fbpx

Zašto domaće IT kompanije ne razumeju svoju društvenu odgovornost?

Primer problema sa finansiranjem dokumentarnog filma o prvom domaćem računaru “Galaksija”, razobličio je nesposobnost ogromne većine ovdašnjih IT kompanija da razumeju važnost sopstvenog doprinosa razvoju lokalne i šire zajednice.

Medijsko interesovanje nedostatka sluha IT kompanija za svoju društvenu odgovornost, poklopilo se sa veoma važnim događajem objavljivanja globalnih finansijskih i računovodstvenih standarda, za merenje kvaliteta društvenog doprinosa kompanija. U kakvoj su vezi ovi standardi sa unapređenjem sposobnosti ovdašnjih IT kompanija da prihvate svoju ulogu u društvu?

Kampanja za finansiranje dokumentarnog filma o računaru “Galaksija” je za manje od 24 sata postigla svoj cilj, ali…

Pojedinci iz celog sveta su za manje od 24 sata svojim finansiranjem doprineli ostvarenju cilja crowd-sourcing kampanje prikupljanja sredstava za dokumentarni film o računaru “Galaksija”. Kreiranje računara “Galaksija” je bio fenomen osamdesetih godina prošlog veka, i mogućnost kupovine tog kompjutera u SFRJ je predstavljao veliki iskorak u razvoju računara na ovim prostorima.

Osobe širom sveta su prepoznale važnost ovog događaja, kao i važnost snimanja dokumentarnog filma o tome, ali je pored uspeha ove kampanje za finansiranje projekta, veoma očigledan i nedostatak podrške domaćih IT kompanija.

U nastavku slede navodi dva izabrana relevantna komentara sa diskusija na društvenim mrežama, koje su se povele na temu nerazumevanja društvene odgovornosti ogromne većine IT kompanija:

Robert Čoban:  “Ovu temu pokretali smo više puta na IT-panelima na ‘Digital’ konferencijama. Uz časne i retke izuzetke, velika većina vlasnika naših IT-kompanija je potpuno autistična za sve što se dešava u društvu, osim kada ‘mečka zaigra pred njihovim vratima’ (slučaj ‘Continental’), onda se oglase. Takmiče se ko će više da kopira Google po uređenu sopstvenih prostorija, tu je stolni fudbal za zaposlene, ko voli i – masaža. Ali izvan zidova svojih kompanija – ne interesuje ih ništa, čak ni velikani istorije sopstvene industrije poput Voje Antonića i njegove ‘Galaksije’.”

Vladimir Kovač: “Na sreću nas koje to interesuje, zahvaljujući entuzijastima, novac za film je sakupljen. Problem sa IT kompanijama u Srbiji (ne samo sa njihovim vlasnicima, već i menadžmentom i ljudima koji se bave marketingom i HR-om u tim kompanijama) jeste što oni apsolutno zanemaruju IT zajednicu od koje je sve krenulo. Bave se nekim metrikama koje im navodno objašnjavaju kako se najlakše dolazi do najboljih kadrova, a dosta toga što zajednica radi prosto ignorišu. Mladi ljudi se kroz aktivnosti zajednice animiraju da karijere grade u IT industriji, i to je nešto što kompanije ne mogu da shvate. Ovaj problem se povećava poslednjih par godina iako se neke organizacije i institucije bave promocijom digitalnih tehnologija i IT-a, očigledno da oni koji to trebaju da shvate ili ignorišu ili zatvaraju oči.”

Po mom mišljenju, problem shvatanja sopstvene društvene odgovornosti IT kompanija je u nečemu što na Zapadu od 19. veka zovu “new money” – kompanije koje nisu dugo uspešne i imućne. Takvim kompanijama treba vreme da pored svog opstanka počnu da razmišljaju o širem konceptu sopstvenog uspeha, prepoznatljivosti i zaostavštine.

U slučaju ovdašnje IT industrije postoji i dodatni istorijski kontekst poslovnog razvoja ove privredne grane, koji je definitivno uticao na određeni broj kompanija da ne žele eksponiranje, i iz tog razloga nisu zainteresovane ni za CSR (korporativna društvena odgovornost) aktivnosti.

Većina kompanija u svetu svoj uspeh posmatra isključivo kroz finansijske izveštaje. Novi standard finansijskih izveštaja će pokazati i uspeh kompanija u svom doprinosu unapređenja društvene zajednice.

22. septembra 2020. godine Svetski ekonomski Forum objavio je niz dokumenata i uputstava za kreiranje novih ne-finansijskih metrika, koje stvaraju preduslove za kreiranje novih finansijskih i računovodstvenih izveštaja, radi omogućavanja merenja uspeha kompanija u segmentu njihove društvene odgovornosti (izvor: Knjigovodstveni magazin).

Ako vas detaljnije interesuje kontekst velikih promena u percepciji poslovanja, sa okrenutosti prema sticanju profita ka okrenutosti prema širem društvenom doprinosu kompanija, pročitajte ove tekstove – New York Times, Forbes,  a posebno tekst “Business leaders: the shift to stakeholder capitalism is up to us” i linkove iz ovog teksta.

Tzv. ESG metrike (environmental, social and governance) služe za merenje učinka kompanija u segmentu njihove šireg doprinosa društvenoj zajednici, i zasnivaju se na četiri osnovna stuba ciljeva održivog razvoja poslovanja i života u 21. veku:

  • Ljudi (people) – Metrike u vezi sa tretmanom zaposlenih u kompanijama. One između ostalog uključuju: odnos najviših i najnižih plata, procenat zaposlenih osoba sa posebnim potrebama (inkluzivno zapošljavanje), sigurnost na radu, vrste zdravstvenog osiguranja i zdravstvene prevencije, itd.
  • Planeta (planet) – Ovaj tip metrika prikazuje odnos kompanije prema zavisnosti i uticaju na životnu sredinu. Ove metrike između ostalog uključuju: procenat “zelenih” objekata koje koristi ili poseduje kompanija, procenat upotrebe papira u poslovanju, korišćenje “zelenih” tehnologija, potrošnja prirodnih resursa, itd.
  • Napredak (prosperity) – Metrike u vezi sa dobrobiti koju kompanija proizvodi u lokalnoj i široj zajednici svojim delovanjem. One između ostalog uključuju: uticaj na povećavanje zaposlenosti, uticaj plaćanja poreza kompanije, uticaj plaćanja investicija u oglašavanje, finansiranje projekata važnih za različite vrste zajednica, itd.
  • Principi vođenja kompanije (principles of governance) – Metrike u vezi sa svrhom kompanije, načinima sprovođenja kompanijske strategije i načinima ostvarivanja ciljeva kompanije, odgovornost i proverljivost metoda rada kompanije.  One između ostalog uključuju: načini merenja i ostvarenja transparentnosti poslovanja (npr. anti-korupcijske mere), etičnost poslovanja (npr. odnos prema poslovnim partnerima i konkurenciji), uticaj na zadovoljenje realnih potreba klijenata, partnera i šire zajednice svojim delovanjem, itd.

Kompanije samostalno biraju ponuđene metrike u segmentima u kojima se može izmeriti njihov doprinos društvenoj zajednici. Razlike u finansijskim izveštajima između kompanija i uključivanje ne-finansijskih metrika u ove izveštaje, direktno dovodi do jednostavnog poređenja kompanija po njihovoj uspešnosti u svim segmentima njihovog delovanja – ne samo na nivou finansijskog uspeha.

Obzirom na kontekst, važnost i predstavljanje drugačijeg tipa konkurentnosti kompanija na osnovu ovih metrika, opravdano je očekivati da će u narednim godinama ovakav način kreiranja finansijskih izveštaja biti i zakonski regulisan u većini država.

U kakvoj je vezi razumevanje društvene odgovornosti ovdašnjih IT kompanija sa novim standardom finansijskih izveštaja?

U proteklih godinu, dve u domaćem IT svetu je počela intenzivnija priča o nečemu što se popularno zove employer branding (brendiranje poslodavca), ili kako da kompanija predstavi sebe na takav način da svojom prepoznatljivošću počne da privlači kvalitetnije kadrove.

Intenzivnije vođenje računa o dobrobiti zaposlenih, u poslovnoj praksi obično označava početak kompanijske brige o ne-finansijskim aspektima poslovanja, opisanih sa četiri stuba održivog poslovanja u 21. veku.

Objavljivanje standarda za kreiranje novih finansijskih izveštaja koji kombinuju finansijske sa ne-finansijskim parametrima poslovanja, veoma brzo će dovesti do zdravog konkurentnog ponašanja kompanija, koje će želeti da prikažu svoj uspeh i na ne-finansijskom planu.

Obzirom da veliki broj ovdašnjih IT kompanija posluje na inostranim tržištima, želja za konkurentnošću na ovim tržištima će u narednim godinama dovesti do poboljšanja u razumevanju uticaja ovih kompanija na lokalnu i širu zajednicu.

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/10 (0 votes cast)
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0 (from 0 votes)

Povoljno!

Digitalni Pre-Marketing

Naručite knjigu "[Digitalni] Pre-marketing"!

Digitalni Pre-Marketing objašnjava potrebne preduslove za rešavanje problema koji vas sprečavaju da dođete do značajno boljih marketing i PR rezultata na internetu.

Naručite klasičnu ili e-book verziju knjige .>>

Tagovi: 

Autor teksta: Dragan Varagić, 27/09/2020, RSS

Komentari su zatvoreni.