fbpx

Informaciona ekonomija III: Digitalni identitet 3.0 – Identity servisi

Tema digitalnog identiteta u Srbiji je praktično dosta aktuelizovana tokom 2006. g., i to u oba važna aspekta posmatranja ove oblasti:

Digitalni identitet 2.0 je još uvek aktuelan, ali…

2009. g. je takođe bila važna u priči o digitalnim identitetima, jer je potvrđena priča o važnosti digitalnih identiteta sa aspekta korišćenja društvenih medija (društvenih mreža naročito).

Sa jedne strane upotreba Facebook i Twitter servisa i njihovo otvaranje prema korisnicima na drugim online servisima, praktično rešava problem objedinjavanja višestrukih naloga na ogromnom broju Web sajtova (priavljivanje na različite Web sajtove putem Twitter i Facebook naloga).

Tokom 2009. g. ovaj tip korišćenja poznatih servisa za prijavljivanje na drugim Web sajtovima je tek tada započeo šire da se koristi, a danas je to nešto što je sasvim normalno.

Dragana Đermanović je te iste 2009. g. je objedinila tekstove koje je tokom godina pisao Blogowski na temu digitalnih identiteta.

Važno je napomenuti da svi saveti koji se mogu pročitati u ovim tekstovima su i dalje aktuelni, naročito zbog toga što se Internet u Srbiji sve više koristi, a ispadi poput afere sa novinarkom Majom Uzelac samo potvrđuju sve veću važnost vođenja sopstvenog identiteta na Internetu.

Digitalni identitet 3.0 – Identity servisi

U poslednje vreme sve se češće govori na temu upotrebe ogromnih količina podataka koje online korisnici godinama ostavljaju na Webu.

Ova priča je posebno aktuelizovana nakon izjave Erika Šmita da je Google+ Identity servis, i da je upravo to jedan od razloga zašto je Google-u važno da se u narednom periodu promoviše upotreba društvenih mreža sa stvarnim imenima korisnika.

Jedina ozbiljnija analiza koju sam pronašao u vezi sa Google+ Identity servisom može se pročitati na blogu Roberta Scoble-a, koji ulaže svoju čitavu karijeru kladeći se na buduće aktivnosti Google+ servisa.

Ideja priče o Identity servisima je fokusirana na kontekst u kojem online korisnik prima određenu informaciju. Servisi kao što su Google pretraživač, Facebook, Twitter, Google+ prikupljaju godinama informacije o svim aktivnostima svojih korisnika, i na osnovu ovakvih informacija mogu se izračunati buduće reakcije korisnika na određeni tip sadržaja:

  • Ako npr. želite da se inforišete o tome zašto je ovogodišnji Gay Pride propao (ili nije), u kontekstu vaših uverenja (npr. trebao je da se održi/nije trebalo da se održi), mogu se izdvojiti informacije/vesti u skladu sa vašim mišljenjima o ovom događaju. Kontekst vaših uverenja se izvlači iz prethonih reakcija vas kao korisnika neke od društvenih mreža, ili na osnovu pretraživanja podataka na Webu.
  • U odnosu na osobe koje inače pratite, šerujete, lajkujete formiraju se grafovi “društvenosti” i interesovanja, koji kasnije omogućuju da se određene vesti i informacije plasiraju vama u kontekstu vaših prethodnih interesovanja. Primer (identity) servisa koji danas omogućuje različite manje ili više korisne stvari u vezi sa vašim ponašanjem na društvenim mrežama su prethodno prikazani Klout, ili još interesantniji servis PostRank (koji je nedavno kupio Google).
  • Scoble u svom tekstu spominje interesantan primer pretrage za određenim tipom lekara u vašoj okolini, gde se u odnosu na vaše karakteristike kao osobe koje ste iskazali online (vaš digitalni identitet) dobija preporuka za tačno određene lekare koji odgovaraju vašem “karakteru/temperamentu”. Ovakvi servisi se još nisu pojavili, i oni se mogu npr. predstaviti kao eventualna budućnost korišćenja naprednih poslovnih adresara.

Pozitivan aspekt priče o Identity servisima jeste unapređenje “korisnosti” informacija koje same dolaze do online korisnika, u kontekstu njihovih realnih potreba.

Negativan aspekt ovog koncepta je nešto što bi svako od nas trebalo da zna, a to je da se svaka naša aktivnost na Webu negde beleži, i toga treba da budemo sve vreme svesni kada se upuštamo u bilo koju Web avanturu.

Priča o Identity servisima je priča o vremenu u kojem živimo od 2010. g., a koje se zove Kontekstualni Web (ulazi u mainstream izeđu 2014. i 2015. g.). Početak ovog vremena je bila popularna faza Weba u realnom vremenu (2009.-2010.), a nakon faze kontekstualnog Weba (negde oko 2018. g.) počinje faza Semantičkog Weba.

Sve navedene faze razvoja Weba u narednim godinama su u vezi sa poslovnim iskorišćavanjem dostupnih informacija na Webu, koje određeni broj stručnjaka naziva Informaciona ekonomija.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +1 (from 1 vote)
Informaciona ekonomija III: Digitalni identitet 3.0 - Identity servisi, 10.0 out of 10 based on 1 rating

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 09/10/2011, RSS

2 odgovora na Informaciona ekonomija III: Digitalni identitet 3.0 – Identity servisi

  1. I ako spadam u one koji se zalažu da Internet bude što pristupačniji i da treba da bude što lakši za upotrebu, čemu objedinjavanje identiteta na raznim servisima itekako može da doprinese, prilično mi je zastrašujuća takva ideja. Kad samo pomislim koliko to povećava nivo izloženosti jedne osobe, uopšte mi nije svejedno.

    Na primer, ja uopšte ne upotrebljavam tviter ili fejsbuk nalog ama baš nigde osim na twiteru i fejsbuku. Sajtove koji mi traže da se ulogujem sa ovim nalozima prosto zaobilazim.

    Naravno da bi mi bilo lakše da razmin sajtovim pristupam preko jednog naloga, ali kada pomislim koliko to narušava moju privatnost, jasno mi je da je cena previsoka i da još uvek nisam spreman da na to pristanem.

    Osnovni razlog je nepoverenje. Čak i da moji podaci nisu javno dostupni, dostupni su servisima koje korsitim. Verujem da ti servisi kao prioritet imaju da izvuku neku korist od tih podataka a ne verujem im da nisu spremni da podatke zloupotrebe radi toga.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Smatram da je svaka od ovih aktivnosti predviđena da pomogne ljudima i da im olakša život, Tj. da u svetu informacija, filtrira one najbitnije za krajnje korisnike.

    E sad, kada se ubaci novac u sve to.. tu raste i nepoverenje, ali tu rastu i nemoral i neregularnosti.

    Pa ko voli nek’ izvoli. “He who dares wins”!
    Ovo će mu olakšati život i/ili otežati.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.