fbpx

Daleko je Amerika – “Nescape Momenat” Vs. “Facebook/DST dil”

Ovaj tekst je na temu razvoja online investicionog biznisa u SAD, zasnovanog na tekstu How We All Missed Web 2.0’s “Netscape Moment”, i dosta detalja u ovom tekstu se oslanja na moj prethodni tekst o aktuelnom stanju IPO tržišta. Preporuka je da pročitate oba teksta, naročito da pogledate pripadajuće video materijale, da bi ste lakše pratili važnost onoga što je napisano u ovom tekstu.

Zašto u ovom regionu, ali i u celoj Evropi nikada se neće razviti uspešan online biznis veličine najpoznatijih sajtova u SAD?

Jedna od čestih konstatacija koja se mogla čuti na prošlogodišnjoj LeWeb konferenciji je da za razliku od sličnih skupova u SAD, kada se na jednom mestu nađe veći broj investitora (VC, Angel) – u SAD oni ne mogu da “žive” od upita koje dobijaju od raznoraznih preduzetnika. U Parizu su se samo retki uopšte usudili da im priđu i da im pokušaju predstaviti svoj online biznis za koji bi eventualno mogli da pronađu investitore.

Iako je racionalan razlog ne tako uspešnih online projekata u EU (kao što su oni u SAD) ipak činjenica da ovde puno osoba priča veoma različitim jezicima, i ipak su sve te EU države – posebne države (bez obzira na jedinstvenu monetarnu politiku), razlog je i to što se u SAD preduzetništvo shvata mnogo pragmatičnije  nego što je to slučaj u Evropi (i u EU postoje jednostavni načini nalaženja investitora, ali je to ipak komplikovanije nego što je to u SAD slučaj).

Ako se pogleda tržište ovdašnjih zemalja, dovoljno je da napomenem podatak da je slovenački pretraživač Najdi.si dobio prva VC sredstva 1998. g.! U Bugarskoj i Rumuniji investiciona VC online aktivnost postoji već 5-6 godina (!), a u Srbiji se pojavila prva mreža biznis anđela krajem prošle godine! Sada još treba da neko od tih “anđela” bude raspoložen da ulaže u online biznis…

Šta je “Netscape momenat”?

Ako ste upućeni u istorijat komercijalne upotrebe Interneta, sigurno znate da važan udeo u toj priči nosi kompanija Netscape Communications sa svojim Web čitačem (browser) Netscape Navigator/Communicator.

Malo je poznato u ovim krajevima da se pojava kompanije Nescape na berzi 1995. g. označava kao prvi znak dramatičnih promena u poslovanju i u životu koje je doneo Internet u poslednjih 15 godina, a Nescape IPO se tretira i kao početak čuvene pojave “Dot-Com Bubble” – nerealnog ulaganja u Internet kompanije na NASDAQ berzi u drugoj polovini devedesetih godina (američki “Jezda” i “Dafina”).

09. avgusta 1995. g. kompanija Netscape Communications se pojavila na berzi (IPO) sa početnom cenom deonice od 14 $US, a taj prvi dan trgovanja se završio sa cenom deonice od 75 $US, što se tretira kao jedno od najspektakularnijih otvaranja trgovanja za jednu kompaniju u SAD. U narednih godinu dana, svakog kvartala ova kompanija je duplirala svoje prihode.

Osnovni razlog ovog do tada neverovatnog uspeha na berzi jedne kompanije koja se pojavila na berzi jedva godinu i po dana posle osnivanja jeste u činjenici da se upravo u to vreme desila velika demokratizacija trgovanja na berzama u SAD, gde su se pored banaka pojavili i samostalni investitori koji su investirali u voljene kompanije i proizvode. Upravo su ti samostalni investitori direktno uticali na veliki porast vrednosti akcija kompanije Netscape.

Uspeh na berzi kompanije Netscape doveo je do nekoliko veoma važnih posledica inicijalno-enormnog razvoja Internet biznisa u SAD:

  • Milioni preduzetnika u SAD su krenuli primerom ove kompanije, pokušavajući da brzo naplate dobru ideju u online biznisu time što će se pojaviti na berzi i pre nego što Internet kompanija koju su napravili postane profitabilna.
  • Investicione kompanije u SAD su se utrkivale da investiraju u što veći broj online biznisa, nadajući se brzom i uspešnom IPO.
  • Javnost u SAD je u velikom broju “pohrlila” na tržište deonica dot-com kompanija, nadajući se velikim profitima za kratko vreme.

Naravno, pohlepa i nepoznavanje prave prirode online biznisa (koji ima iste karakteristike kao i klasičan biznis) doveli su do “pucanja balona” 2000. g., ali do tada već ništa više nije bilo isto – dešavanja krajem devedesetih na Internet tržištu su bila samo prethodnica važnih promena u kompletnom poslovanju tokom prve dekade dvadest i prvog veka.

Termin “Netscape Moment” označava sve navedene okolnosti pod kojima se desio do tada neverovatan razvoj e-poslovanja u SAD.

Facebook-DST Deal

Tokom prve dekade XXI veka svaki investitor u SAD se pitao da li će baš njegov IPO doživeti “Netscape momenat”, i sve do 2008. g. cilj bilo kojeg investiranja u Internet kompanije je bio da se što pre pripremi njen izlazak na berzu, bez obzira šta će to kasnije značiti za te kompanije.

Za razliku od perioda do 2000. g., počeli su da se gledaju svi aspekti poslovanja za Internet kompanije, ali je praksa pokazala da rani izlazak na berzu direktno (uglavnom negativno) utiče na kasnije poslovanje kompanije (suviše brz razvoj kompanije ima direktne posledice na organizaciju i efikasnost rada).

Pojava Svetske finansijske krize je direktno uticala na sva berzanska tržišta, što je u poslednjih nekoliko godina uticalo na to da se period od osnivanja (Internet) kompanije do njenog izlaska na berzu produžio sa prosečnih 5 godina – na prosečnih 10 godina!

Upravo u vreme “najžešće” finansijske krize, do tada nepoznata ruska investiciona kompanija DST International ulaže 26. maja 2009. g. 200 miliona $US u Facebook. U tom momentu vrednost Facebook-a “skače” na 10 milijardi $US, ali u tom momentu nikome nije bilo jasno zašto je Zukeberg uopšte “uzeo te pare”. Do tada je imao sasvim dovoljno investicija da “izdrži” i izađe na berzu u relativno kratkom periodu – kako je to do tada bio običaj.

Ispostavilo se da je ovaj dil od 200 miliona $US doveo do velike promene na investicionim tržištima u SAD, gde je sada cilj da kompanija što kasnije postane “javna” (da izađe na berzu), a prethodni investitori koji su “terali” kompaniju da što pre postane IPO ranije se isplaćuju (ne moraju da čekaju 10 godina za IPO). Kompanija sada može da se prirodno razvija i da svojim realnim profitom (realna likvidnost kompanije) isplaćuje sve svoje obaveze, a tek u momentu koji realno odgovoara kompaniji – da izađe na berzu!

Sada se može pratiti da sve veće (i poznate) Internet kompanije imaju ovakav tip investicija, gde niko ne žuri sa izlaskom na berzu, a investitori već stvaraju novi “balon” tzv. “sekundarnih investicija“.

Već se sada može pretpostaviti da ova “trka” neće dugo trajati jer su ova dešavanja već na “radaru” američke države.

Bez obzira na pravne “zavrzlame” oko novog pogleda na investiranje u SAD, razvoj investicionog biznisa u pravcu sticanja prave profitabilnosti Internet kompanija dovodi korist za sve igrače na ovom tržištu, čak i u ovim krajevima.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/10 (0 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 05/04/2011, RSS

4 odgovora na Daleko je Amerika – “Nescape Momenat” Vs. “Facebook/DST dil”

  1. How We All Missed Web 2.0′s “Netscape Moment” – Po meni najbolji clanak na TechCrunchu ove godine. Kako bi se reklo, eye opener.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. I šta bi na kraju sa Facebook-om? Izađe li na berzu ili ne?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Miloš Komarčević says:

    Zanimljiva analiza, a bilo bi dobro uporediti i da li se promenila strategija/proporcija izlaza kroz IPO ili akviziciju za sve ovo vreme.

    Mala opsaka: dot-com balon se nikako ne može porediti sa Jezdom i Dafinom – prvo je izazvano nerealnim procenama i očekivanjima koje samo slobodno tržište na kraju reguliše, a u slučaju drugo dvoje je unapred promišljena i kažnjiva obmana. Dot-com balon se lokalno možda da uporediti sa Dinkićevim akcijama, a Dafina i Jezda jedino sa Madoffom i ostalim Ponzi šemama. Jedino zajedničko u svim slučajevima je pohlepa.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. mungos says:

    Dragane, odlican text.

    Ljudima preporucujem da citaju vas blog zbog vaseg osjecaja da iz mora trendova izvucete one najvaznije.

    Moje skromno mislenje: u oba slucaja golden geekovi nisu imali presudnu ulogu koliko advokati i bankari.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)

Komentari su zatvoreni.