fbpx

Kako prilagoditi saopštenje Internet okruženju?

Jedan od osnovnih ciljeva online distribucije saopštenja za javnost trebalo bi da bude poboljšanje vidljivosti (čitanosti) saopštenja, naročito u slučaju kada potencijalni čitalac saopštenja traži srodnu tematiku putem pretraživača.

Ako ste isprobavali PR Objave servis za distribuciju saoptenja putem Interneta, mogli ste primetiti da ukucavanjem naslova nekog saopštenja, u roku od nekoliko minuta od njegove objave ono postaje vidljivo na Google-u.

Verovatno ste primetili da se objavljena saopštenja preko ovog servisa najčešće vide u rezultatima pretraživanja preko agregatora Naslovi.net, Vesti.rs, a od juče i preko lokalizovane verzije agregatora News.google.com. Ovo su i lokacije koje čine objavljena saopštenja veoma vidljivim na pretraživačima.

Kako vreme od objave saopštenja prolazi, sve više Web lokacija se pojavljuje u rezultatima pretraživanja, i njihov broj varira od tematike saopštenja, kao i od samog mesta (grada) iz kojeg potiče saopštenje. Trenutno, saopštenje preko servisa PR Objave distribuira se na nekoliko desetina Web lokacija, od kojih su neke vidljive na pretraživačima duže vreme (nekad i po nekoliko meseci), neke su vidljive kraće vreme, a neke Web lokacije se ne prikazuju u rezultatima pretraživanja.

Optimizacija saopštenja za Web

Da bi se maksimalno iskoristili efekti vidljivosti poslatog saopštenja na Webu, pri njegovom kreiranju potrebno je biti usresređen na određeni broj pravila:

  1. U zavisnosti od cilja i tematike saopštenja, potrebno je istražiti koje su to relevantne ključne reči koje korisnici pretraživača kucaju da bi došli do srodnih rezultata pretraživanja. Trenutno samostalno  najefikasnija alatka za analizu ključnih reči jeste Google AdWords Keyword Tool. U slučaju da vaša firma u isto vreme vodi PPC kampanju preko AdWords sistema, kombinacija podataka iz Google Analytics-a i AdWords sistema može veoma lepo pokazati koje su to najbitnije ključne reči za vaše proizvode, usluge, ili samu kompaniju.
  2. Odabrane ključne reči (ne bi trebalo da bude više od 2-3 tzv. ključne fraze) trebalo bi postaviti u kontekst cilja i samog teksta saopštenja. To znači da se ključne reči moraju prilagoditi tekstu saopštenja, jer ono mora biti čitljivo, obzirom da je jedan od ciljeva slanja saopštenja njegovo preuzimanje od strane predstavnika (online) medija!
  3. Naslov saopštenja nikako ne bi trebalo da bude duži od 150 karaktera (po mogućnosti maksimalno do 120 karaktera, da bi se mogao lako prenositi preko servisa Twitter). Naslov saopštenja ne bi trebalo da sadrži više od dve odabrane ključne fraze, ali bi trebalo da sadrži bar jednu odabranu ključnu frazu. Upravo je naslov saopštenja najvidljiviji online od svih delova saopštenja, vidi se najviše na pretraživačima, na različitim Web lokacijama koje preikupljaju samo naslove vesti (i saopštenja), i na njemu se nalazi link do ostatka saopštenja.
    Praktično naslov saopštenja “prodaje” celo saopštenje, i predstavlja ubedljivo naznačajniji deo saopštenja.
  4. Sledeće po važnosti je prvih 250 karaktera saopštenja, odnosno prvih 100 karaktera koji su sigurno vidljvivi na svim onim Web lokacijama koje pored naslova prikazuju i deo teksta saopštenja. Za prvih 250 karaktera saopštenja važe ista pravila kao i za pisanje naslova, što znači da treba oziljno povesti računa o odabranim ključnim frazama koje bi trebalo da se nađu u prvih 100 karaktera, a da celokupna vest koju predstavlja saopštenje mora maksimalno stati u skraćenoj verziji od 250 karaktera. Što se upotrebi manje kraktera za vest, to bolje (npr. saopštenje koje u skraćenoj verziji staje na Facebook status).
  5. Ostatak saopštenja (saopštenje ne bi trebalo da bude duže od 1.800 karaktera – saopštenje bi trebalo da bude interesantno za čitanje) trebalo bi da ima sve one karakteristike koje ima razvoj teme saopštenja za klasične medije (detaljniji opis teme, razgovor sa odgovornim ličnostima u kompaniji, o samoj kompaniji, itd.), i u ovom delu saopštenja mogu se u kontekstu samog teksta dodati i ostale bitne ključne reči za kapmaniju, njene proizvode i usluge.
  6. U slučaju linkovanja u sklopu saopštenja, najbolje je linkovati najvažnije ključne reči, s tim da nije dobro u saopštenju imati više od 2 do 3 linka. Što je veći broj izlaznih linkova njihova vrednost (tzv. link juice) opada.
  7. Pri dodavanju fajlova uz saopštenje (slike, pdf, doc fajlovi), potrebno je znati da u samim naslovima fajlova mogu stojati ključne reči, ali ne više od jedne do dve ključne fraze (imao sam prilike da vidim slike koje su imale nazive celog opisa šta se dešava na slici). Ako postoji mogućnost, uz postavljanje fajlova može se postaviti njihov dodatni opis.

Saopštenja koja su prilagođena Web okruženju imaju mogućnost da budu pročitana od strane zainteresovanih krajnjih korisnika, pored toga što su vidljiva i predstavnicima (online) medija. Da li će vaše saopštenje odabrati neku urednik ili novinar, ipak na kraju zavisi od toga koliko je to saopštenje vredno kao vest (newsworthy).

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 10.0/10 (1 vote cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: +1 (from 1 vote)
Kako prilagoditi saopštenje Internet okruženju?, 10.0 out of 10 based on 1 rating

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 13/10/2009, RSS

7 odgovora na Kako prilagoditi saopštenje Internet okruženju?

  1. Peca says:

    sada Milos i ja mozemo ocekivati da nas vlasnici sajtova zatrpaju zahtevima za agregacijom njihovih RSS feed-ova :)))

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Dragocene informacije, narocito za administratore sajtova i blogova cija tematika nije toliko aktuelna, npr. tumacenje knjizevnih dela, teorija knjizevnosti i slicno.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Peco, samo neka vas “zasipaju” zahtevima… 🙂 Vi ćete svakako odabrati, ili ne…

    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VN:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. Danijel says:

    Samo jedna kratka ubacivka, a tiče se stavke 3. Naslov saopštenja.
    Ako vam je prioritet google pretraga, ona bi bilo najbolje kada bi naslov bio 65 karaktera. Sa tom dužinom bi ceo naslov mogao da se pročita prilikom pojavlivanja u rezultatima pretrage. U suprotnom, neće se pojaviti u celini.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. Našao sam dosta praktičnih podataka, poput onih o broju karaktera i slično..Dodao bih da sama reč „saopštenje“, bar u mojoj generaciji sredovečnih urednika (a i retko su mladi na tim mestima) nosi apriori teret pretpostavke da je to dosadan tekst koji jednostrano prikazuje neki događaj i slično. Kad se u redakciji čuje: „Stiglo saopštenje tog i tog…“ ta rečenica ne izazove ni mrvicu zdravog uredničkog adrenalina.

    Dobro je, zato, što reč „objava“ ili „press objava“ gura sa puta „saopštenje“. Zvuči smešno, ali deluje!

    I još važnije – današnje redakcije su sve manje, a novinari sve opterećeniji. Dobra objava, stilski atraktivna, korektna u novinarskom zanatskom smislu, bez jakih reči i busanja u grudi, ima danas više šanse da „živa“, bez uredničke intervencije, uđe u program/štampu/na sajt nego ikad ranije.

    Dakle, poštujte preporuke praktičnog karaktera kako bi svoju objavu pretvorili u vidljiv sadržaj i, pre svega, poštujte što više opštevažeća novinarska zanatska pravila i – imaćete veći efekat od očekivanog.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Zanimljiv tekst. Ono sto mi je ostavilo utisak jeste boldiranje:
    “kljucne reci” i “karaktera”- sto cu poistovetiti opet sa “kljucnim recima” jer slozicete se karakteri opet prestavljaju kljucne reci 🙂
    Mislim da je ovo odlicno postavljanje teksta, i mozete ga nazvati i “7 kljucnih pravila optimizacije”, jer sve gore napisano, moze se iskoristiti u tu svrhu za bilo koju vrstu online distribucije sadrzaja.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. Iz kompanija danas „izlazi“ puno multimedijalnog sadržaja, ne više samo pisanog u formi klasičnog saopštenja. Često sam u situaciji nalik ovom opisu: ljudi donesu hrpu diskova sa prezentacijama, video snimcima nekog događaja, fotografijama, muzikom (!), zatim flajere, brošure…sve to stave na sto i kažu šta žele da saopšte (ali da to bude „ulepšano“ donetim materijalima, pre svega fotografijama).

    Jasno je da reči više nisu dovoljne, bar ne uvek. Jesmo li, dakle, na početku perioda kad ćemo mogućnosti koje se pružaju koristiti i kad stvaramo ili publikujemo saopštenja? Ne govorim o tipičnom propagandnom sadržaju, već o onom koji nosi vest kao suštinu, a da ta vest nije samo „u rečenicama“.

    Rekao bih da agencije poput PRobjave zapravo distribuiraju vesti, jer to je u biti saopštenja. Ako informativne agencije već distribuiraju „multimedijalnu vest“, znači li to da će i saopštenja nužno ići u pravcu obogaćenja video i audio sadržajima? To mi zvuči kao nužan put.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. […] mali broj kompanija koristi mogućnost optimizacije saopštenja za javnost za povećanje vidljivosti kompanije i njenih proizvoda na […]

Komentari su zatvoreni.