fbpx

Dužnik – Najisplativiji posao u Srbiji! Ko su najveći dužnici u Srbiji?

Update: 07.01.2012: Država objavila spisak najvećih poreskih dužnika

Kompanija “Radić” iz Rume bavi se preradom svežih i suhomesnatih proizvoda od pilećeg mesa. Na Limanskoj pijaci u NS imaju dve tezge i kod njih redovno kupujem različite đakonije od piletine. Vlasnica ove kompanije je svaki dan na ovoj pijaci, i jedan je od tri prodavca na ovim tezgama.

Jednom prilikom sam je pitao kako to da tako interesante i dobre proizvode koje imaju (npr. praška šunka od piletine, ili kulen od piletine) ne plasiraju u neki od većih marketa. Njen odgovor: “Šta misliš zašto sam na pijaci? Ovde dobijam pare na ruke. Neću valda da upropastim svoj porodični posao tako što će neki trgovci da se bogate na meni, a ja da propadnem od dugova.”

Ova priča plastično ilustruje situaciju u kojoj imamo sistem dugovanja u krug, gde jedni planiraju kompletno poslovanje na takav način da duguju praktično svima, a da biste uspeli da opstanete na ovom tržištu (kada radite po principu koji ne podrazumeva plaćanje odmah) morate imati razrađen sistem upravljanja dugovima – kako naplatiti (namoliti) da određeni broj kompanija u mesecu uplati dovoljnu sumu sredstava da bi se mogao ispoštovati “radni proces”.

Ko su najveći dužnici u Srbiji?

Naravno, kod nas sve potiče od Države koja je ubedljivo najveći dužnik, što uključuje državne kompanije, javna preduzeća i sl. Generisanje dugovanja od ovakvog sistema poslovanja (tzv. dužnička ekonomija), praktično stvara pakleni krug dugovanja koji definitivno predstavlja najveći problem ove države.

Situacija u kojoj živimo je takva da imate ne-mali broj kompanija koje su uzele različite kredite koje moraju da vraćaju na mesečnom nivou. Ako na vreme ne uplate sumu dugovanja banci, ista banka lepo blokira račun i ostavlja ga u tom statusu dok preko njega ne naplati svoja potraživanja. Za to vreme veliki broj kompanija se dovija na taj način što preusmerava prihode na neke druge račune. Kako većina ovakvih kompanija ima kredite i u drugim bankama, situacija sa ovim računima ubrzo biva slična kao i sa prvim opisanim računom. Naravno, ista firma ima dugovanja prema svojim poslovnim partnerima, kojima teško da na vreme plaća obaveze, ako je vreme plaćanja rate kredita, plaćanje PDV-a (naplata PDV-a blokira sve račune, ako nema dovoljno para na njima), plaćanje plata radnicima, odnosno ciklusi u kojima je potrebno prikupiti veća sredstva da bi se isplatile osnovne obaveze poslovanja.

U decembru mesecu na B92 se pojavio članak koji eksplicitno navodi najveće bankarske dužnike u Srbiji: Delta Holding, Telekom, Železnice Srbije, EPS, JP Putevi Srbije. Ova lista samo potvrđuje interne priče koje godinama “kolaju” u poslovnim krugovima – najveća pošast je raditi sa “velikim” kompanijama koje su i najveći dužnici i prema privredi (jer moraju da obezbeđuju mesečno otplatu velikih rata kredita)! Kompanije kao što su navedene, i većinski broj ostalih “velikih” kompanija (npr. Dunav, Hemofarm…) uveli su u svoja “pravila poslovanja” slično kao i svi “veliki” trgovci – dospela faktura se ne plaća pre tri meseca od kada je dospela u kompaniju!

Velika komapnija je ona kompanija koja redovno servisira svoje dugove prema svima sa kojima posluje!

Ako ste u PDV zoni i imate ovakve “velike” kompanije za klijente, 90 dana (a često i duže) čekanje na naplatu znači da se prema Državi mora platiti PDV pre nego što se iznos dugovanja naplati od dužnika. I eto nama razloga zašto imamo toliko problema u privredi – Dužnicima je dozvoljeno da duguju! Zašto? Pa Država je najveći dužnik!

Opisani primer poslovanja iz ovog teksta se u narodu naziva DEKA – Domaća Ekonomska KrizA.

Kako rešiti problem dužničke države?

Potrebno je pogledati malo po okruženju (npr. Mađarska, Slovenija) gde ovakvi problemi ne postoje:

1. Najvažnije je aktivno sprovođenje Zakona o stečaju i likvidaciji kompanija!

Posle propisanog vremena kada kompanija nije u stanju da servisira dugove, potrebno je izađe iz sistema poslovanja, da bi se krug dugovanja ovakvih kompanija što pre prekinuo. Država godinama ne sprovodi ovaj zakon samo zbog toga što bi se na taj način povećali statistički brojevi nezaposlenih (i veliki broj državnih kompanija bi konačno bio zatvoren), iako te osobe inače ne rade i ne dobijaju platu!

2. Potrebno je uvesti automatizovani sistem naplate dugovanja koji ide od banke kompanije kojoj duguju sredstva ka banci kompanije koja je dužnik!
Sistem u normalnim državama funkcioniše tako da kada postoji nedvosmisleno validan ugovor između kompanija u kojem je eksplicitno definisan obim i način plaćanja, nakon 30 dana od momenta kada je kompanija dužnik trebalo da plati svoj dug, kompanija kojoj se duguje daje nalog svojoj banci da automatski naplati predviđenu sumu, koja se skida sa računa dužnika na sličan način kako banka naplaćuje rate kredita.
Razlika između ovakvog sistema i sistema menica je u tome što je praksa pokazala da veliki broj kompanija ne može da dobije menice od kompanija sa kojima radi (ili često prestaje da radi sa kompanijom čiju je menicu pustila), gde menice osiguravaju naplatu potraživanja. Na ovaj način (naplata preko banke), dovoljan je validan ugovor koji aktivira naplatu potraživanja od dužnika.

3. Potrebno je da Država shvati da ako tvrde da su oni “najjači u Državi” da Država mora svojim primerom prva da servisira sve svoje dugove!
Na ovaj način će povećati obim legalnog poslovanja i povećanje prihoda od PDV-a.
Ovo je teško obezbediti jer to znači da će u jednom periodu država samo servisirati svoje nagomilane dugove prema privredi, pa neće moći da se bavi dnevno-političko-populističkim akcijama koje su usmerene sticanju pozicija na sledećim izborima!

Kada profunkcioniše država u kojoj nije najisplativiji posao biti dužnik, kompanije kao što je “Radić” sa početka teksta imaće interes da povećaju prihode time što će svoju ponudu plasirati na veće tržište, uz obezbeđenje sigurne naplate svojih potraživanja!

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (2 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)
Dužnik - Najisplativiji posao u Srbiji! Ko su najveći dužnici u Srbiji?, 10.0 out of 10 based on 2 ratings

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

27 odgovora na Dužnik – Najisplativiji posao u Srbiji! Ko su najveći dužnici u Srbiji?

  1. SSpin says:

    Znaci zgranut sam. Znao sam da “veliki” dozvoljavaju sebi da kasne u placanju, ali ta “pravila” placam posle tri meseca… uf, uzas.

    Odlican clanak. Na veliku zalost, opisuje realno stanje.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Rok plaćanja u Delti M je jedno vreme bio i 180 dana, ne znam da li je to još uvek slučaj (ali me ne bi čudilo). Ovakvi rokovi otplate svojih dugova daju odlične pogodnosti velikim firmama da višak slobodnog cashflow-a investiraju u neke druge poslove, čime dolazimo do zaključka da mali dobavljači finansiraju rast miškovićeve imperije, kreditirajući je bez kamate.
    Varagić je već lepo rekao da su velike kompanije one koje na vreme servisiraju svoje dugove, što je česta praksa na zapadu, gde ovakve firme često plaćaju svojim dobavljačima sa rokovima od 7-25 dana.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. zsteva says:

    Sa 3 meseca bi neki bili vrlo srecni. Problem je shto kad nekome dash i 6 meseci valutu, on nikad ne plati u tih 6 meseci.

    U Srbiji: valuta => rok u kome ce potrazivanje najranije biti placeno. A ko ti kasne mesec dana iza valute to je odlicno :))

    A postoji i onaj drugi krug, kompenzacioni :)) Kad jednom neko udje u taj krug, nikad vishe od nekog nece videti zive pare, poshto je svim velikima mnogo bolje da nekom uvale neku drugu robu (koju su inace nesposobni da prodaju, ili je niko nece) nego da daju pare…
    Da ne spominjemo gubitke u tome shto kad za neshto zashta ti neko duguje pare dobijesh robu za koju opet (ako je dobra cena, a nije, jer bi se inace roba prodavala) morash da dash josh 10-20% da je neko mozda proda, kako bi video pare…

    Josh jedan izvor buvljaka (meni je simptomaticno kad na bulevaru vidim iz gepeka milka chokolade koje su jeftinije nego u radnji) su firme koje nemaju para da plate radnike, pa im daju “cekove”. Onda poshto ljudima trebaju pare, od papira mogu tek da kupo poneshto od zivotnih potreba, za ostalo se reshava tako shto jednostavno odu i uzmu robu koja uz spushtanje cene moze vrlo lako da se pretvori u novac na buvljaku.

    (I posle se neko pita shto cveta siva ekonimija).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. zsteva says:

    @Ratko Naravno, shto bi redovno servisirao dug, ako umesto toga moze da napravi josh koju zgradu/firmu ili vec… A naravno, niko tu nije svestan da se time samo josh veci problemi prave.

    Inace ti neki veliki, daju svojim kupcima kredite na par meseci bez kamate, i time navlace mushterije. I sve vishe para odlazi u “rupu bez dna”. Naravno to shto daju bez kamatni kredit njih ne koshta nishta, poshto inace nece pre tog roka platiti robu :))

    A tek ljudi koji koriste sve to… Nisu ni svesni da nikakvu uslugu sebi nisu ucinili. Osim shto postaju ovisni da i dalje moraju kupovati tamo, jer kroz 3 meseca kad to stigne na naplatu, nece imati para da kupe negde gde moraju odmah da kupe.

    Bljak… Sam sebi upropastih dan, analizom jadno-bedne situacije u domacoj privderi… Grrr.. Mrzim se…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  5. mileusna says:

    > Najvažnije je aktivno sprovođenje Zakona o stečaju i likvidaciji kompanija!

    Pošto je Država najveći dužnik, ja sam za to da se primeni zakon o stečaj i likvidaciji i da likvidiramo državu, pa da napravimo, novu, mnogo bolju, ova i onako ne valja…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. mileusna says:

    Što se menica tiče, one ne funkcionišu u ovakvim prilikama jer “veliki” neće i ne žele da daju menice “malim” firmama. Ali na žalost, “male” firme i bez garancija i menice ulaze u posao, nadajući se da neće imati problema jer rade sa “velikim” firmama a i da ne bi izgubili posao.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Dinke says:

    Odlican tekst. Licno nemam nista sa domacim firmama ali imam mnogo prijatelja koji muku muce sa duznicima. Drugar koji se bavio proizvodnjoj kolaca je zbog delte i zatvorio firmu i sada je ponovo poput ove gospodje na pijaci.

    Sta reci osim da drzava ovaj problem mora da resi, ali sumnjam da je to ikome od vladajuce garniture (pri cemu ne mislim na vlast vec na finansijere i sl) uopste u interesu da se taj problem resi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. mungos says:

    Web dizajn primjer: Kompanije srednje velicine u Evropi se ponasaju identicno. Pri samom ugovaranju posla kontakt ti kaze da ce lova da se ceka minimum tri mjeseca (nevezano za iznos), sto u praksi izadje na sest mjeseci, a to jedan mali biznis ne moze da podnese. Zato veliki rade (samo) s velikim. Nije to Miskovic izmislio…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  9. Mungos me je preduhitrio sa komentarom koji govori upravo na temu “saradnje” između preduzeća (pojam preduzetnik, koliko znam, postoji samo kod nas).
    No, nešto drugo važi od kad sam prvi put čuo za obligacije, dužničko – poverilačke odnose itd…
    Naš sistem je odavno “sazidan” tako da ide u susret dužniku, a ne poveriocu. Dužnik je gospodar situacije, retko poverilac, a u privredi pogotovo.
    Svakako da je bitno poštovanje zakona, ali na žalost sami zakoni, gledano u celini, dakle kao sistem, dopuštaju dužniku da se ophodi sa visine spram svog poverioca. A ako su još i ekonomski nejednake snage, mali je tu na gadnoj vetrometini. Ćuti, sluša, sabira siću i čeka da konačno na izvodu nešto zasija.
    Naslov je odličan i, nažalost, važi decenijama.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  10. Pre 3 godine smo prekinuli saradnju sa mlekarom po pitanju prodaje majica, iz razloga što su uveli kompanijsko pravilo da se sva plaćanja vrše odloženo,120 dana od isporuke.

    Ja, kao mala firma nisam pristao da finansiram poslovanje velike firme….

    Pravilo važi i danas, a njihov snabdevač majica uzima njohove proizvode u kompenzaciju i nosi iste po lokalnim str-ima ..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  11. drnch says:

    Sjajna skica.

    Dve poluge mi se cine bitne za nacrt resenja:
    – ukoliko duznik ne plati u dogovorenom roku, drzava placa ili banka, bez odlaganja i po sili zakona, duznika isplacuju dug i preuzimaju refundaciju na sebe.
    Maksimalni rok je, moguce propisati, kao kod naplate izvoza, mada je osetljiv instrument sa kojim se moze vrsiti fino stelovanje sistema.
    Moze se, traziti deponovanje sredstava preduzeca, kao garancija.

    – placeno dugovanje koje drzava ili banka ne refundiraju od duznika u razmnom roku (ne vise od 30-ak dana), automatski inicira stecaj a cena postupka se namiruje ustupanjem udela u vlasnistvu.
    Vazno je ne zaustavljati rad ali ni ne dozvoliti da isti vlasnici, duguju, zadrze kontrolu i samo prebace dug na nove poverioce/dobavljace.

    Bilo je pokusaja uvodjenja ovih elemenata, ali je se pokazalo dosta tesko sprovodljivo jer zahteva ozbiljan konsenzus.
    Uvek je nedostajao efikasan automatizam u sprovodjenju, pa je to ostavljalo prostor velikima za nagodbe pod pritiskom.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  12. Najstariji će se možda setiti famozne afere “Agrokomerc”. U to vreme (u staroj Jugoslaviji) postojali su kakvi-takvi mehanizmi – npr menice (koje su bile u centru pomenute afere). Čak i u BIH i u Albaniji danas funkcionišu (kako čujem) bankarske garancije… Jedino ovde živimo još u nekakvoj feudalnoj-ekonomiji, gde se zakon primenjuje samo na “kmetove” (a “velmože” nagrabuse jedino ukoliko se priklone pogrešnom “pretendentu na presto”).

    Srećna Vam 1310 godina!

    Ja lično sam pronašao još jedan izlaz (moji proizvodi ne idu baš na pijaci): Izvoz! Sada nigde u okruženju ne cvetaju ruže, ali se bar poštena većina ljudi STIDI da vara druge. Mislim da je ovo što je Dragan opisao mnogo pogubnije po moral nacije nego po samu ekonomiju. Ove se ljudi više ničega ne STIDE!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  13. Fantastican tekst. Dakle, postoji nacin da se problem dugovanja resi, ali tu je drugi problem: da li iko ume i zeli da primeni to resenje, obzirom da znamo da kod nas stvari funkcionisu kako funkcionisu?

    Sadasnja vlada i monopolisti koriste iscrpljenost naroda, niko nije lud da povede neku ozbiljnu pricu (i reaguje) oko revitalizacije same drzave i svih njenih organa. Uzmimo u obzir i to da je znacajan procenat inteligencije otisao iz zemlje. Dakle, ko ce umeti da popravi stvari u zemlji? Moze li se povesti diskusija o ovome i ima li smisla regovati? Ja verujem da ima. I u to cu uvek verovati. Istorija dokazuje da se krive drine mogu ispraviti.

    Sto se tice firme “Radic”, saglasna sam sa Miodragom, izvoz je mnogo dobra stvar.
    Pitam se kako je “TimeOut” krenuo sa radom i kako se razvijao… Koliko sam shvatila, firma je iz Ceske, ali se mozda varam. Ono sto glasine kazu (ja nisam mnogo istrazivala na tom polju), jeste da Česi, a verovatno i Poljaci zaista primenjuju filozofiju “Kupujmo domace”, znatno se smanjuje uvoz i povecava izvoz, sto zemlju moze lagano da oporavi.
    VizioShop.com – odlicna filozofija i trebalo bi napraviti mozda neki savez “preduzetnika” koji ne podrzavaju filozofiju dugovanja, pri cemu ce svi clanovi biti osigurani da ce novac koji su zaradili dobiti u dogovorenom roku. A, mozda tako nesto i postoji?
    Ja o ovome ne znam puno, niti se time bavim, ali me definitivno stosta zanima jer od toga i ja zavisim, a zanimljivo mi je 🙂

    Pozdrav svima!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  14. Izgleda da ni autor ni komentatori nisu imali tu “sreću” da naiđu na prave “profesionalne dužnike” pa su izostavili da, osim ovde predloženih mera koje jesu dobre, pomenu prvu i osnovnu:

    DUŽNIK I S NJIM POVEZANA LICA NE SMEJU DA U APR-U OTVARAJU NOVE SUBJEKTE POSLOVANJA (PRIVREDNA DRUŠTVA, PREDUZETNIČKE RADNJE)!

    Ovako, lepo čovek otvori d.o.o., ono garantuje svojim osnivačkim ulogom (500 EUR), nabiju mu dugove koje nikad ne plati, otvori se novi d.o.o. i ide igranka bez prestanka…

    Pravosuđe? Prevara? Zaboravite, potpisujem!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  15. Postoji razlog zašto sam sada pokrenuo ovu temu koja je najveća boljka domaće privrede užasno dugo vremena.

    Kako se približava priča o članstvu u EU, Država mora da radi sve ozbiljnije. Prošle godine se prvi put desilo da je počela ozbiljna reforma sudstva, što je preduslov svih preduslova da ova tema o dužnicima počne da ima smisla. Sa druge strane, iz EU su poručili da u ovoj godini njihov akcenat praćenja ovdašnjih reformi biće na kontroli SPROVOĐENJA donetih zakona, što je do sada bila druga najveća boljka u Srbiji.

    Interesantno je to što je npr. danas objavljeno mišljenje Vlade o protestima JP, gde se kaže da neće dozvoliti povećanje plata u javnom sektoru. Ovo je najozbiljniji test za ovu i sve naredne Vlasti u ovoj državi, i ako oni uspeju u tome (a baš me interesuje kako će to da izvedu), “ima ozbiljne nade za nas” 🙂

    Drugim rečima, svi Euro-skeptici bi trebalo da znaju da je najbolja priča o približavanju EU jeste uozbiljavanje Države i rešavanje stvarno bitnih problema u Državi. Udaljavanje od EU znači jačanje onih snaga koje se veoma lepo snalaze u haosu i beznađu!

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. Tek sad vidim Miodragov komentar…

    Izvoz je dobra stvar ako imaš šta da izvezeš, ali ako to radiš u okruženju (ex-YU) i još par balkanskih zemalja – očekuj svašta, a najmanje stida. Ako se u poslu uzdaš u dužnikov stid… nije ti dobra taktika.

    Možeš da se uzdaš u slovo ugovora (BTW, po našem zakonu, svaki izvozni posao mora da prati odgovarajući ugovor sa stranim poslovnim subjektom), ali ako nešto zapne, a ti si objektivno slabija ugovorna strana (tj. strana koja mora da utužuje) – na*b’o si iz najmanje dva razloga: 1) tužitelj je taj koji mora da plaća inicijalne takse i zastupnika; 2) međunarodni privredni sporovi su po pravilu skupi i neizvesni, a ako je ustanovljena nadležnost nekog nacionalnog suda, a ne arbitraže, taj sud po pravilu favorizuje domaću stranu. Osim srpskog – taj se u međ. trgovinsko pravo razume k’o magarac u kantar…

    Avansna uplata ili rizikovanje – odluka je na svakom…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  17. @Dušan Katilović Da, i to sam hteo da pomenem. Na žalost to sa zatvaranjima i otvaranjima firmi i sada funkcioniše.

    Imam na svojoj koži primer (firma mi duguje 1.000 EUR) gde je pre nešto više od nedelju dana napravljeno novo pravno lice (d.o.o. – osnivački ulog od 500 EUR). Prethodna firma ima dug prema različitim poveriocima i bivšim suvlasnicima u iznosu između 200.000 i 500.000 EUR (verovatno i više). Firma je garantovala svoje poslovanje osnivačkim ulogom od 500 EUR, i nedavno su zatvorili firmu, a isti vlasnici su otvorili novu sa sličnim imenom.

    Znači, sprovođenje Zakona i dalje baš ne funkcioniše.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  18. Pa ni ne može, jer je to domen krivičnog zakonodavstva, a to podrazumeva postojanje umišljaja počinioca krivičnog dela kod ovakvih marifetluka, a njega je de fakto nemoguće dokazati i na sudu redovno takve tužbe padaju…

    Zato bi trebalo ojačati privredne i poreske propise jer je – ovakav kakav je – čitav sistem bušan kao sito.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  19. Santjago says:

    Koliko sam upućen u situaciju, mislim da je unutrašnji dug medju firmama u Srbiji prešao 3 milijarde evra.. Sve je počelo kada je Delta Mišković prestao da plaća svoja dugovanja NaftaGas-u.. On je pametan, a moji drugari i ja možemo kod Bore Dugića po flautu? Počeli su i kuće da prodaju da bi spasili posao.. Neka mi neko objasni i kaže da kritična tačka nije dostignuta..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  20. Komentari sa FB.

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  21. radi se o velikim sistemima koji brendiraju prooizvode sistnih proizvođača, ubiraju (jer su snažniji prergovarači) veći deo marže, a malim proizviđačima ostaje nešto sitno (da se prosto izrazim).

    Naravno da ima i pozitivnih izuzetaka, ali to je još uvej redak slučaj.
    Iz tog razloga, neka ih još malo na pijaci.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  22. […] o jednom broju alata za lakše praćenje i filtriranje vesti preko twittera. Sledeći blog post Dužnik – Najisplativiji posao u Srbiji! Ko su najveći dužnici u Srbiji? Nakon toga još jedna preporuka za […]

  23. Deka says:

    Nasa drzava je prezaduzena, sistem je zasnovan na svakodnevnom zaduzivanju. Firme se zaduzuju, banke uzivaju i “rastu”… sta ocekivati od naroda.
    Cini mi se da vise nema “postene” firme koja ce na vreme servisirati svoje obaveze.
    Proci ce jos puno vremena dok se ne dovedu neke stvari na svoje mesto, pravosudje je samo jedno u nizu, ali je nasa svest na prvom mestu. Zato ce se odugovlaciti i nagledacemo se jos svakakvih “poslovnih “uspeha raznoraznih menadzera u Srbiji…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  24. 1. Osnivački ulog za DOO. ne sme da bude tako nizak (sada je 500 eura)
    2. Taj ulog (na osnovu njega se stiču udeli u društvu, a na osnovu ugela stiču se prava i OBAVEZE) mora se DEPONOVATI kod banaka i ne sme se koristiti sve dok firma posluje. Ovo bi trebalo da funkcioniše slično kao obavezne rezerve u bankarskom poslovanju. Iz osnivačkog uloga eventualno bi se mogli naplatiti poverioci u slučaju da nastane potreba.

    Prilikom svakog sklapanja ugovora (formalno i neformalno), firme prikazuju svoje osnovne finansijske podatke, ali i daju uvid potencijalnom saradniku o dosadašnjim potraživanjima i obavezama iz ugovora. Potencijalni saradnik tako procenjuje rizik poslovanja i donosi odluku o saradnji. Kraj priče.

    By the way, da li ste znali da su društva kapitala u obavezi da prikazuju iznos osnivačnog uloga na svakom memorandumu? Kod kojih firmi ste to i videli? 🙂

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  25. Dugovanja su svuda u svetu problem i firme gde god mogu duguju sto duze mogu. Nazalost to je kod njih deo biznis logike, koju ja licno ne podrzavam: finansiranje biznisa iz dugovanja je najjeftinije. Nema kamate a novac nije vaš. Te komapnije vešto rade sa prilično velikom količinom novca koja nije njihova ali ustvari one ne rade ništa drugo šta ne rade već banke – rade sa tuđim novcem. Problem je što to uništava sektor malih i sredjih preduzeća i zato bi bilo dobro da postoji efikasniji način naplate.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  26. Kao što mungos reče “Veliki rade sa velikima”
    (jer veliki imaju dovoljno sredstava da mogu da izdrže kašnjenje isplata).

    Nedavno je na žalost jedan mlada i vrlo sposobna mala agencija praktično ugašena (vraćena na “one man show” sistem poslovanja) jer nije bilo moguće izdržati uslov “valuta tri meseca”

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  27. Aleksandar Saša Grbović says:

    Proizvodjač mesa o kojem ste govorili u tekstu ne mora da raste… treba da zauvek ostane porodična kompanija i da maksimizira profit kod postojećih klijenata…. a što se tiče velikih dužnika…. problem je rešiv veoma… drugi kanali prodaje i uslovljavanje… a i jedna dobra PR kampanja od strane nekog udruženja proizvodjača i “dostavljača” robe u velike sisteme…. sigurno bi ih uveo u red…..

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  28. Javna je tajna da država ne sme da udari na velike dužnike zarad socijalnog mira, jer zapošljavaju desetine hiljada radnika..

    Tajna je tajna sprega države i tajkuna. Ništa ne insinuiram, samo mi deluje logično.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.