fbpx

Koliko ste dobri u poslu kreiranja sadržaja? – Content Maturity Model

Ako postoji želja za značajnim napredovanjem iz oblasti kreiranja sadržaja (copywriting, content creation), jedan od načina ubrzanog napredovanja u ovoj oblasti jeste razumevanje i usvajanje različitih metodologija koje unapređuju znanje kreiranja sadržaja.

Zašto je važno poznavanje različitih metodologija kreiranja sadržaja i šta je Content Maturity Model?

Postoji veliki broj metodologija koje opisuju različite načine kreiranja i unapređenja sadržaja. Ovom prilikom fokus je na metodologiji koja ima za cilj da odredi nivo znanja pojedinca ili kompanije u kontekstu efekata kreiranja sadržajaContent Maturity Model (Content Capability Model), ili model ocenjivanja sposobnosti kreiranja sadržaja.

Ako npr. u vašoj kompaniji često lansirate nove proizvode ili usluge na tržište, trebalo bi da imate u pisanom obliku definisano koji su sve koraci u tom poslu. Drugačije rečeno, koje poslovne procedure i koja radna mesta učestvuju u poslu lansiranja novih proizvoda ili usluga, uključujući i sam način kako se u tom slučaju kreiraju sadržaji koji opisuju nov proizvod ili uslugu.
Taj pisano definisan način kako radite određeni posao naziva se metodologija rada.

Kada vašu aktuelnu metodologiju kreiranja sadržaja uporedite sa metodologijama rada drugih kompanija koje su objavile svoju content metorodologiju – trebalo da proučite da li možda neke stvari možete da uradite bolje (drugačije) u odnosu na iskustva tih kompanija. Takav način razmišljanja i rada direktno može značajno unaprediti način vašeg kreiranja sadržaja.

Čemu služi Content Maturity Model?

Ako danas posmatramo nivo našeg znanja o kreiranju sadržaja, možemo ovom prilikom postaviti sledeća pitanja:

  1. Da li smo čuli za Content Maturity Model i da li ga koristimo u našem poslu?
  2. Da li u našem poslu koristimo i druge metodologije za unapređenje načina rada?
  3. Zašto bih to znao kada to liči na neku neupotrebljivu teoriju?
  4. Mene interesuje KAKO da unapredim kreiranje sadržaja tačno (korak-po-korak), a ne da čitam/gledam nešto što mi ne daje takve odgovore!

Kada na Guglu pogledate čega sve ima pod frazom “Content Maturity Model“, pogledajte različite slike koje opisuju veliki broj različitih načina posmatranja nivoa znanja o poslu kreiranja sadržaja, a možete pročitati i tekstove “Understanding the Content Maturity Model” ili “The Content Operation Maturity Model: Where Do You Fall?“.

Ovom prilikom ću navesti 3 najvažnija razloga zašto je zgodno koristiti ovaj model određivanja znanja o poslu kreiranja sadržaja:

  1. Kada znamo koliko znamo naš posao, onda će nam brzo postati jasno npr. zašto nam je teško da prodamo usluge kreiranja sadržaja kompanijama koje prvi put kreiraju veb sajt. Takođe, postaće nam jasno zašto mi prodajemo sadržaje po jednoj ceni i ne možemo mnogo više da naplatimo, a znamo za pojedince i kompanije koji jedan tekst naplaćuju i 10 puta više nego što nama uspeva.
  2. Još je važnije – da znamo šta ne znamo u našem poslu, i šta je to sledeće što treba da naučimo da bi značajno poboljšali rezultate kreiranja sadržaja. Ovo važi za bilo kojeg pojedinca ili kompaniju, bez obzira na nivo trenutnog znanja.
  3. Što dalje napredujemo, postaje nam jasnije šta treba sledeće da naučimo – da bi i dalje napredovali u svom poslu.

Početak korišćenja Content Maturity Modela se svodi na posao pronalaženja adekvatnih nekoliko metodologija iz ponuđenog mnoštva. Različite kompanije pristupaju poslu kreiranja sadržaja na različiti način, i iz tog razloga nisu nam sve metodologije od pomoći. Birate one metodologije koje vam očigledno mogu pomoći da brzo shvatite u kojoj se fazi razvoja kreiranja sadržaja nalazite, i šta naredno treba da učite. Možete se nalaziti u različitim fazama razvoja za različite segmente kreiranja sadržaja – npr. veoma dobro znate SEO copywriting, ali vam slabo ide kreiranje prodajnih sadržaja.

Ako i dalje smatrate da je sve ovo “suva” teorija, u vašem slučaju postoji još dosta mesta za napredak u vašem poslu.

Koliko u vašem poslu koristite strategiju (kreiranja sadržaja)? Content Maturity Model je strateški okvir (framework) za razumevanje i unapređenje posla kreiranja sadržaja

Knjiga “Digitalni Pre-Marketing” je strukturirana u odnosu na sposobnost razumevanja marketinga od strane pojedinaca i kompanija, prema nivou znanja koje imaju o marketingu. U toj knjizi strategija digitalnog marketinga je opisana tek u drugoj polovini, obzirom da preko 90% pojedinaca i kompanija na ovim prostorima ne koristi strategiju u svom poslu, jer ne vide razloge zašto bi to radili. Samo do 10% pojedinaca i kompanija u svom poslu razumeju načine kreiranja i primene strategije koji donose značajne poslovne rezultate.

Npr. ako vlasnik kompanije koja prodaje proizvode preko interneta ne razume zašto bi platio kvalitetniji sadržaj 500 €, 1.000 € ili 2.000 € za postizanje značajnijih rezultata prodaje – mi mu sigurno ne možemo prodati kreiranje sadržaja za tu cenu. Ako je taj vlasnik video, doživeo i razumeo da kvalitetniji sadržaji donose više prihoda – tada će uložiti više sredstava za kreiranje sadržaja.

Da bi postojalo razumevanje vrednosti kreiranja kvalitetnih sadržaja, u kompaniji mora da postoji praksa dobrih onlajn rezultata koja traje neki duži period, da bi se odgovorna lica uverila da kvalitetniji sadržaji donose bolje efekte kompaniji. Tek kada počne razumevanje glavnih osoba u kompaniji o vrednosti kreiranja sadržaja, tek tada može da počne ozbiljniji razvoj i ulaganje u sadržaje.

Kako se koristi Content Maturity Model?

Content Maturity Model na gornjoj slici pokazuje 4 faze razvoja znanja o poslu kreiranja sadržaja – znanja na nivou osnovne škole, srednje škole, fakulteta i praktične magistrature (Master of Business Administration/MBA). Obično, Maturity Modeli se predstavljaju u 3, 4, 5 i 6 faza razvoja koje se ne mogu preskakati:

  1. Faza nerazumevanja funkcije kreiranja sadržaja se odnosi na 50%-70% pojedinaca i kompanija na vebu u celom svetu (kod nas je procenat blizu 70%), koje većinski ne posluju preko veb sajtova, već preko platformi kao što su Amazon, KupujemProdajem, Limundo, Booking, Fejsbuk, Instagram i sl. Kod ovih pojedinaca i kompanija kreiranje sadržaja se svodi na kreiranje slika i opisa proizvoda i usluga. U nekom momentu ovi pojedinci i kompanije počinju da razumeju da im uspeh na platformama zavisi od kvaliteta prikaza proizvoda i usluga, ali je pitanje kada se dešava taj momenat.
    Veliki broj kompanija posluje veoma uspešno u ovoj fazi razvoja i nikada ne pređu u narednu fazu.
  2. Faza promenljivih rezultata kreiranja sadržaja je karakteristična za oko 90% vlasnika veb sajtova, ili ukupno 20% do 40% svih pojedinaca i kompanija koje koriste veb (u ovim krajevima je broj bliže 20%). Ovu fazu razvoja kvaliteta kreiranja sadržaja karakterišu promenljivi rezultati kreiranog sadržaja, gde još ne postoji dovoljno znanja da se odredi zašto je neki sadržaj “prošao dobro”, a neki nije. Tek kada se u kompaniji počne redovno kreirati sadržaj koji donosi dobre rezultate (kontrola rezultata), stvaraju se uslovi za prelazak u narednu fazu unapređenja kreiranja sadržaja.
    Prosečno vreme trajanja ove faze je između 2 i 5 godina, pod uslovom da je kompanija usmerena na unapređenje efekata. Većina kompanija nikada ne izađe iz ove faze razvoja. Minimalno vreme trajanja ove faze je oko 6 meseci.
  3. Faza optimizacije efekata sadržaja je karakteristična za 7% – 10% pojedinaca i kompanija koje posluju onlajn. U ovoj fazi počinje intenzivna optimizacija sadržaja u odnosu na prodajne efekte, promotivne efekte, mogućnosti informativnih efekata sadržaja, vidljivosti na pretraživačima i sl. U ovoj fazi razvoja glavne osobe u kompaniji počinju da razumeju razloge zašto je važno kreirati strategiju sadržaja, i tada polako počinje primena te strategije.
    Da bi kompanija iz ove faze prešla u narednu fazu, prosečno vreme njenog trajanja je između 4 i 5 godina, ako je kompanija kvalitetno usmerena na unapređenje efekata. Većina kompanija nikada ne izađe iz ove faze razvoja. Minimalno vreme trajanja ove faze je oko 3 godine.
  4. Faza integracije efekata sadržaja je karakteristična za 1% do 3% kompanija onlajn, i ona je podjednako zastupljena kod kompanija koje imaju prodajne onlajn ciljeve, kao i kod kompanija koje imaju brending onlajn ciljeve. Osnovna karakteristika ove faze je spajanje različitih proverenih strategija kreiranja sadržaja (integracija) i njihova implementacija u odnosu na karakteristične (specifične) klasične i onlajn poslovne ciljeve (omni-channel). U ovoj fazi su veoma poznati promotivni efekti u odnosu na različite formate sadržaja, njihova upotreba kroz različite kanale komunikacije, načini kreiranja različitih vrsta efekata sadržaja, itd.

Što bolje razumemo u kojoj smo fazi sopstvenog razvoja, bolje razumemo kome možemo prodavati svoje proizvode i usluge, i zašto to ne trebamo i ne možemo raditi u nekim slučajevima.

Pojedinci i kompanije koji kreiraju sadržaje se takođe nalaze u različitim fazama poznavanja karakteristika sopstvenog posla

Kreatori sadržaja koji se nalaze u prve dve faze razvoja veoma često svojim neznanjem prave dodatne probleme kompanijama koje ih angažuju. Čuveni “experti”, “gurui” i sl. se nalaze u 2. fazi razvoja, gde su uspeli nekoliko puta da dođu do dobrih rezultata, i onda su pomislili da je “TO – TO!”. Obično se radi o osobama i kompanijama koje ni ne znaju koliko toga ne znaju.

Karakteristika pojedinaca i kompanija koje prodaju usluge sa većim nivoom znanja svog posla (koji su u trećoj ili četvrtoj fazi razvoja), veoma se razlikuju od prethodno pomenutih:

  • U startu svoje usluge prodaju skuplje, a cena se formira u odnosu na efekte onoga što mogu da urade.
  • Veoma dobro obrazlažu šta rade, kako rade, i šta može od njih da se očekuje.
  • Specijalizuju se za pojedinačne oblasti kreiranja sadržaja ili faza u kreiranju sadržaja (npr. strategija, određena platforma ili format, analiza efekata sadržaja, i sl.), jer danas živimo u vreme da svaki segment kreiranja sadržaja je posebna nauka za koju je potrebno mnogo znanja iz prakse.
  • Klijenti mogu lako da prate efekte ovog rada i razumeju rezultate tih aktivnosti.
  • Ove osobe i kompanije se prepoznaju i po tome što često nemaju vremena za nove klijente (pojedinci), a kompanije ubrzano zapošljavaju nove zaposlene (bez otpuštanja drugih zaposlenih). To se dešava jer dobro rade svoj posao.

Kompanije iz 3. i 4. faze razvoja koji angažuju kreatore sadržaja u startu znaju koga treba da angažuju, zašto ih angažuju, šta od njih mogu da očekuju, i koja je vrednost takvog angažmana. Njima se veoma retko dešava da angažuju pojedince i kompanije koje znaju o kreiranju sadržaja manje on njih samih.

Unapređenje kvaliteta kreiranja sadržaja i prodaje usluga kreiranja sadržaja uz pomoć Content Maturity Modela

sposobnost kompanije1

Kao što je ranije u ovom tekstu napomenuto, glavni posao usvajanja maturity modela za kreiranje sadržaja jeste proučavanje različitih metodologija ovog tipa, da bi se došlo do najrazumljivijih rešenja kako da se dođe do potrebnih znanja za značajno napredovanje u oblasti kreiranja sadržaja.

Veoma je važno naučiti kako da se primene ova znanja o karakteristikama kompanija u različitim fazama razvoja da bi se unapredio narativ koji pospešuje prodaju usluga kreiranja sadržaja, prema saznanjima i potrebama kompanija u različitim fazama sopstvenog razvoja.

Napomena: Prva verzija ovog teksta objavljena je u decembru 2019. g.

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/10 (0 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 29/08/2019, RSS

Komentari su zatvoreni.