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  10. Nada Bukinac says:

    Mislim da kod nas postoji problem sa sprovđenjem Linkbaiting-a jer kako kaže definicija: “Suština ove tehnike povećanja broja linkova do posmatranog Web sajta svodi se na “kreiranje interesantnog sadržaja (mamac – bait) koji će privući dovoljnu pažnju” online medija (novinara, blogera), da će oni linkovati na svojim medijima taj posmatrani sadržaj. ” DRUGI MEDIJI (tj ljudi koji rade za njih) U SRBIJI NE ZNAJU DA LINKUJU.
    Pa se u praksi javlja problem što moraš da napraviš zanimljivu priču, serviraš je na gotovo, zamoliš da ti se objavi i onda još treba da edukuješ kako linkovi koje si postavio u tekst ne treba da se izbacuju 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  11. […] žaljenjem konstatujem da nisam izazvao reakcije blogosfere, iako je Dragan Varagić u svom članku Link-Bait i SEO te moje opservacije uzeo za primer linkbaiting-a: “objavljivanje utemeljenog stava koji se […]

  12. […] iz nedeljnika Vreme), sa aspekta online promocije i optimizacije za pretraživače govori se o Linkbait tehnici povećanja broja dolaznih linkova do […]

  13. Meni samo nije jasno sto se na linkbait gleda kao na nekog bauka. Po meni je sasvim prirodno (ne samo na webu nego u bilo kakvim poslovima) da zanimljiva/smesna/skandalozna prica se koristi u cilju neke zarade. Barem je tako poslednjih 30 godina…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  14. Link bait je naravno legitimno SEO oruzje , ali zahteva mnogo vremena. ja ga licno ne koristim previse , jer ima mnogo efikasnijih i brzih resenja. Istina je da ako se dobro uradi i imate dosta vremena, moze (ali samo moze , jer obicno ne daje nista ni brzo ni lako ) dati dobre rezultate.
    E sada skandalozna prica, ili nesto sto je blozi neetickog rada ima najvise sanse za uspeh , ali naravno ko iam stonak za tako nesto.
    Smesno i zanimljivo j dobitna kombinacija koju koristim na mojim sajtovima, Moji klijenti uglavnom nemaju previse smisla za humor i ne svidja im se taj nacin . Tako da ga koristim najvise za sbe i to rado dosta dobro.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  15. Izvinite zbog puno gresaka u prethodnom tekstu, evo tek sada sam ih video.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.