fbpx

Koliko su društveni mediji mainstream?

Veoma je interesantno pogledati kakva je percepcija poslovne i medijske upotrebe društvenih medija kada se organizuje skup na ovu temu na Univerzitetu Oxford.

Posebno bih izdvojio delove rasprave na blogovima koji se bave segmentom korišćenja društvenih medija od strane mainstream medija, kao i odnosa između novih uticajnih online (društvenih) medija i klasičnih medija na Internetu.

Svakako, različiti pogledi i kritike razmišljanja sa ovog skupa mogu da upute i na određene šire zaključke o trenutnom stanju percepcije društvenih medija od strane onih koji ih ne koriste po nekoliko sati dnevno:

  • Evidentno je da se ozbiljna pažnja posvećuje razmišljanjima o tome kako na najbolji mogući način iskoristiti društvene medije, kako u poslovne tako i u medijske svrhe. U tom kontekstu, i u veoma razvijenom svetu većinsko korišćenje društvenih medija od strane kompanija i medija je i dalje u eksperimentalnoj fazi, a veoma slična je situacija i kod nas (jedino su brojke različite).
    U poslednjih nekoliko meseci u našim uslovima, veoma sam se prijatno iznenadio kada sam u više navrata imao prilike da čujem razmišljanja o poslovnoj upotrebi Interneta od strane nekoliko osoba koje donose odluke o strateškim pravcima razvoja svoje firme (uključujući i budžetiranje): Nisam čuo da neko ne uzima ozbiljno u razmatranje razvoj svoje kompanije u online okruženju!
  • Višegodišnje postojanje Interneta i u ovdašnjim uslovima pokazuje iste trendove kao i u razvijenim ekonomijama – Količina online sadržaja i dalje omogućuje samo određenom broju (online) medija da postignu značajan uticaj i tiraž (posećenost).
    Kako vreme prolazi, čak je i u Srbiji sve teže npr. novo-otvorenom blogu da izađe iz “anonimnosti”, ili iz mase ostalih blogova. Drugim rečima, online mainstream mediji imaju slične karakteristike “elitizma” kao i u sferi klasičnih medija.
  • Kada se pogledaju aktuelni podaci o korišćenju Interneta u Srbiji, može se lepo videti da pored toga što nas u narednom periodu očekuje porast naručivanja i prodaje putem Interneta, različitost u medijskoj sferi u odnosu na razvijene ekonomije razlikuje nas po nivoima prihoda u odnosu na posećenost sajtova, u odnosu na drastično mali broj značajnih online medija koji kvalitetno (smisleno) koriste društvene medije, kao i na generalni broj kvalitetnih online medija u odnosu na posećenost. Na žalost, sve navedeno su funkcije za sada malih online prihoda.
    Trenutno najveći problem u ovdašnjem svetu online medija jeste i dalje mali broj stvarnog “prelivanja” informacija sa Interneta u klasične medije (ako se ne računaju učestale krađe tekstova).

Činjenica je da ova kriza polako ali sigurno menja stavove top managementa medija o tome u kom pravcu bi trebalo da idu mediji u ovo vreme, ali to je identičan problem i u razvijenim ekonomijama, i kod nas.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Koliko su društveni mediji mainstream?, 10.0 out of 10 based on 1 rating

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 26/09/2009, RSS

2 odgovora na Koliko su društveni mediji mainstream?

  1. […] до Драган, линковите ги најдов на неговиот пост: Koliko su društveni mediji mainstream? […]

  2. SSpin says:

    Verujem da su mnogi culi brojku od milion ljudi iz Srbije koji imaju nalog na Fejsbuku. Reklamiranje na toj drustvenoj mrezi moze biti vrlo isplativo i sa niskim budzetom, ali se tom modelu promocije prisutpa jos sa eksperimentalnom notom.

    Nema mnogo ljudi u Srbiji koji ce efektivno iskoristiti potencijal Fejsbuka sa gledista promocije kompanije, proizvoda, usluge na Internetu. Jos uvek ucimo.

    Jedan prijatelj (bivsi klijent) mi se zalio kako vec mesecima ne moze da nadje kvalitetan, i po njega efektivan model oglasavanja na domacem (srpskom) webu. Kaze da su mnogi sajtovi “prenaduvali” cene oglasnog prostora, a stvarna dobit je jako mala. Inace, on je jedan od onih koji su zaista spremni da ulazu u web oglasavanje, i kvalitetno online prisustvo.

    Isto tako ga muci profitabilnost, a sajt je jako dobar, posecen, i trenutno odrziv. Profit je jos tanak, a sto sve ukazuje da cemo se jos neko vreme laktati oko pozitivne nule, dok se konacno ne desi eksplozija kriticne mase.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Da, dobro si to primetio SSpin – jedan od najvećih problema domaćeg oglašavanja je odnos cena-efekti, i to se upravo dešava poređenjem efekata raznorodnih tipova oglašavanja na domaćim sajtovima i na FaceBook-u. Ako se još u jednačinu efekata postavi i Google mreža sajtova Vs. pretraživanje – tada dobijamo situaciju koju si i pomenuo: poznajem bar deset firmi koje troše preko 2.000 EUR mesečno na oglašavanje, a gde je preraspodela oglašavanja više od 2/3 u korist CPC oglašavanja. U ekstremnim slučajevima, preko 90 odsto ovakvog oglašavanja ide na Google search.

    O ovoj pojavi je bilo reči u diskusiji na temu oglašavanja na ovogodišnjoj E-trgovini.

    Iz toga proizilazi da kada oglašivači traže direktne efekte, nailaze na preduvane cene oglašavanja, i to iz razloga što nemaju adekvatan model u ponudi (CPC) za ovakve oglašivače. Rešenje je upravo u FaceBook-like ponudi (samostalan CPC model oglašavanja), koja se u osnovi isplati za vlasnika online medija tek posle nekih 60.000 posetilaca na dnevnom nivou. Ali tu se rađaju drugi problemi, kao što je npr. kontrola tzv. “isklikavanja”, odnosno mogućnost da vlasnik online medija treba da ubedi oglašivača da neće samostalno kliktati na reklame…

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.